Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice

--- hr:instructional_design:programmed_instruction [2013/12/06 14:53]
imiklosic
+++ hr:instructional_design:programmed_instruction [2013/12/06 15:15]
imiklosic
@@ Redak 3: / Redak 3: @@
 ===== Općenito =====
 Iako se prve ideje vezane uz **programiranu nastavu** mogu pronaći u ranijim godinama(([[http://www.springerlink.com/content/w8711256732774h7/|McDonald, Jason K., Stephen C. Yanchar, and Russell T. Osguthorpe. Learning from programmed instruction: Examining implications for modern instructional technology. Educational Technology Research and Development 53, no. 2: 84-98. June 2005.]])), prve korake u programiranoj nastavi, poduzeo je [[http://education.stateuniversity.com/pages/2332/Pressey-Sidney-L-1888-1979.html|Sidney Pressey]]((Pressey, S. L. A simple apparatus which gives tests and scores - and teaches. School and Society 23, no. 586: 373-376, 1926.)) a kasnije ih  je razvio [[http://www.bfskinner.org/BFSkinner/AboutSkinner.html|Burrhus Skinner]] sredinom 1950-tih. U riječima Presseya, učitelj je:
-  *..." //opterećenje takvom rutinom ...... ali mehanički uređaj može se koristiti za „maknuti taj teretet sa njezinih leđa koliko je god to moguće, i učiniti ju slobodnom za one inspiracijske aktivnosti i aktivnosti koje stimuliraju razmišljanje, odnosno, aktivnosti koje su i stvarna funkcija učitelja//."<sup>3)</sup>
+  *..." //opterećenje takvom rutinom ...... ali mehanički uređaj može se koristiti za „maknuti taj teretet sa njezinih leđa koliko je god to moguće, i učiniti ju slobodnom za one inspiracijske aktivnosti i aktivnosti koje stimuliraju razmišljanje, odnosno, aktivnosti koje su i stvarna funkcija učitelja//." ((Pressey, S. L. A simple apparatus which gives tests and scores - and teaches. School and Society 23, no. 586: 373-376, 1926.))
 ===== Što je Programirana nastava? =====
@@ Redak 13: / Redak 13: @@
 Međutim, nije takav slučaj i u školskim okolnostima, gdje su učenici primorani slijediti razmjenu informacija učiteljevom brzinom, pa obično dobivaju zakašnjelo potkrepljenje obzirom da učitelju treba bar jedan dan da ispravi njihove zadatke. Prema Skinneru, kako bi se ostvarilo matematički efikasno ponašanje, tokom prve 4 godine obrazovanja, potrebno je oko 5000 potkrepljenja, ali u učionici učenik može dobiti svega nekoliko stotina. Prema Skinnerovim riječima:
-  *//"Jednostavna je činjenica da, kao puki mehanizam potkrepljenja, učitelj je zastario."//<sup>4)</sup>
+  *//"Jednostavna je činjenica da, kao puki mehanizam potkrepljenja, učitelj je zastario."// (([[http://books.google.com/books?id=5jOdAAAAMAAJ|Skinner, Burrhus Frederic. The technology of teaching. Meredith, 1968.]]))
 Od zapošljavanja učitelja ili tutora za svakog učenika ............ Skinner je predložio i radio na uvođenju strojeva za učenje, na kojem svaki učenik može raditi svojim tempom i primati izravno potkrepljenje nakon ispravno rješenog zadatka.
-Osovni princip programirane nastave, ako se zanemari potkrepljenje jest oblikovanje ponašanja – formiranje željenog ponašanja kroz niz malih sesija učenja podražaj-odgovor.<sup>5)</sup>
+Osovni princip programirane nastave, ako se zanemari potkrepljenje jest oblikovanje ponašanja – formiranje željenog ponašanja kroz niz malih sesija učenja podražaj-odgovor.((Note again that Skinner developed programmed instruction in context of [[learning_theories:operant conditioning]] and [[learning_paradigms:behaviorism]]))
-  *//"čineći svaki sljedeći korak što manjim, frekvencija potkrepljenja može se podići do maksimuma, dok su eventualno neugodne posljedice bivanja u krivu smanjene do minimuma."//<sup>6)</sup>
+  *//"čineći svaki sljedeći korak što manjim, frekvencija potkrepljenja može se podići do maksimuma, dok su eventualno neugodne posljedice bivanja u krivu smanjene do minimuma."//(([[http://books.google.com/books?id=5jOdAAAAMAAJ|Skinner, Burrhus Frederic. The technology of teaching. Meredith, 1968.]]))
 ===== Koje je praktično značenje Programirane nastave? =====
 Učenje iz programske nastave na uređaju za učenje obično uključuje:
   *pomno osmišljen tečaj sa **unaprijed određenim slijedom jedinica**
@@ Redak 29: / Redak 31: @@
 =====Kritike=====
-Različite kritike programiranih instrukcija predloženih do sada su predmet za metodu programiranih instrukcija<sup>7)</sup>:
+Različite kritike programiranih instrukcija predloženih do sada su predmet za metodu programiranih instrukcija(([[http://www.springerlink.com/content/w8711256732774h7/|McDonald, Jason K., Stephen C. Yanchar, and Russell T. Osguthorpe. Learning from programmed instruction: Examining implications for modern instructional technology. Educational Technology Research and Development 53, no. 2: 84-98. 2005.]])):
   *stavljanje odgovornosti za učenje na materijale za učenje, a ne učenike //(ontološki determinizam)//
   *prisiljavanje nastavnih problema da se uklapaju u mjerenje **promatranog ponašanja**, i prihvaćanje samo promatranog ponašanja kao ispravnog rezultata učenja //(materijalizam)//
@@ Redak 36: / Redak 40: @@
   *osiguranje da su kroz oblikovanje učenici točni što je češće moguće **(OVERPROMPTING)**
-Istraživanja su pokazala upitne rezultate o učinkovitosti programske nastave i strojeva za učenje. Meta - analiza <sup>8)</sup>, koja je sažela rezultate 36 istraživanja koja uspoređuju programsku nastavu sa klasičnom razrednom nastavom, sugerira da 18 od 36 ne pokazuju statistički značajnu razliku, 17 ih pokazuje značajnu statističku prednost u korist programske nastave, dok samo jedno istraživanje pokazuje da postoji značajna statistička razlika u korist razredne nastave.
+Istraživanja su pokazala upitne rezultate o učinkovitosti programske nastave i strojeva za učenje. Meta - analiza((Schramm, W. The Research on Programmed Learning: an annotated bibliography. Washington, D.C.: U.S. Department of Health, Education and Welfare, 1964.)), koja je sažela rezultate 36 istraživanja koja uspoređuju programsku nastavu sa klasičnom razrednom nastavom, sugerira da 18 od 36 ne pokazuju statistički značajnu razliku, 17 ih pokazuje značajnu statističku prednost u korist programske nastave, dok samo jedno istraživanje pokazuje da postoji značajna statistička razlika u korist razredne nastave.
-Neka druga istraživanja su pokazala da programska nastava može dovesti do frustracija, ako učenik ne može pratiti tempo svojih vršnjaka, te pridajući manje pozornosti zbog OVERPROMPTING pa tako može doći i do toga da učenik pokazuje nesklonost konceptu programske nastave<sup>9)</sup>.
+Neka druga istraživanja su pokazala da programska nastava može dovesti do frustracija, ako učenik ne može pratiti tempo svojih vršnjaka, te pridajući manje pozornosti zbog OVERPROMPTING pa tako može doći i do toga da učenik pokazuje nesklonost konceptu programske nastave(([[http://books.google.hr/books?id=bsGlHAAACAAJ|Casas, Martha. The history surrounding the use of Skinnerian teaching machines and programmed instruction (1960-1970). Harvard Graduate School of Education, 1997.]] cited by [[http://www.springerlink.com/content/w8711256732774h7/|McDonald, Jason K., Stephen C. Yanchar, and Russell T. Osguthorpe. Learning from programmed instruction: Examining implications for modern instructional technology. Educational Technology Research and Development 53, no. 2: 84-98. 2005.]])).
+Još uvijek je u tijeku istraživanje, iako je ograničeno, ispituje prednosti programske nastave kao dodatka materijalima za učenje.((For example see: [[http://www.rsc.org/images/sozbilirpaper_tcm18-46452.pdf|Kurbanoglu, Izzet, Y Taskesenligil, and M Sozbilir. Programmed instruction revisited: A study on teaching stereochemistry. Chemistry Education: Research and Practice 7, no. 1: 13-21. 2006.]]))
-Još uvijek je u tijeku istraživanje, iako je ograničeno, ispituje prednosti programske nastave kao dodatka materijalima za učenje<sup>10)</sup>.
 ===== Ključne riječi i najvažnija imena =====
   * **Programirana nastava**, **strojevi za učenje**, **oblikovanje**, **potkrepljenje**, **overprompting**
   * [[http://www.bfskinner.org/bfskinner/AboutSkinner.html|Burrhus Skinner]], [[http://education.stateuniversity.com/pages/2332/Pressey-Sidney-L-1888-1979.html|Sidney Pressey]]
 ===== Literatura =====
+[[http://www.springerlink.com/content/w8711256732774h7/|McDonald, Jason K., Stephen C. Yanchar, and Russell T. Osguthorpe. Learning from programmed instruction: Examining implications for modern instructional technology. Educational Technology Research and Development 53, no. 2: 84-98. 2005.]]
+[[http://www.youtube.com/watch?v=EXR9Ft8rzhk&feature=youtube_gdata_player|Youtube: Programmed Learning]]
+[[http://www.isrl.illinois.edu/~chip/projects/timeline/1954teaching_machine.html|Wleklinski, Nichole. Skinner’s Teaching Machine and Programmed Learning Theory.]] Retrieved July 15, 2011.
+[[https://hydra.hull.ac.uk/assets/hull:1940/content03|Spencer, K. Psychology of Learning: improving pupil performance. The art of teaching and the science of learning.]]
 ===== Pročitaj više =====
+[[http://books.google.hr/books?id=bsGlHAAACAAJ|Casas, Martha. The history surrounding the use of Skinnerian teaching machines and programmed instruction (1960-1970). Harvard Graduate School of Education, 1997.]]
+Schramm, W. The Research on Programmed Learning: an annotated bibliography. Washington, D.C.: U.S. Department of Health, Education and Welfare, 1964.
+Pressey, S. L. A simple apparatus which gives tests and scores - and teaches. School and Society 23, no. 586: 373-376. 1926.
 ==== Recentna literatura ====

Learning Theories

Korisnički alati

Site alati

Razlike

Stranični alati