Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice

--- hr:instructional_design:programmed_instruction [2013/12/19 15:38]
vpalavra [Općenito]
+++ hr:instructional_design:programmed_instruction [2013/12/19 15:58]
vpalavra [Što je Programirana nastava?]
@@ Redak 5: / Redak 5: @@
   *..." //opterećen takvom rutinom uviježbanosti i uspostavljanja informacija...", ali mehanički uređaj mogao bi se koristiti za „micanje tog tereta sa njezinih leđa koliko je god to moguće, i učiniti ju slobodnom za one inspiracijske aktivnosti i aktivnosti koje stimuliraju razmišljanje, odnosno, aktivnosti koje bi i trebale biti stvarna funkcija učitelja//." ((Pressey, S. L. A simple apparatus which gives tests and scores - and teaches. School and Society 23, no. 586: 373-376, 1926.))
-===== Što je Programirana nastava? =====
+===== Što je programirana nastava? =====
-Presseyeve ideje nisu bile baš prihvaćene od strane javnosti te uz nedostatak financijskih sredstava ubrzo je morao odustati od daljnjih istraživanja, iako je njegove ideje 1950-tih godina dalje razvio Skinner, koji je vjerovao da može uspješno primjeniti [[learning_theories:operant conditioning|operantno uvjetovanje]] ne samo na životinjsko, već i na ljudsko učenje.
+Presseyeve ideje nisu bile dobro prihvaćene od strane javnosti, te je i radi nedostatka financijskih sredstava ubrzo morao odustati od daljnjih istraživanja, ipak njegove ideje 1950-tih godina dalje razvio Skinner, koji je vjerovao da može uspješno primijeniti [[learning_theories:operant conditioning|operantno uvjetovanje]] ne samo na životinjsko, već i na ljudsko učenje.
 [[http://www.cognitivetechnologies.net/category/elearning-rebel|{{ :images:teaching_machine.jpg?400|  A learning machine designed by Sidney Pressey and Burrhus Skinner in the 1960s. Image borrowed from: http://www.cognitivetechnologies.net./... Click on the picture to follow the link.}}]]
-Skinnerove ideje za poboljšanje procesa podučavanja/učenja su bile usmjerene na dvije činjenice: prvo, učenici uče **različitim tempom**, i drugo, u skladu sa trenutno dominantnim teorijama učenja utemeljenih na podražaj - odgovor principu, dok **potkrepljenje** (**reinforcement**) mora točno slijediti prikazano ponašanje.
+Skinnerove ideje za poboljšanje procesa podučavanja/učenja su većinom bile usmjerene na dvije činjenice: prvo, da učenici uče **različitim tempom**, i drugo, da u skladu sa trenutno dominantnim teorijama učenja utemeljenih na principu podražaj - odgovor, **potkrepljenje** (**reinforcement**) mora tijesno slijediti iskazano ponašanje.
-Međutim, nije takav slučaj i u školskim okolnostima, gdje učenici moraju slijediti predavačevu brzinu razmjene informacija, pa obično dobivaju zakašnjelo potkrepljenje obzirom da učitelju treba bar jedan dan da ispravi njihove zadatke. Prema Skinneru, kako bi se ostvarilo matematički efikasno ponašanje, tijekom prve 4 godine obrazovanja, potrebno je oko 50000 potkrepljivača, ali u učionici učenik može dobiti svega nekoliko tisuća. Prema Skinnerovim riječima:
+Međutim, to nije slučaj i u školskim okolnostima, gdje učenici moraju slijediti predavačevu brzinu razmjene informacija, pa obično dobivaju zakašnjelo potkrepljenje obzirom da učitelju treba bar jedan dan da ispravi njihove zadatke. Prema Skinneru, kako bi se ostvarilo matematički efikasno ponašanje, tijekom prve 4 godine obrazovanja, potrebno je oko 50000 potkrepljivača, ali u učionici učenik može dobiti svega nekoliko tisuća. Prema Skinnerovim riječima:
-  *//"Jednostavna je činjenica da, kao puki mehanizam potkrepljenja, učitelj je zastario."// (([[http://books.google.com/books?id=5jOdAAAAMAAJ|Skinner, Burrhus Frederic. The technology of teaching. Meredith, 1968.]]))
+  *//"Jednostavna je činjenica da je, kao puki mehanizam potkrepljenja, učitelj zastario."// (([[http://books.google.com/books?id=5jOdAAAAMAAJ|Skinner, Burrhus Frederic. The technology of teaching. Meredith, 1968.]]))
-Problem bi se mogao riješiti dodjeljivanjem učitelja ili tutora svakom učeniku, ali to je praktično nemoguće pa je Skinner predložio i radio na uvođenju strojeva za učenje, na kojima bi svaki učenik mogao raditi svojim tempom i primati izravno potkrepljenje nakon ispravno rješenog zadatka.
+Problem bi se mogao riješiti dodjeljivanjem učitelja ili tutora svakom učeniku, ali to je praktički nemoguće, Skinner je predložio i radio na uvođenju strojeva za učenje, na kojima bi svaki učenik mogao raditi svojim tempom i primati izravno potkrepljenje nakon ispravno rješenog zadatka.
-Osovni princip programirane nastave, ako se zanemari potkrepljenje jest oblikovanje ponašanja – formiranje željenog ponašanja kroz niz malih sesija učenja na principu podražaj-odgovor.((Ponovna napomena da je Skinner razvio programiranu nastavu u kontekstu [[learning_theories:operant conditioning|operantnog uvjetovanja]] i [[learning_paradigms:behaviorism|biheviorizma]]))
+Osnovni princip programirane nastave po Skinneru, ako se zanemari potkrepljenje, jest oblikovanje ponašanja – formiranje željenog ponašanja kroz niz malih sesija učenja na principu podražaj-odgovor.((Ponovna napomena da je Skinner razvio programiranu nastavu u kontekstu [[learning_theories:operant conditioning|operantnog uvjetovanja]] i [[learning_paradigms:behaviorism|biheviorizma]]))
-  *//"čineći svaki sljedeći korak što manjim mogućim, frekvencija potkrepljenja može se podići do maksimuma, dok su eventualno negativne posljedice pogrešnih odgovora smanjene do minimuma."//(([[http://books.google.com/books?id=5jOdAAAAMAAJ|Skinner, Burrhus Frederic. The technology of teaching. Meredith, 1968.]]))
+  *//"čineći svaki sljedeći korak što manjim mogućim, frekvencija potkrepljenja može se podići do maksimuma, dok su eventualno neželjene posljedice pogrešnih odgovora smanjene do minimuma."//(([[http://books.google.com/books?id=5jOdAAAAMAAJ|Skinner, Burrhus Frederic. The technology of teaching. Meredith, 1968.]]))

Learning Theories

Korisnički alati

Site alati

Razlike

Stranični alati