Praktične implikacije obrađenih teorija učenja. ===== Biheviorističke teorije ===== - Ukoliko nije zadovoljen, potencijal za učenje vodi do frustracije. [[learning_theories:connectionism|Connectionism]] - Kazna ne vodi do nikakvog učenja. [[learning_theories:connectionism|Connectionism]] - ponavljanje pospješuje učenje. [[learning_theories:connectionism|Connectionism]] - Kazna i nagrada ne iniciranju proces učenja, nego samo motiviraju iskazivanje prethodno naučenog ponašanja. [[learning_theories:sign_learning|Sign Learning]], [[learning_theories:operant_conditioning|Operant conditioning]] - Učenici moraju biti u mogućnosti učiti u vlastitom tempu. [[learning_theories:The Keller plan]], [[instructional_design:Programmed instruction]] - Učenici moraju imati definirane ishode/ciljeve učenja. [[learning_theories:The Keller plan]], [[learning_theories:Conditions of learning]] - Da bi nastavili učiti iduću cjelinu učenik mora pokazati da je ovladao trenutnom. [[learning_theories:The Keller plan]], [[instructional_design:Programmed instruction]] ===== Dugoročno pamćenje i organizacija znanja ===== - Ljudsko znanje organizirano je u dugoročnom pamćenju koje ima gotovo neograničeni kapacitet i trajanje. [[memory_models:A Brief History of Human Memory Systems|A Brief History of Human Memory Systems Research]] - Reprezentacije znanja u dogoročnom pamćenju organizirane su u obliku logogena (verbalnih podražaja) i imagena (ne-verbalnih podražaja). [[learning_theories:Dual coding theory]] - Kako bi znanje bilo pohranjeno u dugoročnom pamćenju, mora proći vremenski zahtjevan prtoces konsolidacije. Za vrijeme tog procesa novo znanje podložno je gubitku tragova pamćenja i reaktivnoj/proaktivnoj interferenciji. [[memory_models:A Brief History of Human Memory Systems|A Brief History of Human Memory Systems Research]] - Shema je hijerarhijski okvir koji ljudi koriste za reprezentaciju i organizaciju usvojenog znanja. [[learning_theories:Schema theory]] - Skripta je mentalni okvir za reprezentaciju kompleksnih slijedova događaja. [[learning_theories:Script theory]] ===== Radno pamćenje i spoznajna arhitektura ===== - Ljudsko radno pamćenje ima ograničeni kapacitet od 7±2 ili 4±1 čestica informacije. Čestica pritom predstavlja jedinicu informacije kojom se može baratati kao cjelinom i ima drugačiju vrijednost kod početnika i eksperta. [[memory_models:Human Working Memory]] - Ljudsko radno pamćenje ima četiri komponente: fonološku petlju, vizuospacijalni ekran, epizodni ekran, te središnjeg izvršitelja (//phonological loop//, //visuospatial sketchpad//, //episodic buffer// i //central executive//). Vizuospacijalni ekran i fonološka petlja omogućavaju paralelno procesiranje vizualnih i auditivnih informacija. [[memory_models:Human Working Memory]], [[learning_theories:Cognitive load theory]] - Budući da radno pamćenje ima ograničeni kapacitet, do učenja neće doći ako je on premašen. [[learning_theories:Cognitive load theory]] ===== Predznanje ===== - Ako učenik ne raspolaže potrebnim predznanjem, neće doći do učenja. [[learning_theories:Assimilation theory]] - Razumijevanje i retencija ovise ponajviše o shemama kojima učenik raspolaže. [[learning_theories:schema_theory|Schema Theory]] - Značenje ne prenosi učitelj i ono se ne nalazi u informaciji koja se prenosi. Značenje se izvodi iz interakcije predznanja učenika i njegovih schema. [[learning_theories:schema_theory|Schema Theory]] ===== Smisleno učenje ===== - Učenje nije pasivan nego svjestan, aktivan proces. [[learning_paradigms:Constructivism]], [[learning_paradigms:Cognitivism]] - Učenje je proces konstrukcije i prihvaćanja znanja. [[learning_paradigms:Constructivism]]/[[learning_paradigms:Cognitivism]] - Učenje se odvija kroz interakciju učenikovog predznanja (shema), ideja i iskustva. [[learning_paradigms:Constructivism]] - Učenje je društveno pospješeni proces. [[learning_paradigms:Constructivism]], [[learning_theories:social_cognitive_learning_theory|Social Cognitive Theory]], [[learning_theories:Social Development Theory]] - Do smislenog učenja dolazi samo ukoliko su ideje predstavljene na jasan način koji omogućuje njihovo povezivanje s drugim idejama. [[learning_theories:Assimilation theory]] - Učitelj bi trebao savjetovati učenike kako i u kojem kontekstu mogu primjeniti stečeno znanje izvan učionice. [[learning_theories:Conditions of learning]] - Učitelj bi trebao voditi studente pri diskusiji, pružiti im odgovore na pitanja i dodatne materijale o temi. [[learning_theories:Conditions of learning]] - Polazište učenja uvijek je iskustvo, no različiti ljudi bolje uče korištenjem različitih stilova učenja. Jedna od podjela razlikuje 4 stila učenja koji nastaju kao kombinacija apstraktnog/konkretnog iskustva/konceptualizacije. [[learning_theories:Experiential learning]] ===== Principi instrukcijskog dizajna ===== - Modality principle - Predstavljanje tekstualne informacije za učenje u zvučnom umjesto pisanom formatu rezultirat će uspješnijim učenjem ukoliko je takva informacija popraćena drugim vizualnim prikazima poput grafova, dijagrama ili animacija. [[learning_theories:Cognitive theory of multimedia learning]] - Redundancy principle - Kapacitet ljudskih informacijskih kanala može biti nepotrebno preopterećen ukoliko je ista (redundantna) informacija prezentirana putem oba kanala. [[learning_theories:Cognitive theory of multimedia learning]] - Spatial contiguity principle - Procesiranje informacije je jednostavnije kada su dva povezana izvora informacija smještena jedan blizu drugoga. [[learning_theories:Cognitive theory of multimedia learning]] - Temporal contiguity principle - Prezentiranje povezanih informacija različite modalnosti (zvučne i vizualne) u bliskim vremenskim trenutcima omogućiti će bolje rezultate učenja, budući da je takav način njihovog predstavljanja sličan načinu na koji djeluje ljudski um. [[learning_theories:Cognitive theory of multimedia learning]] - Coherence principle - Materijal za učenje koji je zanimljiv i motivirajući, ali ne nosi nikakvu konkretnu ili poželjnu informaciju, nepotrebno troši spoznajne resurse. [[learning_theories:Cognitive theory of multimedia learning]] - Individual differences principle - Individualne razlike poput predznanja i spoznajnog kapaciteta znatno utječu na ishode učenja. [[learning_theories:Cognitive theory of multimedia learning]] - Signaling effect - Vođenje pažnje na bitne informacije u materijalu za učenje imati će pozitivan učinak na ishod učenja. [[learning_theories:Cognitive theory of multimedia learning]] - Segmenting effect - Učenje će biti uspješnije ukoliko se kontinuirana animacija ili naracija razdijeli na više kraćih segmenata. [[learning_theories:Cognitive theory of multimedia learning]] - Worked examples effect - Prezentiranje riješenih/razrađenih primjera prije nego se od učenika traži da sam riješi koji imati će pozitivan efekt na njegov ishod učenja. [[learning_theories:Cognitive theory of multimedia learning]] - Synthesizers - Materijali za sintezu znanja poput dijagrama, slika ili sažetaka omogućuju jednostavniju smislenu integraciju i asimilaciju novog znanja u postojeće predznanje. [[instructional_design:Elaboration theory]] - konceptne mape - Sredstvo za vizualizaciju veza među konceptima. [[instructional_design:Concept mapping]] - Prezentacija teme sa postupnim povećanjem kompleksnosti. [[instructional_design:Elaboration theory]], [[learning_theories:Cognitive theory of multimedia learning]] - Advance organizers - Materijal koji na višoj razini apstrakcije učeniku pomaže u smještavanju novog materijala koji će učiti u njegovo postojeće predznanje. [[learning_theories:Assimilation theory]] - Također: [[instructional_design:Case-Based Learning]], [[instructional_design:Simulation-Based Learning]], [[instructional_design:Goal Based Scenarios]], [[instructional_design:Problem-Based Learning]], [[instructional_design:Inquiry-Based Learning]], [[instructional_design:Incidental Learning]] ===== Humanistička dimenzija učenja ===== - Učenje je prirodna želja, sredstvo samoostvarenja i ostvarenja osobnih potencijala. Važnost učenja je u procesu, ne u ishodima. [[learning_paradigms:Humanism]] - Nije moguće nekoga nešto naučiti; moguće je samo pospješiti njegov proces učenja. To bi trebao biti cilj obrazovnog procesa i učitelja kroz vjerojst, nagrađivanje i empatiju (//realness//, //prizing//, //empathy//). [[instructional_design:Facilitation theory]] - Učenici bi u okviru obrazovnog procesa trebali biti pozvani na ostvarenje svojih potencijala. Ljudi, mjesta učenja, politika, programi i procesi vezani uz obrazovanje trebali biti maksimalno //pozivajući//. [[instructional_design:Invitational learning]] ===== Konektivistička dimenzija učenja ===== - Budući da se znanje danas brzo mijenja i raste, proces učenja ne bi trebao biti usredotočen na usvajanje više znanja u ili iz nekog od njegovih izvora, nego ostvarivanje i održavanje veza s takvim izvorima. [[learning_paradigms:Connectivism]]