Korisnički alati
hr:instructional_design:elaboration_theory
Razlike
Slijede razlike između dviju inačica stranice
| Novija izmjena | Starija izmjena Novija izmjena Novije izmjene na obje strane | ||
|
hr:instructional_design:elaboration_theory [2013/12/11 20:12] pkralj created |
hr:instructional_design:elaboration_theory [2013/12/11 22:54] pkralj |
||
|---|---|---|---|
| Redak 1: | Redak 1: | ||
| + | ====== Teorija razrade====== | ||
| + | |||
| + | |||
| + | ===== Općenito ===== | ||
| + | |||
| + | Teorija razrade je jedna od [[hr:learning_paradigms:cognitivism|kognitivističkih modela za instrukcijski dizajn]] koju su predložili [[http://www.indiana.edu/~syschang/decatur/bios/biographies.html|Charles Reigeluth]] i njegovi suradnici u kasnim 1970-ima. Temeljena na dotadašnjim nalazima kognitivnih istraživanja, nastala je pod utjecajem radova [[http://www.psych.nyu.edu/bruner/|Jerome Brunera]] (vidi: [[hr:instructional_design:učenje otkrivanjem]]) i [[http://www.davidausubel.org/|Davida Ausubela]] (vidi: [[hr:learning_theories:asimilacijska teorija]])(([[http://tip.psychology.org/reigelut.html|Kearsley, Greg. Elaboration Theory (C. Reigeluth). The Theory Into Practice Database.]])). Veoma dobro prihvaćena, teorija razrade je predlagala kako ** organizirati i slijediti različite tipove uputa na makrorazini**.(([[http://www.springerlink.com/content/m9380ql6k1107801/|Reigeluth, Charles M. In search of a better way to organize instruction: The elaboration theory. Journal of Instructional Development 2, no. 3 : 8-15, 1979.]])) Za organiziranje naputaka na mikrorazini, Reigeluth predlaže uporabu [[hr:instructional_design:teorije komponentnog prikaza]] [[http://mdavidmerrill.com/index.htm|Davea Merrilla]]. | ||
| ===== Što je teorija razrade? ===== | ===== Što je teorija razrade? ===== | ||
| Redak 20: | Redak 26: | ||
| * ** Samokontrola učenika ** također može povećati učinkovitost učenja. Reigeluth sugerira da bi učenici trebali vježbati kontrolu nad nastavnim strategijama i sadržajima. | * ** Samokontrola učenika ** također može povećati učinkovitost učenja. Reigeluth sugerira da bi učenici trebali vježbati kontrolu nad nastavnim strategijama i sadržajima. | ||
| - | [[hr:instructional_design:elaboration_theory&#criticisms|Kritika]] teorije razrade rezultirala je novim, više holističkim pristupom Reigelutha 1992., pod nazivom metoda pojednostavljivanja uvjeta (SCM). U metodi pojednostavljivanja uvjeta Reigeluth je predložio kako bi instrukcijski dizajneri trebali "// raditi sa stručnjacima u identificiranju jednostavnog slučaja koji je reprezentativan za zadatak u cjelini //"(( | + | [[hr:instructional_design:elaboration_theory&#criticisms|Kritika]] teorije razrade rezultirala je novim, više holističkim pristupom Reigelutha 1992., pod nazivom metoda pojednostavljivanja uvjeta (SCM). U metodi pojednostavljivanja uvjeta Reigeluth je predložio kako bi instrukcijski dizajneri trebali "//raditi sa stručnjacima u identificiranju jednostavnog slučaja koji je reprezentativan za zadatak u cjelini//"(( |
| [[http://www.springerlink.com/content/5767wv8842k78q2g/|Reigeluth, Charles M. Elaborating the elaboration theory. Educational Technology Research and Development 40, no. 3: 80-86. September 1992.]])). Ova reprezentativnost bi trebala predstavljati bit samog pravca. | [[http://www.springerlink.com/content/5767wv8842k78q2g/|Reigeluth, Charles M. Elaborating the elaboration theory. Educational Technology Research and Development 40, no. 3: 80-86. September 1992.]])). Ova reprezentativnost bi trebala predstavljati bit samog pravca. | ||
| Redak 29: | Redak 35: | ||
| Još jedna kritika ova teorije temelji se na pretpostavci da je većina generalnih pojmova uvijek najbliža učenikovom prvotnom shvaćanju, ali se pokazala neutemeljenom od strane Wilsona i Colea(([[http://carbon.ucdenver.edu/~bwilson/elab.html|Wilson, Brent, and Peggy Cole. A critical review of elaboration theory. Educational Technology Research an Development 40, no. 3: 63-79. September 1992.]])), osobito u slučaju neodređenih domena učenja. | Još jedna kritika ova teorije temelji se na pretpostavci da je većina generalnih pojmova uvijek najbliža učenikovom prvotnom shvaćanju, ali se pokazala neutemeljenom od strane Wilsona i Colea(([[http://carbon.ucdenver.edu/~bwilson/elab.html|Wilson, Brent, and Peggy Cole. A critical review of elaboration theory. Educational Technology Research an Development 40, no. 3: 63-79. September 1992.]])), osobito u slučaju neodređenih domena učenja. | ||
| - | ===== Ključne riječi ===== | + | ===== Ključne riječi i najvažnija imena ===== |
| * **Teorija razrade**, **stručnost u domeni znanja**, **stručnost u zadatku**, **nizanje sadržaja** | * **Teorija razrade**, **stručnost u domeni znanja**, **stručnost u zadatku**, **nizanje sadržaja** | ||
| * [[http://www.indiana.edu/~syschang/decatur/bios/biographies.html|Charles Reigeluth]] | * [[http://www.indiana.edu/~syschang/decatur/bios/biographies.html|Charles Reigeluth]] | ||
| Redak 50: | Redak 56: | ||
| [[http://www.springerlink.com/content/5767wv8842k78q2g/|Reigeluth, Charles M. Elaborating the elaboration theory. Educational Technology Research and Development 40, no. 3: 80-86. September 1992.]] | [[http://www.springerlink.com/content/5767wv8842k78q2g/|Reigeluth, Charles M. Elaborating the elaboration theory. Educational Technology Research and Development 40, no. 3: 80-86. September 1992.]] | ||
| + | |||
| + | [[http://http://ac.els-cdn.com/S1877050910005053/1-s2.0-S1877050910005053-main.pdf?_tid=516d213a-62ad-11e3-b36e-00000aab0f01&acdnat=1386798408_439cfe4992cfb31135f1b53d494fc094|Hamidi, Farideh, Khoshbakht, Maryam, Abdolmaleki, Shobo. Application of reigeluth instruction design model in virtual education. Procedia Computer Science no. 3: 796-800. 2011.]] | ||
hr/instructional_design/elaboration_theory.txt · Zadnja izmjena: 2023/06/19 18:03 (vanjsko uređivanje)
Osim na mjestima gdje je naznačeno drugačije, sadržaj ovog wikija je licenciran sljedećom licencom: CC Attribution-Share Alike 4.0 International
