Korisnički alati
hr:instructional_design:programmed_instruction
Razlike
Slijede razlike između dviju inačica stranice
| Starije izmjene na obje strane Starija izmjena Novija izmjena | Starija izmjena Novija izmjena Novije izmjene na obje strane | ||
|
hr:instructional_design:programmed_instruction [2013/12/07 11:45] imiklosic |
hr:instructional_design:programmed_instruction [2013/12/07 15:48] imiklosic |
||
|---|---|---|---|
| Redak 2: | Redak 2: | ||
| ===== Općenito ===== | ===== Općenito ===== | ||
| - | Iako se prve ideje vezane uz **programiranu nastavu** mogu pronaći u ranijim godinama(([[http://www.springerlink.com/content/w8711256732774h7/|McDonald, Jason K., Stephen C. Yanchar, and Russell T. Osguthorpe. Learning from programmed instruction: Examining implications for modern instructional technology. Educational Technology Research and Development 53, no. 2: 84-98. June 2005.]])), prve korake u programiranoj nastavi, poduzeo je [[http://education.stateuniversity.com/pages/2332/Pressey-Sidney-L-1888-1979.html|Sidney Pressey]]((Pressey, S. L. A simple apparatus which gives tests and scores - and teaches. School and Society 23, no. 586: 373-376, 1926.)) a kasnije ih je razvio [[http://www.bfskinner.org/BFSkinner/AboutSkinner.html|Burrhus Skinner]] sredinom 1950-tih. U riječima Presseya, učitelj je: | + | Iako se prve ideje vezane uz **programiranu nastavu** (**proggramed instruction**) mogu pronaći u ranijim godinama(([[http://www.springerlink.com/content/w8711256732774h7/|McDonald, Jason K., Stephen C. Yanchar, and Russell T. Osguthorpe. Learning from programmed instruction: Examining implications for modern instructional technology. Educational Technology Research and Development 53, no. 2: 84-98. June 2005.]])), prve korake u programiranoj nastavi, poduzeo je [[http://education.stateuniversity.com/pages/2332/Pressey-Sidney-L-1888-1979.html|Sidney Pressey]]((Pressey, S. L. A simple apparatus which gives tests and scores - and teaches. School and Society 23, no. 586: 373-376, 1926.)) a kasnije ih je razvio [[http://www.bfskinner.org/BFSkinner/AboutSkinner.html|Burrhus Skinner]] sredinom 1950-tih. U riječima Presseya, učitelj je: |
| *..." //opterećen takvom rutinom drila i uspostavljanja informacija...", ali mehanički uređaj može se koristiti za „maknuti taj teretet sa njezinih leđa koliko je god to moguće, i učiniti ju slobodnom za one inspiracijske aktivnosti i aktivnosti koje stimuliraju razmišljanje, odnosno, aktivnosti koje su i stvarna funkcija učitelja//." ((Pressey, S. L. A simple apparatus which gives tests and scores - and teaches. School and Society 23, no. 586: 373-376, 1926.)) | *..." //opterećen takvom rutinom drila i uspostavljanja informacija...", ali mehanički uređaj može se koristiti za „maknuti taj teretet sa njezinih leđa koliko je god to moguće, i učiniti ju slobodnom za one inspiracijske aktivnosti i aktivnosti koje stimuliraju razmišljanje, odnosno, aktivnosti koje su i stvarna funkcija učitelja//." ((Pressey, S. L. A simple apparatus which gives tests and scores - and teaches. School and Society 23, no. 586: 373-376, 1926.)) | ||
| ===== Što je Programirana nastava? ===== | ===== Što je Programirana nastava? ===== | ||
| - | Presseyeve ideje nisu bile baš prihvaćene od strane javnosti te uz nedostatak financijskih sredstava ubrzo je morao odustati od daljnjih istraživanja, iako je njegove ideje 1950-tih godina dalje razvio Skinner, koji je vjerovao da može uspješno primjeniti [[learning_theories:operant conditioning]] ne samo na životinjsko, već i na ljudsko učenje. | + | Presseyeve ideje nisu bile baš prihvaćene od strane javnosti te uz nedostatak financijskih sredstava ubrzo je morao odustati od daljnjih istraživanja, iako je njegove ideje 1950-tih godina dalje razvio Skinner, koji je vjerovao da može uspješno primjeniti [[learning_theories:operant conditioning_operantno uvjetovanje]] ne samo na životinjsko, već i na ljudsko učenje. |
| [[http://www.cognitivetechnologies.net/category/elearning-rebel|{{ :images:teaching_machine.jpg?400| A learning machine designed by Sidney Pressey and Burrhus Skinner in the 1960s. Image borrowed from: http://www.cognitivetechnologies.net./... Click on the picture to follow the link.}}]] | [[http://www.cognitivetechnologies.net/category/elearning-rebel|{{ :images:teaching_machine.jpg?400| A learning machine designed by Sidney Pressey and Burrhus Skinner in the 1960s. Image borrowed from: http://www.cognitivetechnologies.net./... Click on the picture to follow the link.}}]] | ||
| - | Skinnerove ideje za poboljšanje procesa podučavanja/učenja su bile usmjerene na dvije činjenice: prvo, učenici uče **različitim tempom**, i drugo, u skladu sa trenutno dominantnim teorijama učenja utemeljenih na podražaj - odgovor principu, a **potkrepljenje** mora točno slijediti prikazano ponašanje. | + | Skinnerove ideje za poboljšanje procesa podučavanja/učenja su bile usmjerene na dvije činjenice: prvo, učenici uče **različitim tempom**, i drugo, u skladu sa trenutno dominantnim teorijama učenja utemeljenih na podražaj - odgovor principu, a **potkrepljenje** (**reinforcement**) mora točno slijediti prikazano ponašanje. |
| Međutim, nije takav slučaj i u školskim okolnostima, gdje učenici moraju slijediti predavačevu brzinu razmjene informacija, pa obično dobivaju zakašnjelo potrkrepljenje obzirom da učitelju treba bar jedan dan da ispravi njihove zadatke. Prema Skinneru, kako bi se ostvarilo matematički efikasno ponašanje, tokom prve 4 godine obrazovanja, potrebno je oko 5000 potkrepljivača, ali u učionici učenik može dobiti svega nekoliko tisuća. Prema Skinnerovim riječima: | Međutim, nije takav slučaj i u školskim okolnostima, gdje učenici moraju slijediti predavačevu brzinu razmjene informacija, pa obično dobivaju zakašnjelo potrkrepljenje obzirom da učitelju treba bar jedan dan da ispravi njihove zadatke. Prema Skinneru, kako bi se ostvarilo matematički efikasno ponašanje, tokom prve 4 godine obrazovanja, potrebno je oko 5000 potkrepljivača, ali u učionici učenik može dobiti svega nekoliko tisuća. Prema Skinnerovim riječima: | ||
| Redak 17: | Redak 17: | ||
| Problem bi riješio dodejljivanje učitelja ili tutora svkom učeniku, ali to je praktično nemoguće pa je Skinner predložio i radio na predstavljanju strojeva za učenje, na kojima bi svaki učenik mofao raditi svojim tempom i primati izravno potkrepljenje nakon ispravno rješenog zadatka. | Problem bi riješio dodejljivanje učitelja ili tutora svkom učeniku, ali to je praktično nemoguće pa je Skinner predložio i radio na predstavljanju strojeva za učenje, na kojima bi svaki učenik mofao raditi svojim tempom i primati izravno potkrepljenje nakon ispravno rješenog zadatka. | ||
| - | Osovni princip programirane nastave, ako se zanemari potkrepljenje jest oblikovanje ponašanja – formiranje željenog ponašanja kroz niz malih sesija učenja na principu podražaj-odgovor.((Note again that Skinner developed programmed instruction in context of [[learning_theories:operant conditioning]] and [[learning_paradigms:behaviorism]])) | + | Osovni princip programirane nastave, ako se zanemari potkrepljenje jest oblikovanje ponašanja – formiranje željenog ponašanja kroz niz malih sesija učenja na principu podražaj-odgovor.((Ponovna napomena da je Skinner razvio programiranu nastavu u kontekstu operantnog uvjetovanja i biheviorizma [[learning_theories:operant conditioning]] and [[learning_paradigms:behaviorism]])) |
| *//"čineći svaki sljedeći korak što manjim mogućim, frekvencija potkrepljenja može se podići do maksimuma, dok su eventualno negativne posljedice pogrešnih odgovora smanjene do minimuma."//(([[http://books.google.com/books?id=5jOdAAAAMAAJ|Skinner, Burrhus Frederic. The technology of teaching. Meredith, 1968.]])) | *//"čineći svaki sljedeći korak što manjim mogućim, frekvencija potkrepljenja može se podići do maksimuma, dok su eventualno negativne posljedice pogrešnih odgovora smanjene do minimuma."//(([[http://books.google.com/books?id=5jOdAAAAMAAJ|Skinner, Burrhus Frederic. The technology of teaching. Meredith, 1968.]])) | ||
| Redak 38: | Redak 38: | ||
| *predstavljanje tehnologije kao ključnog faktora za učenje, bez osvrtanja na učenikove potrebe //(tehnološki deteminizam)// | *predstavljanje tehnologije kao ključnog faktora za učenje, bez osvrtanja na učenikove potrebe //(tehnološki deteminizam)// | ||
| ***rigidnost** i otpornost na adaptaciju kako bi odgovaralo učenikovim individualnim potrebama i | ***rigidnost** i otpornost na adaptaciju kako bi odgovaralo učenikovim individualnim potrebama i | ||
| - | *osiguranje da su kroz oblikovanje učenici točni što je češće moguće **(pretjerana upotreba potrepljivača)** | + | *osiguranje da su kroz oblikovanje učenici točni što je češće moguće (**pretjerana upotreba potrepljivača**) |
| Istraživanja su pokazala upitne rezultate o učinkovitosti programske nastave i strojeva za učenje. Meta - analiza((Schramm, W. The Research on Programmed Learning: an annotated bibliography. Washington, D.C.: U.S. Department of Health, Education and Welfare, 1964.)), koja je sažela rezultate 36 istraživanja koja uspoređuju programsku nastavu sa klasičnom razrednom nastavom, sugerira da 18 od 36 ne pokazuju statistički značajnu razliku, 17 ih pokazuje značajnu statističku prednost u korist programske nastave, dok samo jedno istraživanje pokazuje da postoji značajna statistička razlika u korist razredne nastave. | Istraživanja su pokazala upitne rezultate o učinkovitosti programske nastave i strojeva za učenje. Meta - analiza((Schramm, W. The Research on Programmed Learning: an annotated bibliography. Washington, D.C.: U.S. Department of Health, Education and Welfare, 1964.)), koja je sažela rezultate 36 istraživanja koja uspoređuju programsku nastavu sa klasičnom razrednom nastavom, sugerira da 18 od 36 ne pokazuju statistički značajnu razliku, 17 ih pokazuje značajnu statističku prednost u korist programske nastave, dok samo jedno istraživanje pokazuje da postoji značajna statistička razlika u korist razredne nastave. | ||
hr/instructional_design/programmed_instruction.txt · Zadnja izmjena: 2023/06/19 18:03 (vanjsko uređivanje)
Osim na mjestima gdje je naznačeno drugačije, sadržaj ovog wikija je licenciran sljedećom licencom: CC Attribution-Share Alike 4.0 International
