Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice

--- hr:instructional_design:concept_mapping [2013/11/27 15:45]
dblazev [Što je teorija kognitivnog opterećenja?]
+++ hr:instructional_design:concept_mapping [2013/12/07 13:12]
icrnko [Općenito]
@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-====== Teorija kognitivnog opterećenja ======
+====== Konceptualno mapiranje ======
 ===== Općenito =====
-Teorija kognitivnog opterećenja je kognitivna teorija učenja predstavljena sredinom 1980-ih od strane John-a Sweller-a, australskog edukacijskog psihologa. Ključno gledište ove teorije je pažnja posvećena čovjekovoj kognitivnoj arhitekturi: karakteristike i veze između dugoročnog pamćenja i radnog pamćenja te kako opterećenje kognitivnog sustava utječe na učenje. Radno pamćenje je kritičan dio tog sustava budući da omogućava novim informacijama da se uklope u dugoročno pamćenje. Swellerovim riječima: "
-===== Što je teorija kognitivnog opterećenja? =====
+Konceptne mape su [[learning_paradigms:|model kognitivnog instrukcijskog dizajna]] razvijene od strane [[http://www.ihmc.us/groups/jnovak/|Josepha Novaka]] i njegovih kolega 1972. godine, kada su radili na razumijevanju kako se dječja spoznaja znanosti mijenja((http://aer.sagepub.com/content/28/1/117.abstract)). Neke od prvih konceptnih mapa predložene su od strane nekih drugih autora((http://www.eric.ed.gov/ERICWebPortal/detail?accno=EJ201881)), no u punom obliku predstavljene su od strane Novaka 1981.((http://www.eric.ed.gov/ERICWebPortal/detail?accno=EJ239394)). Riječima Novaka, konceptna mapa je
-Sweller u svojoj teoriji prepoznaje Procesirajuću teoriju informaciju predstavljenu 1950-ih od strane George-a Miller-a i nalaze kako je ljudsko radno pamćenje ograničenog trajanja te kapaciteta 7±2 ili čak 4±1 čestica. Navedena brojka je smanjenja to dvije ili tri ako trebaju biti izvršene manipulacije tim česticama. Predlaže kako postoje evolucijski razlozi za to i da takvo radno pamćenje može biti efikasnije od većega.
+  *"**vizualna reprezentacija veze između koncepata** nastalih od strane individualaca, bilješki s predavanja, iz udžbenika ili laboratorijskih vježbi. Ukoliko koristimo konceptualno mapiranje, čak i sa starim i poznatim materijalima, često prepoznajemo nove veze i značenja."((http://uwf.edu/jgould/ConceptMappingIntro.pdf))
-Učenje je, prema Swelleru, promjena u dugoročnom pamćenju, koja kod ljudi ima prakički neograničen kapacitet. Taj kapacitet služi za pohranu znanja iz shematskih obrazaca, pri čemu shema, prema Swelleru, predstavlja: "kognitivnu konstrukciju koja pripaja više elemenata informacija u jedan element sa specifičnom funkcijom".
-Važnost radnog pamćenja u procesu učenja je ta, da dohvati dugoročno skladište informacija prvo mora biti dohvaćena i obrađena pomoću radnog pamćenja. Nakon dobivanja nove sheme (verbalne, slikovne,izgovorena ili napisane) može biti daljnje produžena i poboljšana pomoću vježbe i, konačno, automatizirana (primjerice, opreacija čitanja). Ako je shema automatizirana, svjesni napor, potreban za izvršavanje zadatake, biti će smanjen.
+Novakove ideje bile su pod utjecajem [[hr:learning_theories:asimilacijske teorije]] [[http://www.davidausubel.org|Davida Ausubela]] i njegove pretpostavke o hijerarhijskoj strukturi znanja((http://cmap.ihmc.us/Publications/ResearchPapers/TheoryCmaps/TheoryUnderlyingConceptMaps.htm)).
-Prema teoriji kognitivnog opterećenja, pri procesu učenja, kognitivno opterećenje je nametnuto radnom pamćenju. Kako bi učenje bilo efikasno, količina nametnutog opterećenja ne smije nadmašiti raspoloživi kapacitet. Teorija kognitivnog opterećenja predlaže tri tipa kognitivnog opterećenja:
+===== Što je Konceptualno mapiranje? =====
-**Povezano kognitivno opterećenje**: Ovaj tip kognitivnog opterećenja je izazvan **aktivnim naporom za konstrukciju sheme** od onog tko uči. Djelotvorne INSTRUCTIONAL metode potiču one koji uče u ulaganje slobodnih resursa obradbe za konstrukciju shema i automatizaciju, pobuđujući povezano kognitivno opterećenje.
-**Irelevantno kognitivno opterećenje**: Ovaj tip kognitivnog opterećenja izazvan je **neprikladnim instrukcijskim dizajnom** koji ne uzima u obzir spomenuta ograničenja i arhitekturu čovjekova pamćenja. Sweller i drugi istraživači su predložili raznovrsne metode poboljšanja instrukcijskog dizajna. S obzirom na to da je većina usmjerenja na učenje iz multimedijalnih pribora, navedene su i objašnjene u sklopu odjeljks **Kognitivne teorije multimedijalnog učenja**.
+Konceptualno mapiranje proces je izrade konceptnih mapa,
-**Intrinzično kognitivno opterećenje**: Ovaj tip kognitivnog opterećenja je izazvan **elementom interaktivnosti** ili nerazdvojivom složenošću informacije koja treba biti obrađena. Na primjer, prilikom prevođenja nekog broja riječi, intrinzično kognitivno opterećenje je prilično malo, međutim, prilikom prevođenja istog broja riječi formirajući dio rečenice intrinzično kognitivno opterećenje je veće, zbog toga što ne treba biti analizirano samo značenje pojedinačnih riječi, nego i njihovi međusobni odnosi. Novo predložene tehnike smanjivanja intrinzičnog kognitivnog opterećenja uključuju uređivanje od jednostavnog do složenog ili molarna umjesto modularna reprezentacija.
-===== Koje je praktično značenje (Ime teorije)? =====
+  *//"grafički alat za organiziranje i reprezentaciju znanja. One uključuju koncepte, uglavnom zatvorene u krugovima ili kutijama nekog tipa, i veze između koncepata naznačene linijama koje spajaju dva koncepta. Riječi na linijama, koje se odnose na riječi ili fraze koje linija povezuje, specificiraju vezu između dva koncepta. Koncept definiramo kao opaženu pravilnost u događajima ili objektima, ili zapis o događajima ili objektima, određen oznakom."//((http://cmap.ihmc.us/Publications/ResearchPapers/TheoryCmaps/TheoryUnderlyingConceptMaps.htm))
-=====Kritike=====
+Kako je objašnjeno, na vizualnoj razini konceptna mapa je hijerarhijski (generalno prema specifičnom) dijagram koji sadrži  čvorove i veze, obilježene riječima ili simbolima. Najvažniji koncept obično je smješten u središtu mape ili na njenom vrhu. Novak objašnjava proces izrade konceptne mape kroz sljedeće korake((http://uwf.edu/jgould/ConceptMappingIntro.pdf)):
+{{  :images:concept.jpg?450x|Concept map as introduced by Novak and Gowin. Image borrowed from: Novak, Joseph Donald, & Gowin, D. B. Learning how to learn. Cambridge University Press, 1984.}}
+^1.|**Identificiraj ključne koncepte** iz materijala i izlistaj ih ili zapiši na komad papira kako bi ih učinili pomičnima.|
+^2.|**Rangiraj koncepte** smještajući one najopćenitije na vrh mape, uzimajući u obzir kontekst materijala.|
+^3.|**Dodaj druge specifičnije koncepte** ispod općenitijih.|
+^4.|**Spoji koncepte** imenovanim linijama. Nazivi trebaju dati značenje definirajući vezu između spojenih koncepata.|
+^5.|Po želji, **specifični primjeri** koncepata mogu biti dodani ispod naziva koncepta.|
+^6.|Po želji, promjeni ili reorganiziraj mapu sukladno novo opaženim vezama između koncepata. Konceptne mape se za istu temu mogu organizirati na više mogućih načina.|
+Konceptne mape mogu biti korisne nastavnicima i studentima. Studentima daju mogućnost da **organiziraju** i **pristupe** vlastitom znanju, te da uče **dodavajući nove koncepte postojećem okviru** konceptne mape((http://www.flaguide.org/cat/conmap/conmap7.php)). Takav proces izrade i učenja korištenjem konceptnih mapa često je praćen pozitivnim osjećajima, tvrdi Novak((http://uwf.edu/jgould/ConceptMappingIntro.pdf)). Nastavnici mogu konceptne mape koristiti kako bi((http://www.flaguide.org/cat/conmap/conmap7.php)):
+  ***identificirali i organizirali koncepte** koje namjeravaju ispredavati,
+  *dobili **uvid u ono što studenti već znaju** ili kako vide temu iz skice učenikove konceptne mape,
+  *organizirali informacije u smislene kategorije i povezali te kategorije na općenitijoj razini,
+  *sintetizirali i integrirali naučene informacije u svrhu jačanja dugotrajnog zadržavanja, i
+  *poučili termine, činjenice i koncepte zadane teme, razvili kreativnost i vještine razmišljanja na višoj razini, strategije i navike.
+Primjer kako upoznati i raditi na konceptnim mapama s učenicima u razredima može se naći u [[http://www.flaguide.org/cat/conmap/conmap7.php|članku Michaela Zeilika o konceptualnom mapiranju.]]
+Važno svojstvo konceptnih mapa je da je učenje dodavajući im nove koncepte nedvojbeno **smisleno učenje**, s obzirom na to da utvrđuje jasne veze s postojećim znanjem. **Učenje napamet** bi s druge strane bilo rezultat **manjka uspostavljenih veza** s prethodnim znanjem i izaziva zaboravljanje naučenih informacija u 4-6 tjedana.((http://uwf.edu/jgould/ConceptMappingIntro.pdf))((See also: http://teorije-ucenja.zesoi.fer.hr/doku.php?id=learning_theories:assimilation_theory))
+[[http://www.mv.helsinki.fi/home/maahlber/POSTERI_Handout_Real_web.htm|{{  :images:new_concept_map.jpg|Improved concept map, as suggested by Ahlberg. Image borrowed from: http://www.mv.helsinki.fi/home/m... Click on the picture to follow the link.}}]]
+Određena unaprijeđenja konceptualnog mapiranja predložena su od strane nekoliko autora, uključujući Ahlberga((http://cmc.ihmc.us/papers/cmc2004-206.pdf)):
+  *svi **koncepti** interpretirani su kao glavni elementi i trebaju biti **unutar okvira**, što nije bio slučaj u Novakovim ranijim radovima
+  ***nema ograničenja na duljinu naziva** s obzirom na to da su duži nazivi nekada potrebni kako bi ponudili ispravno objašnjenje
+  *veze trebaju imati **strelice** kako bi uputile na smjer veze
+  ***slike, videi ili zvukovi** mogu također biti povezani u konceptnoj mapi
+  *konceptualno mapiranje **općenita je metoda za reprezentaciju znanja** i ne mora nužno biti povezana s Ausubelovom asimilacijskom teorijom
+  *konceptualne mape **ne** moraju biti **hijerarhijske** (primjerice kružna konceptna mapa((http://cmap.ihmc.us/Publications/ResearchPapers/Cyclic%20Concept%20Maps.pdf)))
+  *dobra konceptna mapa treba imati samo **jedan primjer svakog koncepta**, što nije bilo pravilo u nekim Novakovim radovima, ponekad uslijed previše veza povezanih s određenim konceptom
+  *ponekad je korisno predložiti način čitanja konceptnih mapa (primjerice od vrha prema dnu ili od dna prema vrhu)
+Konceptne mape crtale su se prije rukom, ali danas veliki broj kompjuterskih aplikacija, kao što je ova besplatna [[http://cmap.ihmc.us/|IHMC CmapTools]], može se koristiti za unaprijeđenje tog procesa.
+===== Kritike =====
+Konceptualno mapiranje vrlo je prihvaćena i široko korištena metoda, ali:
+  *većinski je osmišljeno tako da predstavlja deklarativno i **ne-proceduralno znanje** ili algoritme,
+  *prilično je **težak** i ponekad **vremenski zahtjevan kognitivni zadatak** koji zahtjeva trening, i
+  *nije standardiziran način bodovanja/usporedbe kognitivnih mapa((Kharatmal, Meena, and G. Nagarjuna. A proposal to refine concept mapping for effective science learning. Proceedings of the Second International Conference on Concept Mapping, 2006.))
 ===== Ključne riječi i najvažnija imena =====
+**Konceptualno mapiranje**, **konceptualne mape**, **koncept**, **objekt**, **smisleno učenje**
+[[http://www.ihmc.us/groups/jnovak/|Joseph Novak]]
 ===== Literatura =====
+[[http://uwf.edu/jgould/ConceptMappingIntro.pdf|Novak, J. D. Introduction to concept mapping.]]
+[[http://cmap.ihmc.us/docs/Origins.html|Novak, Joseph D. & Cañas, Alberto J. The Origin and Development of Concept Maps.]]
+[[http://www.flaguide.org/cat/conmap/conmap7.php|Zeilik, M. Classroom Assessment Techniques: Concept Mapping.]]
+[[http://cmap.ihmc.us/docs/Origins.html|Novak, Joseph D. & Cañas, Alberto J. The Origin and Development of Concept Mapping.]]
 ===== Pročitaj više =====
-==== Recentna literatura =====
+[[http://books.google.hr/books?id=8jkBcSDQPXcC&printsec=frontcover&dq=Novak+and+Gowin%27s+Learning+How+to+Learn&hl=hr&ei=ul13Te2eJsbCtAaNtZ2GBQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCkQ6AEwAA#v=onepage&q=Novak%20and%20Gowin%27s%20Learning%20How%20to%20Learn&f=false|Novak, Joseph Donald, & Gowin, D. B. Learning how to learn. Cambridge University Press, 1984.]]
+[[http://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/download?doi=10.1.1.137.2955&rep=rep1&type=pdf|Novak, J. D, & Canas, A. J. The theory underlying concept maps and how to construct and use them. Florida Institute for Human and Machine Cognition Pensacola Fl, 2008.]]

Learning Theories

Korisnički alati

Site alati

Razlike

Stranični alati