Slijede razlike između dviju inačica stranice
hr:instructional_design:case-based_learning [2013/12/16 10:12] kbosnjak [Koje je praktično značenje učenja na temelju slučajeva?] |
hr:instructional_design:case-based_learning [2023/06/19 18:03] |
||
---|---|---|---|
Redak 1: | Redak 1: | ||
- | ====== Učenje na temelju slučajeva ====== | ||
- | |||
- | |||
- | ===== Općenito===== | ||
- | |||
- | Učenje na temelju slučajeva (**case-based learning, CBL**; poznat i kao: // vođeno istraživanje **(guided inquiry approach)**//(([[http://w3.palmer.edu/crfellows/files/Srinivasan%20Article.pdf|Srinivasan, Malathi, Michael Wilkes, Frazier Stevenson, Thuan Nguyen, and Stuart Slavin. Comparing problem-based learning with case-based learning: effects of a major curricular shift at two institutions. Academic Medicine: Journal of the Association of American Medical Colleges 82, no. 1: 74-82. January 2007.]]))) je metoda poučavanja preuzeta iz [[hr:learning_paradigms:constructivism|konstruktivističke]] paradigme, primjenjivana u pravnim školama još od 19. stoljeća, koja predlaže učenje putem **upoznavanja** učenika sa situacijom s kojom bi se mogao susresti u stvarnosti, **raspravljanjem** o njoj i izvođenjem **zaključaka** iz nje. | ||
- | |||
- | |||
- | ===== Što je učenje putem iskustva? ===== | ||
- | |||
- | Učenje na temelju slučajeva upoznaje učenike, koji obično rade u grupama, s **hipotetskom situacijom (slučajem)** s kojom bi se mogli susresti u stvarnosti. Potiče ih se da ju **razmotre i rasprave**. Ovaj je pristup usmjeren na učenika, a učiteljeva je zadaća vođenje rasprave, ukazivanje na relevantne aspekte problema i na taj način olakšavanje učenja. Često se upotrebljava za razvijanje vještina donošenja odluka i stoga se često naziva //zaključivanje na temelju slučajeva **(case-based reasoning)**//. | ||
- | |||
- | Učenje na temelju slučajeva primjenjivo je na svaki razred i predstavlja način povezivanja teorije s praksom. Ono potiče učenike da uvide različite posljedice svojih odluka i da sagledaju problem s različitih gledišta. | ||
- | |||
- | Pravila koja se trebaju poštivati prilikom smišljanja slučaja za učenike nalažu da slučaj treba (([[http://sciencecases.lib.buffalo.edu/cs/pdfs/Cooking%20With%20Betty%20Crocker-XXIX-3.pdf|Herreid, C. F. What makes a good case?. Start with a story: the case study method of teaching college science: 45. 2006.]])): | ||
- | |||
- | * sadržavati **zanimljiv problem**, | ||
- | * ne biti stariji od pet godina, | ||
- | * izazvati **empatiju s glavnim likovima** i njihovim izjavama, | ||
- | * **relevantan** čitatelju te imati pedagošku vrijednost, | ||
- | * **izazivati konflikt** i poticati donošenje odluka, | ||
- | * biti kratak i **omogućavati generalizacije**. | ||
- | |||
- | Naputci za vođenje rasprave: | ||
- | |||
- | * Prije upoznavanja sa slučajem, dati učenicima materijale ili članke relevantne za dani slučaj. | ||
- | * Podijeliti učenike u manje grupe (od 3 do 6 ljudi). | ||
- | * Izložiti pažljivo smišljen slučaj koji od sudionika zahtijeva generiranje određenog ishoda, poput donošenja prosudbe ili odluke. | ||
- | * Olakšavati, strukturirati i voditi daljnju raspravu u grupama, korištenjem pažljivo smišljenih (napisanih) pitanja koja zahtijevaju elaborirane odgovore. | ||
- | * Pitanja koja se tiču konačne odluke ostaviti za kraj rasprave. | ||
- | * Kad je to moguće, podržavati postizanje dogovornog rješenja tijekom grupne rasprave ili opažanja, ali i omogućiti grupama rad bez uplitanja u njihov rad. | ||
- | * Usporediti razultate različitih grupa i pomoći im da uvide njihove implikacije. | ||
- | |||
- | Važno je uočiti da slučajevi nemaju nužno samo jedno točno rješenje. S obzirom na oblik, oni mogu biti **završeni slučajevi** (temeljeni na činjenicama korištenim za analizu ili prijedlog alternativnog rješenja), **nedovršeni, otvoreni slučajevi** (kod kojih tek treba donijeti odluku o ishodu) te izmišljeni ili stvarni. | ||
- | |||
- | ===== Koje je praktično značenje učenja na temelju slučajeva? ===== | ||
- | |||
- | Slijedi jedan primjer slučaja za učenje putem iskustva, preuzet iz rada Srinivasana i sur.((Example borrowed from: [[http://facultydevelopment.med.ufl.edu/files/2009/02/19-comparing.pdf|Srinivasan, Malathi, Michael Wilkes, Frazier Stevenson, Thuan Nguyen, and Stuart Slavin. Comparing problem-based learning with case-based learning: effects of a major curricular shift at two institutions. Academic Medicine: Journal of the Association of American Medical Colleges 82, no. 1: 74-82. January 2007.]] For comparison see: [[instructional_design:Problem-based learning]].)) | ||
- | |||
- | ^ Elementi vođenja radionice ^ Aktivnosti obuhvaćene pojedinim elementom ^ | ||
- | | Izlaganje problema |15-godišji dječak s astmom dolazi sa svojim ocem u ambulantu. Otac želi testirati sina na droge zbog promjene njegovog ponašanja tijekom posljednjih nekoliko mjeseci. Otac želi savršenog sina (poput svog drugog sina) i ne razumije zašto se njegov sin povlači u sebe i postiže slab uspjeh u školi. Sin je u početku mrzovoljan, ogorčen i slabo održava kontak očima. Otac je ljut i smatra da dobiva loš tretman jer ima zdravstveno osiguranje. | | ||
- | | Središnja dilema |Središnja dilema odnosi se na uspostavljanje povjerenja sa sinom. Specifically, kako bi se razumjelo promjenu u njegovom ponašanju i kako bi se osiguralo da nastavi dolaziti u daljnje posjete. Tijekom susreta, učenici moraju uvjeriti oca da napusti prostoriju, kako bi uspostavili otvorenu komunikaciju sa sinom. Sin je prilično uzrujan jer ne može sudjelovati u sportovima, zbog gubitka daha uzrokovanog nekontroliranom astmom. Zbog toga su se njegovi prijatelji promijenili, i osjeća se izolirano u školi. Nakon što je povjerenje uspostavljeno, sin otkriva da je u prošlosti ekspertimentirao s drogama, ali da ih ne koristi redovito. Njegov otac je dominantan i osuđujuć. Sin ne želi da se ocu kaže za njegovu sporadičnu upotrebu droga. “Ovo je samo između nas, zar ne?” | | ||
- | | Trajanje radionice |Tri sata po radionici. Pacijent dolazi oko 30 minuta nakon početka radionice. | | ||
- | | Treniranje predavača |50 minuta prije svake redionice, tjedan dana prije radionice dobivaju upute za predavače. | | ||
- | | Priprema učenika prije radionice |Svaki student čita jedan do dva kratka članka o danoj temi. Tri do pet studenata čitaju specijalizirane članke o temama rasprave, koje će prezentirati grupi u za to predviđeno vrijeme. | | ||
- | | Pitanje za otvaranje rasprave |“Zašto se pacijent ovdje nalazi?” | | ||
- | | Način sudjelovanja učenika |Mogu prekidati, postavljati pitanja, predlagati odgovore/pristupe dilemama koje se pojave tijekom sesije. Odgovaraju na pitanja predavača i slijede njegove upute. | | ||
- | | Pristup pogrešnim spoznajama i pretpostavkama učenika |Predavač može: Preusmjeriti i istražiti netočne tvrdnje: “Zašto mislite da je to istina? Možete li navesti neke primjere? Što misli ostatak?” Pružiti točnije informacije: “Zapravo, drugi način kontroliranje astme uključuje...”ili “Kada pitate pacijenta osjetljiva pitanja, morate mu dati vremena da odgovori. Nemojte ga prekidati.” Raspraviti alternativne metode: “Zašto mislite da pacijentu ne bi bilo ugodno raspravljati s vama o osjetljivim problemima? Što biste mogli drugačije učiniti?” | | ||
- | | Pristup digresijama koje vode u “slijepu ulicu“ |Pitati učenike o alternativama: “Zašto mislite da je to važno za slučaj? Što još mislite da bi moglo biti važno? Što ostali misle?” | | ||
- | | Korištenje dodatnih materijala tijekom radionice |Nema. | | ||
- | | Dodatni rad nakon radionice |Nije potreban. Članci koje su odabrani učenici pročitali prije radionice, dostupni su svim učenicima nakon nje. Ako grupa to zatraži, neodgovoreni ili nerazriješeni problemi bit će istraženi i kasnije predstavljeni grupi. | | ||
- | | Kontinuitet slučaja |Isti slučaj može trajati nekoliko radionica, ali će biti raspoređen kroz vrijeme. Na primjer, kod slučaja br. 4 tijekom prve radionice, predstavljena je pacijentica s nedavno dijagnosticiranim rakom dojke i učenici joj moraju priopćiti loše vijesti. Tijekom druge radionice istog slučaja, nekoliko mjeseci kasnije, studenti će morati pribaviti pacijentičin obaviješteni pristanak za sudjelovanje u kliničkom istraživanju. U trećoj radionici, učenici će morati raspraviti želju pacijentice da ne bude oživljavana i obavijestiti ju da se bolest vratila. U četvrtoj radionici, učenici će se morati suočiti s ljutitim partnerom, nakon što bolnica nije uspjela ispoštivati pacijentičinu želju da ne bude intubirana, kao što je navedeno uz trajnu punomoć odvjetnika. | | ||
- | |||
- | Primjeri slučajeva za sva znanstvena područja mogu se naći na web stranici [[http://sciencecases.lib.buffalo.edu/cs/|Nacionalni centar za podučavanje putem slučajeva u znanosti]] (National center for case study teaching in science). | ||
- | |||
- | ===== Kritike ===== | ||
- | |||
- | Budući da je učenje putem iskustva pristup koji pretežito uključuje vođenje tijekom učenja, u kojem stručnjaci iz pojedinih područja pružaju studentima točne odgovore i ispravljaju njihove netočne pretpostavke, zagovornici metode učenja otkrivanjem **(discovery learning)** smatraju da na taj način stručnjaci više drže predavanje, umjesto da olakšavaju učenje te da pružanjem odgovora guše znatiželju učenika.(([[http://w3.palmer.edu/crfellows/files/Srinivasan%20Article.pdf|Srinivasan, Malathi, Michael Wilkes, Frazier Stevenson, Thuan Nguyen, and Stuart Slavin. Comparing problem-based learning with case-based learning: effects of a major curricular shift at two institutions. Academic Medicine: Journal of the Association of American Medical Colleges 82, no. 1: 74-82. January 2007.]])). | ||
- | |||
- | S druge strane, zagovornici pristupa navođenja uputama, smatraju da učenje putem iskustva ipak ne upotrebljava uspješne metode učenja, poput riješenih primjera, te smatraju da vrijeme potrošeno na osobnu pripremu i raspravu u razredu ne rezultira uspješnijim učenjem za razliku od istog tog vremena provedenog poučavajući uz pomoć navođenja uputama nadopunjenim aktualnim spoznajama o čovjekovoj kognitivnoj strukturi. | ||
- | ===== Ključne riječi ===== | ||
- | |||
- | * **Učenje na temelju slučajeva**, **CBL**, **vođeno istraživanje** | ||
- | ===== Literatura ===== | ||
- | |||
- | [[http://sciencecases.lib.buffalo.edu/cs/pdfs/What%20Makes%20a%20Good%20Case-XXVII-3.pdf|Herreid, C. F. What makes a good case?. Start with a story: the case study method of teaching college science: 45. 2006.]] | ||
- | |||
- | [[http://facultydevelopment.med.ufl.edu/files/2009/02/19-comparing.pdf|Srinivasan, Malathi, Michael Wilkes, Frazier Stevenson, Thuan Nguyen, and Stuart Slavin. Comparing problem-based learning with case-based learning: effects of a major curricular shift at two institutions. Academic Medicine: Journal of the Association of American Medical Colleges 82, no. 1: 74-82. January 2007.]] | ||
- | |||
- | [[http://www.queensu.ca/ctl/goodpractice/case/index.html|Centre for Teaching and Learning: What Is Inquiry-Based Learning? Queen's University.]] Retrieved June 6, 2011. | ||
- | |||
- | ===== Pročitaj više ===== | ||
- | |||
- | [[http://w3.palmer.edu/crfellows/files/Srinivasan%20Article.pdf|Herreid, C. F. Cooking with Betty Crocker. JCST 29, no. 3, 1999.]] | ||
- | |||
- | [[http://cstl-csm.semo.edu/waterman/CBL/webresources.html|Internet resources for case based learning.]] | ||
- | |||
- | [[http://books.google.hr/books?id=_WEIxhSAJHIC&printsec=frontcover&dq=Supporting+Student+Learning:+Case+Studies,+Experience+and+Practice+from+Higher+Education&hl=hr&ei=KufDTYHYL4SUOsXFjNAE&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCgQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false|Crosling, G. and Webb, G. Supporting Student Learning: Case Studies, Experience and Practice from Higher Education. London: Kogan Page. 2002.]] | ||
- | |||
- | [[http://www.fh-kufstein.at/wi/ejarz/downloads/publications/JEMH1997.pdf|Jarz, E. M., Kainz, G. A., & Walpoth, G. Multimedia-based case studies in education: Design, development, and evaluation of multimedia-based case studies. Journal of Educational Multimedia and Hypermedia, 6 (1), 23-46. 1997.]] | ||
- | |||
- | [[http://books.google.com/books/about/Introduction_to_case_method_teaching.html?id=20xiQgAACAAJ|Wassermann, S. Introduction to Case Method Teaching: A Guide to the Galaxy. New York: Teachers College Press, Columbia University. 1994.]] | ||
- | |||
- | [[http://jte.sagepub.com/content/42/4/243.short|Merseth, K. K. The early history of case-based instruction: Insights for teacher education today. Journal of Teacher Education, 42(4), 2433--2439. 1991.]] | ||
- | |||
- | [[http://edutechwiki.unige.ch/en/Case-based_learning|Case-based learning - EduTech Wiki.]] | ||
- | |||
- | [[http://www.aaai.org/ojs/index.php/aimagazine/article/viewArticle/895.]] | ||
- | |||
- | [[http://link.springer.com/article/10.1007/BF02504994.]] | ||