Korisnički alati
hr:instructional_design:elaboration_theory
Razlike
Slijede razlike između dviju inačica stranice
| Starije izmjene na obje strane Starija izmjena Novija izmjena | Starija izmjena Novija izmjena Novije izmjene na obje strane | ||
|
hr:instructional_design:elaboration_theory [2013/12/11 23:21] pkralj |
hr:instructional_design:elaboration_theory [2014/01/16 12:39] iburic [Kritike] |
||
|---|---|---|---|
| Redak 4: | Redak 4: | ||
| ===== Općenito ===== | ===== Općenito ===== | ||
| - | Teorija razrade (**elaboration theory**) je jedna od [[hr:learning_paradigms:cognitivism|kognitivističkih modela za instrukcijski dizajn]] koju su predložili [[http://www.indiana.edu/~syschang/decatur/bios/biographies.html|Charles Reigeluth]] i njegovi suradnici u kasnim 1970-ima. Temeljena na dotadašnjim nalazima kognitivnih istraživanja, nastala je pod utjecajem radova [[http://www.psych.nyu.edu/bruner/|Jerome Brunera]] (vidi: [[hr:instructional_design:učenje otkrivanjem]]) i [[http://www.davidausubel.org/|Davida Ausubela]] (vidi: [[hr:learning_theories:asimilacijska teorija]])(([[http://tip.psychology.org/reigelut.html|Kearsley, Greg. Elaboration Theory (C. Reigeluth). The Theory Into Practice Database.]])). Veoma dobro prihvaćena, teorija razrade je predlagala kako ** organizirati i slijediti različite tipove uputa na makrorazini**.(([[http://www.springerlink.com/content/m9380ql6k1107801/|Reigeluth, Charles M. In search of a better way to organize instruction: The elaboration theory. Journal of Instructional Development 2, no. 3 : 8-15, 1979.]])) Za organiziranje naputaka na mikrorazini, Reigeluth predlaže uporabu [[hr:instructional_design:teorije komponentnog prikaza]] [[http://mdavidmerrill.com/index.htm|Davea Merrilla]]. | + | Teorija razrade (**elaboration theory**) je jedan od [[hr:learning_paradigms:cognitivism|kognitivističkih modela za instrukcijski dizajn]] kojeg su predložili [[http://www.indiana.edu/~syschang/decatur/bios/biographies.html|Charles Reigeluth]] i njegovi suradnici u kasnim 1970-ima. Temeljena je na dotadašnjim nalazima kognitivnih istraživanja i na radovima [[http://www.psych.nyu.edu/bruner/|Jeromea Brunera]] (vidi: [[hr:instructional_design:učenje otkrivanjem]]) i [[http://www.davidausubel.org/|Davida Ausubela]] (vidi: [[hr:learning_theories:asimilacijska teorija]])(([[http://tip.psychology.org/reigelut.html|Kearsley, Greg. Elaboration Theory (C. Reigeluth). The Theory Into Practice Database.]])). Veoma dobro prihvaćena, teorija razrade je predlagala kako ** organizirati i slijediti različite tipove uputa na makrorazini**.(([[http://www.springerlink.com/content/m9380ql6k1107801/|Reigeluth, Charles M. In search of a better way to organize instruction: The elaboration theory. Journal of Instructional Development 2, no. 3 : 8-15, 1979.]])) Za organiziranje naputaka na mikrorazini, Reigeluth predlaže uporabu [[hr:instructional_design:teorije komponentnog prikaza]] [[http://mdavidmerrill.com/index.htm|Davea Merrilla]]. |
| ===== Što je teorija razrade? ===== | ===== Što je teorija razrade? ===== | ||
| Redak 15: | Redak 15: | ||
| * ** Organizacija strukture ** (**structure organizing**) može biti konceptualna (predstavljanje predmeta ili ideje s nekim zajedničkim karakteristikama), proceduralna (predstavljajući niz akcija kako bi ostvarili cilj) ili teoretska (predstavlja teorijske aspekte, uzroke i posljedice). Odabrana organizacijska struktura mora odražavati glavni fokus materije. Prema Reigeluthu, u svakom predavanju jedna od tri vrste organizacije se smatra važnijom od preostale dvije. | * ** Organizacija strukture ** (**structure organizing**) može biti konceptualna (predstavljanje predmeta ili ideje s nekim zajedničkim karakteristikama), proceduralna (predstavljajući niz akcija kako bi ostvarili cilj) ili teoretska (predstavlja teorijske aspekte, uzroke i posljedice). Odabrana organizacijska struktura mora odražavati glavni fokus materije. Prema Reigeluthu, u svakom predavanju jedna od tri vrste organizacije se smatra važnijom od preostale dvije. | ||
| - | * **Nizanje** sadržaja((opisuje poredak prema kojem informacija mora biti naučena))(**sequencing**) po većoj složenosti. Treba započeti s najosnovnijim nakon čega se nadograđuju kompleksniji sadržaji. | + | * **Nizanje** sadržaja((opisuje poredak prema kojem informacija mora biti naučena))(**sequencing**) s obzirom na povećanje stupnja složenosti. Treba započeti s najosnovnijim nakon čega se nadograđuju kompleksniji sadržaji. |
| * ** Nizanje unutar lekcije ** (**within-lesson sequencing**) može, bez obzira na organizacijsku strukturu, biti ** tematsko ** (tema se dubinski proučava prije prelaska na iduću) ili **zavojito** (sve teme su ukratko predstavljene prije detaljnog obrazlaganja svake od njih). Nizanje sadržaja ** unutar lekcije **, uzimajući u obzir odabrani tip organizacijske strukture treba: | * ** Nizanje unutar lekcije ** (**within-lesson sequencing**) može, bez obzira na organizacijsku strukturu, biti ** tematsko ** (tema se dubinski proučava prije prelaska na iduću) ili **zavojito** (sve teme su ukratko predstavljene prije detaljnog obrazlaganja svake od njih). Nizanje sadržaja ** unutar lekcije **, uzimajući u obzir odabrani tip organizacijske strukture treba: | ||
| * u slučaju teoretski organizirane razrade predstavljati ideje ** od jednostavnijih prema složenijim**, | * u slučaju teoretski organizirane razrade predstavljati ideje ** od jednostavnijih prema složenijim**, | ||
| Redak 26: | Redak 26: | ||
| * ** Samokontrola učenika ** (**learner control**) također može povećati učinkovitost učenja. Reigeluth sugerira da bi učenici trebali vježbati kontrolu nad nastavnim strategijama i sadržajima. | * ** Samokontrola učenika ** (**learner control**) također može povećati učinkovitost učenja. Reigeluth sugerira da bi učenici trebali vježbati kontrolu nad nastavnim strategijama i sadržajima. | ||
| - | [[hr:instructional_design:elaboration_theory&#criticisms|Kritika]] teorije razrade rezultirala je novim, više holističkim pristupom Reigelutha 1992., pod nazivom metoda pojednostavljivanja uvjeta (**simplifying conditions method - SCM**). U metodi pojednostavljivanja uvjeta Reigeluth je predložio kako bi instrukcijski dizajneri trebali "//raditi sa stručnjacima u identificiranju jednostavnog slučaja koji je reprezentativan za zadatak u cjelini//"(( | + | [[hr:instructional_design:elaboration_theory&#criticisms|Kritika]] teorije razrade rezultirala je novim, više holističkim pristupom Reigelutha 1992., pod nazivom metoda pojednostavljivanja uvjeta (**simplifying conditions method - SCM**). U metodi pojednostavljivanja uvjeta Reigeluth je predložio kako bi instrukcijski dizajneri trebali "//raditi sa stručnjacima na identificiranju jednostavnog slučaja koji je reprezentativan za zadatak u cjelini//"(( |
| [[http://www.springerlink.com/content/5767wv8842k78q2g/|Reigeluth, Charles M. Elaborating the elaboration theory. Educational Technology Research and Development 40, no. 3: 80-86. September 1992.]])). Ova reprezentativnost bi trebala predstavljati bit samog pravca. | [[http://www.springerlink.com/content/5767wv8842k78q2g/|Reigeluth, Charles M. Elaborating the elaboration theory. Educational Technology Research and Development 40, no. 3: 80-86. September 1992.]])). Ova reprezentativnost bi trebala predstavljati bit samog pravca. | ||
| ===== Kritike ===== | ===== Kritike ===== | ||
| - | Prva kritika teorije razrade se odnosi na činjenicu da je ona više model ili dizajn procedura negoli teorija učenja. Sugerirano je (([[http://carbon.ucdenver.edu/~bwilson/elab.html|Wilson, Brent, and Peggy Cole. A critical review of elaboration theory. Educational Technology Research an Development 40, no. 3: 63-79. September 1992.]])) da teoriju razrade treba preformulirati u skup načela više povezanih sa samim procesom učenja. | + | Prva kritika teorije razrade odnosi se na činjenicu da je ona više model ili dizajn postupaka nego teorija učenja. Predloženo je (([[http://carbon.ucdenver.edu/~bwilson/elab.html|Wilson, Brent, and Peggy Cole. A critical review of elaboration theory. Educational Technology Research an Development 40, no. 3: 63-79. September 1992.]])) da teoriju razrade treba preoblikovati u skup načela koji su više povezani sa samim procesom učenja. |
| - | Ostale kritike ove teorije dolaze zbog ** razlikovanja između samo tri različite vrste znanja ** (teorije, postupaka i koncepata). To je pojednostavljen opis ograničenja dizajna, ali postoje istraživanja (([[http://rer.sagepub.com/content/61/3/315.abstract|Alexander, Patricia A., Diane L. Schallert, and Victoria C. Hare. Coming to Terms: How Researchers in Learning and Literacy Talk About Knowledge. Review of Educational Research 61, no. 3: 315 -343. Fall 1991.]]))(([[http://books.google.hr/books?id=GHc-AQAAIAAJ&q=Mind+over+machine:+The+power+of+human+intuition+and+expertise+in+the+era+of+the+computer&dq=Mind+over+machine:+The+power+of+human+intuition+and+expertise+in+the+era+of+the+computer&hl=hr&ei=hTN2TeWDEofZsgbgyqiUBQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCcQ6AEwAA|Dreyfus, H. L., & Dreyfus, S. E. Mind over machine: The power of human intuition and expertise in the era of the computer. New York: The Free Press. 1986.]]))(([[http://books.google.hr/books?id=2sRC8vcDYNEC&printsec=frontcover&dq=Understanding+computers+and+cognition:+A+new+foundation+for+design&hl=hr&ei=9zN2TcPeLs_1sgbL-NyDBQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCcQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false|Winograd, T., & Flores, F. Understanding computers and cognition: A new foundation for design. Norwood NJ: Ablex. 1986.]])) koja su rezultirala drugačijim, ponekad i znatno većim brojem kategorija znanja. | + | Ostale kritike ove teorije javljaju se zbog ** razlikovanja između samo tri različite vrste znanja ** (teorije, postupaka i koncepata). Takvo razlikovanje predstavlja pojednostavljen opis ograničenja dizajna, ali postoje istraživanja (([[http://rer.sagepub.com/content/61/3/315.abstract|Alexander, Patricia A., Diane L. Schallert, and Victoria C. Hare. Coming to Terms: How Researchers in Learning and Literacy Talk About Knowledge. Review of Educational Research 61, no. 3: 315 -343. Fall 1991.]]))(([[http://books.google.hr/books?id=GHc-AQAAIAAJ&q=Mind+over+machine:+The+power+of+human+intuition+and+expertise+in+the+era+of+the+computer&dq=Mind+over+machine:+The+power+of+human+intuition+and+expertise+in+the+era+of+the+computer&hl=hr&ei=hTN2TeWDEofZsgbgyqiUBQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCcQ6AEwAA|Dreyfus, H. L., & Dreyfus, S. E. Mind over machine: The power of human intuition and expertise in the era of the computer. New York: The Free Press. 1986.]]))(([[http://books.google.hr/books?id=2sRC8vcDYNEC&printsec=frontcover&dq=Understanding+computers+and+cognition:+A+new+foundation+for+design&hl=hr&ei=9zN2TcPeLs_1sgbL-NyDBQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCcQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false|Winograd, T., & Flores, F. Understanding computers and cognition: A new foundation for design. Norwood NJ: Ablex. 1986.]])) koja su pronašla drugačije i brojnije kategorije znanja. |
| Još jedna kritika ova teorije temelji se na pretpostavci da je većina generalnih pojmova uvijek najbliža učenikovom prvotnom shvaćanju, ali se pokazala neutemeljenom od strane Wilsona i Colea(([[http://carbon.ucdenver.edu/~bwilson/elab.html|Wilson, Brent, and Peggy Cole. A critical review of elaboration theory. Educational Technology Research an Development 40, no. 3: 63-79. September 1992.]])), osobito u slučaju neodređenih domena učenja. | Još jedna kritika ova teorije temelji se na pretpostavci da je većina generalnih pojmova uvijek najbliža učenikovom prvotnom shvaćanju, ali se pokazala neutemeljenom od strane Wilsona i Colea(([[http://carbon.ucdenver.edu/~bwilson/elab.html|Wilson, Brent, and Peggy Cole. A critical review of elaboration theory. Educational Technology Research an Development 40, no. 3: 63-79. September 1992.]])), osobito u slučaju neodređenih domena učenja. | ||
hr/instructional_design/elaboration_theory.txt · Zadnja izmjena: 2023/06/19 18:03 (vanjsko uređivanje)
Osim na mjestima gdje je naznačeno drugačije, sadržaj ovog wikija je licenciran sljedećom licencom: CC Attribution-Share Alike 4.0 International
