Slijede razlike između dviju inačica stranice
Novija izmjena Novije izmjene na obje strane | |||
hr:instructional_design:concept_mapping [2013/11/26 17:51] dblazev created |
hr:instructional_design:concept_mapping [2013/11/27 15:13] dblazev [Općenito] |
||
---|---|---|---|
Redak 1: | Redak 1: | ||
====== Teorija kognitivnog opterećenja ====== | ====== Teorija kognitivnog opterećenja ====== | ||
===== Općenito ===== | ===== Općenito ===== | ||
- | Teorija kognitivnog opterećenja je kognitivna teorija učenja predstavljena sredinom 1980-ih od strane John-a Sweller-a, australskog edukacijskog psihologa. Ključno gledište ove teorije je pažnja posvećena čovjekovoj kognitivnoj arhitekturi:karakteristike i veze između dugoročnog pamćenja i radnog pamćenja te kako opterećenje kognitivnog sustava utječe na učenje. Radno pamćenje je kritičan dio tog sustava budući da omogućava novim informacijama da se uklope u dugoročno pamćenje. Swellerovim riječima: " | + | Teorija kognitivnog opterećenja je kognitivna teorija učenja predstavljena sredinom 1980-ih od strane John-a Sweller-a, australskog edukacijskog psihologa. Ključno gledište ove teorije je pažnja posvećena čovjekovoj kognitivnoj arhitekturi: karakteristike i veze između dugoročnog pamćenja i radnog pamćenja te kako opterećenje kognitivnog sustava utječe na učenje. Radno pamćenje je kritičan dio tog sustava budući da omogućava novim informacijama da se uklope u dugoročno pamćenje. Swellerovim riječima: " |
===== Što je teorija kognitivnog opterećenja? ===== | ===== Što je teorija kognitivnog opterećenja? ===== | ||
Sweller u svojoj teoriji prepoznaje Procesirajuću teoriju informaciju predstavljenu 1950-ih od strane George-a Miller-a i nalaze kako je ljudsko radno pamćenje ograničenog trajanja te kapaciteta 7±2 ili čak 4±1 čestica. Navedena brojka je smanjenja to dvije ili tri ako trebaju biti izvršene manipulacije tim česticama. Predlaže kako postoje evolucijski razlozi za to i da takvo radno pamćenje može biti efikasnije od većega. | Sweller u svojoj teoriji prepoznaje Procesirajuću teoriju informaciju predstavljenu 1950-ih od strane George-a Miller-a i nalaze kako je ljudsko radno pamćenje ograničenog trajanja te kapaciteta 7±2 ili čak 4±1 čestica. Navedena brojka je smanjenja to dvije ili tri ako trebaju biti izvršene manipulacije tim česticama. Predlaže kako postoje evolucijski razlozi za to i da takvo radno pamćenje može biti efikasnije od većega. |