Korisnički alati
hr:instructional_design:elaboration_theory
Razlike
Slijede razlike između dviju inačica stranice
| Starije izmjene na obje strane Starija izmjena | Novija izmjena Novije izmjene na obje strane | ||
|
hr:instructional_design:elaboration_theory [2013/12/11 22:54] pkralj |
hr:instructional_design:elaboration_theory [2013/12/11 23:13] pkralj |
||
|---|---|---|---|
| Redak 4: | Redak 4: | ||
| ===== Općenito ===== | ===== Općenito ===== | ||
| - | Teorija razrade je jedna od [[hr:learning_paradigms:cognitivism|kognitivističkih modela za instrukcijski dizajn]] koju su predložili [[http://www.indiana.edu/~syschang/decatur/bios/biographies.html|Charles Reigeluth]] i njegovi suradnici u kasnim 1970-ima. Temeljena na dotadašnjim nalazima kognitivnih istraživanja, nastala je pod utjecajem radova [[http://www.psych.nyu.edu/bruner/|Jerome Brunera]] (vidi: [[hr:instructional_design:učenje otkrivanjem]]) i [[http://www.davidausubel.org/|Davida Ausubela]] (vidi: [[hr:learning_theories:asimilacijska teorija]])(([[http://tip.psychology.org/reigelut.html|Kearsley, Greg. Elaboration Theory (C. Reigeluth). The Theory Into Practice Database.]])). Veoma dobro prihvaćena, teorija razrade je predlagala kako ** organizirati i slijediti različite tipove uputa na makrorazini**.(([[http://www.springerlink.com/content/m9380ql6k1107801/|Reigeluth, Charles M. In search of a better way to organize instruction: The elaboration theory. Journal of Instructional Development 2, no. 3 : 8-15, 1979.]])) Za organiziranje naputaka na mikrorazini, Reigeluth predlaže uporabu [[hr:instructional_design:teorije komponentnog prikaza]] [[http://mdavidmerrill.com/index.htm|Davea Merrilla]]. | + | Teorija razrade (**elaboration theory**) je jedna od [[hr:learning_paradigms:cognitivism|kognitivističkih modela za instrukcijski dizajn]] koju su predložili [[http://www.indiana.edu/~syschang/decatur/bios/biographies.html|Charles Reigeluth]] i njegovi suradnici u kasnim 1970-ima. Temeljena na dotadašnjim nalazima kognitivnih istraživanja, nastala je pod utjecajem radova [[http://www.psych.nyu.edu/bruner/|Jerome Brunera]] (vidi: [[hr:instructional_design:učenje otkrivanjem]]) i [[http://www.davidausubel.org/|Davida Ausubela]] (vidi: [[hr:learning_theories:asimilacijska teorija]])(([[http://tip.psychology.org/reigelut.html|Kearsley, Greg. Elaboration Theory (C. Reigeluth). The Theory Into Practice Database.]])). Veoma dobro prihvaćena, teorija razrade je predlagala kako ** organizirati i slijediti različite tipove uputa na makrorazini**.(([[http://www.springerlink.com/content/m9380ql6k1107801/|Reigeluth, Charles M. In search of a better way to organize instruction: The elaboration theory. Journal of Instructional Development 2, no. 3 : 8-15, 1979.]])) Za organiziranje naputaka na mikrorazini, Reigeluth predlaže uporabu [[hr:instructional_design:teorije komponentnog prikaza]] [[http://mdavidmerrill.com/index.htm|Davea Merrilla]]. |
| ===== Što je teorija razrade? ===== | ===== Što je teorija razrade? ===== | ||
| Redak 14: | Redak 14: | ||
| [[http://pjrichardson.com/edit5370/mod7.html|{{ :images:elaborationtheory.jpg|Elaboration theory graphical overview. Image borrowed from: http://pjrichardson.com/edit5370/mod7.html. Click on the picture to follow the link}}]] | [[http://pjrichardson.com/edit5370/mod7.html|{{ :images:elaborationtheory.jpg|Elaboration theory graphical overview. Image borrowed from: http://pjrichardson.com/edit5370/mod7.html. Click on the picture to follow the link}}]] | ||
| - | * ** Organizacija strukture ** može biti konceptualna (predstavljanje predmeta ili ideje s nekim zajedničkim karakteristikama), proceduralna (predstavljajući niz akcija kako bi ostvarili cilj) ili teoretska (predstavlja teorijske aspekte, uzroke i posljedice). Odabrana organizacijska struktura mora odražavati glavni fokus materije. Prema Reigeluthu, u svakom predavanju jedna od tri vrste organizacije se smatra važnijom od preostale dvije. | + | * ** Organizacija strukture ** (**structure organizing**) može biti konceptualna (predstavljanje predmeta ili ideje s nekim zajedničkim karakteristikama), proceduralna (predstavljajući niz akcija kako bi ostvarili cilj) ili teoretska (predstavlja teorijske aspekte, uzroke i posljedice). Odabrana organizacijska struktura mora odražavati glavni fokus materije. Prema Reigeluthu, u svakom predavanju jedna od tri vrste organizacije se smatra važnijom od preostale dvije. |
| - | * **Nizanje** sadržaja((opisuje poredak prema kojem informacija mora biti naučena)) po većoj složenosti. Treba započeti s najosnovnijim nakon čega se nadograđuju kompleksniji sadržaji. | + | * **Nizanje** sadržaja((opisuje poredak prema kojem informacija mora biti naučena))(**sequencing**) po većoj složenosti. Treba započeti s najosnovnijim nakon čega se nadograđuju kompleksniji sadržaji. |
| - | * ** Nizanje unutar lekcije ** može, bez obzira na organizacijsku strukturu, biti ** tematsko ** (tema se dubinski proučava prije prelaska na iduću) ili **zavojito** (sve teme su ukratko predstavljene prije detaljnog obrazlaganja svake od njih). Nizanje sadržaja ** unutar lekcije **, uzimajući u obzir odabrani tip organizacijske strukture treba: | + | * ** Nizanje unutar lekcije ** (**within-lesson sequencing**) može, bez obzira na organizacijsku strukturu, biti ** tematsko ** (tema se dubinski proučava prije prelaska na iduću) ili **zavojito** (sve teme su ukratko predstavljene prije detaljnog obrazlaganja svake od njih). Nizanje sadržaja ** unutar lekcije **, uzimajući u obzir odabrani tip organizacijske strukture treba: |
| * u slučaju teoretski organizirane razrade predstavljati ideje ** od jednostavnijih prema složenijim**, | * u slučaju teoretski organizirane razrade predstavljati ideje ** od jednostavnijih prema složenijim**, | ||
| * u slučaju procedura predstaviti korake u skladu s njihovim ** redoslijedom pojavljivanja ** i | * u slučaju procedura predstaviti korake u skladu s njihovim ** redoslijedom pojavljivanja ** i | ||
| * u slučaju konceptualno organiziranih uputa početi s poznatijim i općenitijim pojmovima. | * u slučaju konceptualno organiziranih uputa početi s poznatijim i općenitijim pojmovima. | ||
| - | * **Pregledi** (sadržaj recenzenata) predstavljen kao naučeno pravilo nakon kojeg slijede primjeri i praktična primjena. | + | * **Pregledi** (**summarizers**) (sadržaj recenzenata) predstavljeni su kao naučena pravila nakon kojeg slijede primjeri i praktična primjena. |
| - | * ** Sintetizatori ** (dijagrami, slike i drugo) kako bi se lakše omogućila smislenija integracija i asimilacija novog znanja u postojeće znanje. | + | * ** Sintetizatori ** (**synthesizers**)(dijagrami, slike i drugo) kako bi se lakše omogućila smislenija integracija i asimilacija novog znanja u postojeće znanje. |
| - | * **Analogije** omogućuju lakše uočavanje odnosa između novih znanja i postojećih znanja. | + | * **Analogije** (**analogies**) omogućuju lakše uočavanje odnosa između novih znanja i postojećih znanja. |
| - | * ** Aktivatori kognitivne strategije ** u smislu slike, dijagrama ili smjernica za naučenu mentalnu reprezentaciju sadržaja. | + | * ** Aktivatori kognitivne strategije ** (**cognitive strategy activators**) u smislu slike, dijagrama ili smjernica za naučenu mentalnu reprezentaciju sadržaja. |
| - | * ** Samokontrola učenika ** također može povećati učinkovitost učenja. Reigeluth sugerira da bi učenici trebali vježbati kontrolu nad nastavnim strategijama i sadržajima. | + | * ** Samokontrola učenika ** (**learner control**) također može povećati učinkovitost učenja. Reigeluth sugerira da bi učenici trebali vježbati kontrolu nad nastavnim strategijama i sadržajima. |
| [[hr:instructional_design:elaboration_theory&#criticisms|Kritika]] teorije razrade rezultirala je novim, više holističkim pristupom Reigelutha 1992., pod nazivom metoda pojednostavljivanja uvjeta (SCM). U metodi pojednostavljivanja uvjeta Reigeluth je predložio kako bi instrukcijski dizajneri trebali "//raditi sa stručnjacima u identificiranju jednostavnog slučaja koji je reprezentativan za zadatak u cjelini//"(( | [[hr:instructional_design:elaboration_theory&#criticisms|Kritika]] teorije razrade rezultirala je novim, više holističkim pristupom Reigelutha 1992., pod nazivom metoda pojednostavljivanja uvjeta (SCM). U metodi pojednostavljivanja uvjeta Reigeluth je predložio kako bi instrukcijski dizajneri trebali "//raditi sa stručnjacima u identificiranju jednostavnog slučaja koji je reprezentativan za zadatak u cjelini//"(( | ||
hr/instructional_design/elaboration_theory.txt · Zadnja izmjena: 2023/06/19 18:03 (vanjsko uređivanje)
Osim na mjestima gdje je naznačeno drugačije, sadržaj ovog wikija je licenciran sljedećom licencom: CC Attribution-Share Alike 4.0 International
