Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice

--- hr:instructional_design:case-based_learning [2013/12/15 23:40]
kbosnjak [Što je učenje putem iskustva?]
+++ hr:instructional_design:case-based_learning [2014/01/19 19:03]
amaricic [Općenito]
@@ Redak 4: / Redak 4: @@
 ===== Općenito=====
-Učenje na temelju slučajeva (**case-based learning, CBL**; poznat i kao: // vođeno istraživanje **(guided inquiry approach)**//(([[http://w3.palmer.edu/crfellows/files/Srinivasan%20Article.pdf|Srinivasan, Malathi, Michael Wilkes, Frazier Stevenson, Thuan Nguyen, and Stuart Slavin. Comparing problem-based learning with case-based learning: effects of a major curricular shift at two institutions. Academic Medicine: Journal of the Association of American Medical Colleges 82, no. 1: 74-82. January 2007.]]))) je metoda poučavanja preuzeta iz [[hr:learning_paradigms:constructivism|konstruktivističke]] paradigme, primjenjivana u pravnim školama još od 19. stoljeća, koja predlaže učenje putem **upoznavanja** učenika sa situacijom s kojom bi se mogao susresti u stvarnosti, **raspravljanjem** o njoj i izvođenjem **zaključaka** iz nje.
+Učenje na temelju slučajeva (case-based learning) ili // pristup vođenog istraživanja// (([[http://w3.palmer.edu/crfellows/files/Srinivasan%20Article.pdf|Srinivasan, Malathi, Michael Wilkes, Frazier Stevenson, Thuan Nguyen, and Stuart Slavin. Comparing problem-based learning with case-based learning: effects of a major curricular shift at two institutions. Academic Medicine: Journal of the Association of American Medical Colleges 82, no. 1: 74-82. January 2007.]]))(guided inquiry approach) je [[hr:learning_paradigms:constructivism|konstruktivistička]] metoda nastavnog dizajna, primijenjena na pravnim fakultetima još u 19. stoljeću, a koja predlaže učenje putem **upoznavanja** učenika sa situacijom s kojom bi se mogao susresti u stvarnosti, **raspravljanjem** o njoj i izvođenjem **zaključaka** iz nje.
-===== Što je učenje putem iskustva? =====
+===== Što je učenje na temelju slučajeva? =====
 Učenje na temelju slučajeva upoznaje učenike, koji obično rade u grupama, s **hipotetskom situacijom (slučajem)** s kojom bi se mogli susresti u stvarnosti. Potiče ih se da ju **razmotre i rasprave**. Ovaj je pristup usmjeren na učenika, a učiteljeva je zadaća vođenje rasprave, ukazivanje na relevantne aspekte problema i na taj način olakšavanje učenja. Često se upotrebljava za razvijanje vještina donošenja odluka i stoga se često naziva //zaključivanje na temelju slučajeva **(case-based reasoning)**//.
@@ Redak 32: / Redak 32: @@
   * Usporediti razultate različitih grupa i pomoći im da uvide njihove implikacije.
-Važno je uočiti da slučajevi nemaju nužno samo jedno točno rješenje. S obzirom na oblik, oni mogu biti **gotovi slučajevi** (based on facts used for analysis or suggestion of alternative solutions), **nedovršeni, otvoreni slučajevi** (kog kojih tek treba donijeti odluku o ishodu) te izmišljeni ili stvarni.
+Važno je uočiti da slučajevi nemaju nužno samo jedno točno rješenje. S obzirom na oblik, oni mogu biti **završeni slučajevi** (temeljeni na činjenicama korištenim za analizu ili prijedlog alternativnog rješenja), **nedovršeni, otvoreni slučajevi** (kod kojih tek treba donijeti odluku o ishodu) te izmišljeni ili stvarni.
 ===== Koje je praktično značenje učenja na temelju slučajeva? =====
@@ Redak 39: / Redak 39: @@
 ^  Elementi vođenja radionice  ^  Aktivnosti obuhvaćene pojedinim elementom  ^
-|  Izlaganje problema  |15-godišji dječak s astmom dolazi sa svojim ocem u ambulantu. Otac želi testirati sina na droge zbog promjene njegovog ponašanja tijekom posljednjih nekoliko mjeseci. Otac želi savršenog sina (poput svog drugog sina) i ne razumije zašto se njegov sin povlači u sebe i postiže slab uspjeh u školi. Sin je u početku mrzovoljan, ogorčen i slabo održava kontak očima. Otac je ljut i smatra da dobiva loš tretman s obzirom da uplaćuje osiguranje.  |
+|  Izlaganje problema  |15-godišji dječak s astmom dolazi sa svojim ocem u ambulantu. Otac želi testirati sina na droge zbog promjene njegovog ponašanja tijekom posljednjih nekoliko mjeseci. Otac želi savršenog sina (poput svog drugog sina) i ne razumije zašto se njegov sin povlači u sebe i postiže slab uspjeh u školi. Sin je u početku mrzovoljan, ogorčen i slabo održava kontak očima. Otac je ljut i smatra da dobiva loš tretman jer ima zdravstveno osiguranje.  |
-|  Središnja dilema  |Središnja dilema odnosi se na uspostavljanje povjerenja sa sinom. Specifically, kako bi se razumjelo promjenu u njegovom ponašanju i kako bi se osiguralo da nastavi dolaziti u daljnje posjete. Tijekom susreta, učenici moraju uvjeriti oca da napusti prostoriju, kako bi uspostavili otvorenu komunikaciju sa sinom. Sin je prilično uzrujan jer ne može sudjelovati u sportovima, zbog gubitka daha uzrokovanog nekontroliranom astmom. Zbog toga su se njegovi prijatelji promijenili, i osjeća se izolirano u školi. Nakon što je povjerenje uspostavljeno, sin otkriva da je u prošlosti ekspertimentirao s drogama, ali da ih ne koristi redovito. Njegov otac je dominantan i osuđujuć. Sin ne želi da se ocu kaže za njegovu sporadičnu upotrebu droga. “Ovo je samo između nas, zar ne?”  |
+|  Središnja dilema  |Središnja dilema odnosi se na uspostavljanje odnosa povjerenja sa sinom. Potrebno je utvrditi razloge promjene u njegovom ponašanju i osigurati da nastavi dolaziti u daljnje posjete. Tijekom susreta, učenici moraju uvjeriti oca da napusti prostoriju kako bi uspostavili otvorenu komunikaciju sa sinom. Sin je prilično uzrujan jer ne može sudjelovati u sportskim aktivnostima zbog gubitka daha uzrokovanog nekontroliranom astmom. Zbog toga su se njegovi prijatelji promijenili i osjeća se izolirano u školi. Nakon što je povjerenje uspostavljeno, sin otkriva da je u prošlosti eksperimentirao s drogama, ali da ih ne koristi redovito. Njegov otac je dominantan i osuđujuć. Sin ne želi da se ocu kaže za njegovu povremenu upotrebu droga. “Ovo je samo između nas, zar ne?”  |
 |  Trajanje radionice  |Tri sata po radionici. Pacijent dolazi oko 30 minuta nakon početka radionice.  |
-|  Treniranje predavača  |50 minuta prije svake redionice, tjedan dana prije radionice dobivaju upute za predavače.  |
+|  Treniranje predavača  |50 minuta prije svake radionice, a dodatno tjedan dana prije radionice dobivaju upute za predavače.  |
 |  Priprema učenika prije radionice  |Svaki student čita jedan do dva kratka članka o danoj temi. Tri do pet studenata čitaju specijalizirane članke o temama rasprave, koje će prezentirati grupi u za to predviđeno vrijeme.  |
 |  Pitanje za otvaranje rasprave  |“Zašto se pacijent ovdje nalazi?”  |
-|  Način sudjelovanja učenika  |Mogu prekidati, postavljati pitanja, predlagati odgovore/pristupe dilemama koje se pojave tijekom sesije. Odgovaraju na pitanja predavača i slijede njegove upute.  |
+|  Način sudjelovanja učenika  |Mogu prekidati, postavljati pitanja, predlagati odgovore/pristupe dilemama koje se pojave tijekom radionice. Odgovaraju na pitanja predavača i slijede njegove upute.  |
 |  Pristup pogrešnim spoznajama i pretpostavkama učenika  |Predavač može: Preusmjeriti i istražiti netočne tvrdnje: “Zašto mislite da je to istina? Možete li navesti neke primjere? Što misli ostatak?” Pružiti točnije informacije: “Zapravo, drugi način kontroliranje astme uključuje...”ili “Kada pitate pacijenta osjetljiva pitanja, morate mu dati vremena da odgovori. Nemojte ga prekidati.” Raspraviti alternativne metode: “Zašto mislite da pacijentu ne bi bilo ugodno raspravljati s vama o osjetljivim problemima? Što biste mogli drugačije učiniti?”  |
 |  Pristup digresijama koje vode u “slijepu ulicu“  |Pitati učenike o alternativama: “Zašto mislite da je to važno za slučaj? Što još mislite da bi moglo biti važno? Što ostali misle?”  |
-|  Korištenje dodatnih materijala tijekom radionice |Nema.  |
+|  Korištenje dodatnih materijala tijekom radionice  |Nema.  |
-|  Dodatni rad nakon radionice  |Nije potreban. Članci koje su odabrani učenici pročitali prije radionice, dostupni su svim učenicima nakon nje. Ako grupa to zatraži, neodgovoreni ili nerazriješeni problemi bit će istraženi i kasnije predstavljeni grupi.  |
+|  Dodatni rad nakon radionice  |Nije potreban. Članci koje su odabrani učenici pročitali prije radionice dostupni su svim učenicima nakon nje. Ako grupa to zatraži, neodgovoreni ili nerazriješeni problemi bit će istraženi i kasnije predstavljeni grupi.  |
 |  Kontinuitet slučaja  |Isti slučaj može trajati nekoliko radionica, ali će biti raspoređen kroz vrijeme. Na primjer, kod slučaja br. 4 tijekom prve radionice, predstavljena je pacijentica s nedavno dijagnosticiranim rakom dojke i učenici joj moraju priopćiti loše vijesti. Tijekom druge radionice istog slučaja, nekoliko mjeseci kasnije, studenti će morati pribaviti pacijentičin obaviješteni pristanak za sudjelovanje u kliničkom istraživanju. U trećoj radionici, učenici će morati raspraviti želju pacijentice da ne bude oživljavana i obavijestiti ju da se bolest vratila. U četvrtoj radionici, učenici će se morati suočiti s ljutitim partnerom, nakon što bolnica nije uspjela ispoštivati pacijentičinu želju da ne bude intubirana, kao što je navedeno uz trajnu punomoć odvjetnika.  |
-Primjeri slučajeva za sva znanstvena područja mogu se naći na web stranici [[http://sciencecases.lib.buffalo.edu/cs/|Nacionalni centar za podučavanje putem slučajeva u znanosti]].
+Primjeri slučajeva za sva znanstvena područja mogu se naći na web stranici [[http://sciencecases.lib.buffalo.edu/cs/|Nacionalni centar za podučavanje putem slučajeva u znanosti]] (National center for case study teaching in science).
 ===== Kritike =====
-Budući da je učenje putem iskustva pristup koji pretežito uključuje vođenje tijekom učenja, u kojem stručnjaci iz pojedinih područja pružaju studentima točne odgovore i ispravljaju njihove netočne pretpostavke, zagovornici metode učenja otkrivanjem **(discovery learning)** smatraju da na taj način stručnjaci drže predavanja, umjesto da olakšavaju učenje i da pružanje odgovora guši znatiželju učenika.(([[http://w3.palmer.edu/crfellows/files/Srinivasan%20Article.pdf|Srinivasan, Malathi, Michael Wilkes, Frazier Stevenson, Thuan Nguyen, and Stuart Slavin. Comparing problem-based learning with case-based learning: effects of a major curricular shift at two institutions. Academic Medicine: Journal of the Association of American Medical Colleges 82, no. 1: 74-82. January 2007.]])).
+Budući da je učenje putem iskustva pristup koji pretežito uključuje vođenje tijekom učenja, u kojem stručnjaci iz pojedinih područja pružaju studentima točne odgovore i ispravljaju njihove netočne pretpostavke, zagovornici metode učenja otkrivanjem **(discovery learning)** smatraju da na taj način stručnjaci više drže predavanje, umjesto da olakšavaju učenje te da pružanjem odgovora smanjuju znatiželju učenika.(([[http://w3.palmer.edu/crfellows/files/Srinivasan%20Article.pdf|Srinivasan, Malathi, Michael Wilkes, Frazier Stevenson, Thuan Nguyen, and Stuart Slavin. Comparing problem-based learning with case-based learning: effects of a major curricular shift at two institutions. Academic Medicine: Journal of the Association of American Medical Colleges 82, no. 1: 74-82. January 2007.]])).
-Zagovornici pristupa vođenja uputama , s druge strane, smatraju da učenje putem iskustva ipak ne upotrebljava uspješne metode učenja, poput worked examples sumnjaju da vrijeme potrošeno na osobnu pripremu i raspravu u razredu rezultira uspješnijim učenjem nego isto to vrijeme provedeno u vođenju uputama nadopunjenom aktualnim spoznajama o čovjekovoj kognitivnoj strukturi.
+S druge strane, zagovornici pristupa navođenja uputama, smatraju da učenje putem iskustva ipak ne upotrebljava uspješne metode učenja, poput riješenih primjera, te smatraju da vrijeme potrošeno na osobnu pripremu i raspravu u razredu ne rezultira uspješnijim učenjem za razliku od istog tog vremena provedenog poučavajući uz pomoć navođenja uputama nadopunjenim aktualnim spoznajama o čovjekovoj kognitivnoj strukturi.
 ===== Ključne riječi =====
@@ Redak 82: / Redak 82: @@
 [[http://books.google.com/books/about/Introduction_to_case_method_teaching.html?id=20xiQgAACAAJ|Wassermann, S. Introduction to Case Method Teaching: A Guide to the Galaxy. New York: Teachers College Press, Columbia University. 1994.]]
-[[http://jte.sagepub.com/content/42/4/243.short|Merseth, K. K. The early history of case-based instruction: Insights for teacher education today. Journal of Teacher Education, 42(4), 2433--2439. 1991.]]
+[[http://jte.sagepub.com/content/42/4/243.short|Merseth, K. K. The early history of case-based instruction: Insights for teacher education today. Journal of Teacher Education, 42(4), 2433-2439. 1991.]]
 [[http://edutechwiki.unige.ch/en/Case-based_learning|Case-based learning - EduTech Wiki.]]
-[[http://www.aaai.org/ojs/index.php/aimagazine/article/viewArticle/895.]]
+[[http://www.aaai.org/ojs/index.php/aimagazine/article/viewArticle/895.|Kolodneer, J. L. Improving human decision making through case-based decision aiding. AI Magazine, 12(2), 52. 1991.]]
-[[http://link.springer.com/article/10.1007/BF02504994.]]
+[[http://link.springer.com/article/10.1007/BF02504994.|Jonassen, D. H. i Hernandez-Serrano, J. Case-based reasoning and instructional design: Using stories to support problem solving. Educational Technology Research and Development, 50(2), 65-77. 2002.]]

Learning Theories

Korisnički alati

Site alati

Razlike

Stranični alati