Korisnički alati
hr:instructional_design:programmed_instruction
Razlike
Slijede razlike između dviju inačica stranice
| Starije izmjene na obje strane Starija izmjena Novija izmjena | Starija izmjena Novija izmjena Novije izmjene na obje strane | ||
|
hr:instructional_design:programmed_instruction [2013/12/19 16:34] vpalavra [Općenito] |
hr:instructional_design:programmed_instruction [2014/01/07 14:31] mblazev [Programirana nastava (**Programmed Instruction**)] |
||
|---|---|---|---|
| Redak 1: | Redak 1: | ||
| - | ====== Programirana nastava ====== | + | ====== Programirana nastava (Programmed Instruction) ====== |
| ===== Općenito ===== | ===== Općenito ===== | ||
| Redak 10: | Redak 10: | ||
| [[http://www.cognitivetechnologies.net/category/elearning-rebel|{{ :images:teaching_machine.jpg?400| A learning machine designed by Sidney Pressey and Burrhus Skinner in the 1960s. Image borrowed from: http://www.cognitivetechnologies.net./... Click on the picture to follow the link.}}]] | [[http://www.cognitivetechnologies.net/category/elearning-rebel|{{ :images:teaching_machine.jpg?400| A learning machine designed by Sidney Pressey and Burrhus Skinner in the 1960s. Image borrowed from: http://www.cognitivetechnologies.net./... Click on the picture to follow the link.}}]] | ||
| - | Skinnerove ideje za poboljšanje procesa podučavanja/učenja su većinom bile usmjerene na dvije činjenice: prvo, da učenici uče **različitim tempom**, i drugo, da u skladu sa trenutno dominantnim teorijama učenja utemeljenih na principu podražaj - odgovor, **potkrepljenje** (**reinforcement**) mora tijesno slijediti iskazano ponašanje. | + | Skinnerove ideje za poboljšanje procesa podučavanja/učenja su većinom bile usmjerene na dvije činjenice: prvo, da učenici uče **različitim tempom**, i drugo, da u skladu sa trenutno dominantnim teorijama učenja utemeljenih na principu podražaj - odgovor, **potkrepljenje** (**reinforcement**) mora usko slijediti iskazano ponašanje. |
| - | Međutim, to nije slučaj i u školskim okolnostima, gdje učenici moraju slijediti predavačevu brzinu razmjene informacija, pa obično dobivaju zakašnjelo potkrepljenje obzirom da učitelju treba bar jedan dan da ispravi njihove zadatke. Prema Skinneru, kako bi se ostvarilo matematički efikasno ponašanje, tijekom prve 4 godine obrazovanja, potrebno je oko 50000 potkrepljivača, ali u učionici učenik može dobiti svega nekoliko tisuća. Prema Skinnerovim riječima: | + | Međutim, to nije slučaj i u školskim okolnostima, gdje učenici moraju slijediti predavačevu brzinu razmjene informacija, te obično dobivaju zakašnjelo potkrepljenje obzirom da učitelju treba bar jedan dan da ispravi njihove zadatke. Prema Skinneru, kako bi se ostvarilo matematički efikasno ponašanje, tijekom prve 4 godine obrazovanja, potrebno je oko 50000 potkrepljenja, ali u učionici učenik može dobiti svega nekoliko tisuća. Prema Skinnerovim riječima: |
| *//"Jednostavna je činjenica da je, kao puki mehanizam potkrepljenja, učitelj zastario."// (([[http://books.google.com/books?id=5jOdAAAAMAAJ|Skinner, Burrhus Frederic. The technology of teaching. Meredith, 1968.]])) | *//"Jednostavna je činjenica da je, kao puki mehanizam potkrepljenja, učitelj zastario."// (([[http://books.google.com/books?id=5jOdAAAAMAAJ|Skinner, Burrhus Frederic. The technology of teaching. Meredith, 1968.]])) | ||
| - | Problem bi se mogao riješiti dodjeljivanjem učitelja ili tutora svakom učeniku, ali to je praktički nemoguće, Skinner je predložio i radio na uvođenju strojeva za učenje, na kojima bi svaki učenik mogao raditi svojim tempom i primati izravno potkrepljenje nakon ispravno rješenog zadatka. | + | Problem bi se mogao riješiti dodjeljivanjem učitelja ili tutora svakom učeniku, ali to je praktički nemoguće, stoga je Skinner je predložio i radio na uvođenju strojeva za učenje, na kojima bi svaki učenik mogao raditi svojim tempom i primati izravno potkrepljenje nakon ispravno rješenog zadatka. |
| - | Osnovni princip programirane nastave po Skinneru, ako se zanemari potkrepljenje, jest oblikovanje ponašanja – formiranje željenog ponašanja kroz niz malih sesija učenja na principu podražaj-odgovor.((Ponovna napomena da je Skinner razvio programiranu nastavu u kontekstu [[learning_theories:operant conditioning|operantnog uvjetovanja]] i [[learning_paradigms:behaviorism|biheviorizma]])) | + | Osnovni princip programirane nastave po Skinneru, ako se zanemari potkrepljenje, jest **oblikovanje** ponašanja – formiranje željenog ponašanja kroz niz malih sesija učenja na principu podražaj-odgovor.((Ponovna napomena da je Skinner razvio programiranu nastavu u kontekstu [[learning_theories:operant conditioning|operantnog uvjetovanja]] i [[learning_paradigms:behaviorism|biheviorizma]])) |
| - | *//"čineći svaki sljedeći korak što manjim mogućim, frekvencija potkrepljenja može se podići do maksimuma, dok su eventualno neželjene posljedice pogrešnih odgovora smanjene do minimuma."//(([[http://books.google.com/books?id=5jOdAAAAMAAJ|Skinner, Burrhus Frederic. The technology of teaching. Meredith, 1968.]])) | + | *//"čineći svaki sljedeći korak što je moguće manjim, frekvencija potkrepljenja može se podići do maksimuma, dok su eventualno neželjene posljedice pogrešnih odgovora smanjene do minimuma."//(([[http://books.google.com/books?id=5jOdAAAAMAAJ|Skinner, Burrhus Frederic. The technology of teaching. Meredith, 1968.]])) |
| ===== Koje je praktično značenje programirane nastave? ===== | ===== Koje je praktično značenje programirane nastave? ===== | ||
| - | Učenje iz programske nastave na uređaju za učenje obično uključuje: | + | Učenje putem programske nastave na uređaju za učenje obično uključuje: |
| *pomno osmišljen tečaj sa **unaprijed određenim slijedom jedinica** | *pomno osmišljen tečaj sa **unaprijed određenim slijedom jedinica** | ||
| *vrlo **male jedinice** koje donose malu količinu novih informacija te su stoga razumljivije (oblikovanje), | *vrlo **male jedinice** koje donose malu količinu novih informacija te su stoga razumljivije (oblikovanje), | ||
| Redak 34: | Redak 34: | ||
| Različite kritike programirane nastave koje su dosad iznesene protive se metodi programirane nastave zbog(([[http://www.springerlink.com/content/w8711256732774h7/|McDonald, Jason K., Stephen C. Yanchar, and Russell T. Osguthorpe. Learning from programmed instruction: Examining implications for modern instructional technology. Educational Technology Research and Development 53, no. 2: 84-98. 2005.]])): | Različite kritike programirane nastave koje su dosad iznesene protive se metodi programirane nastave zbog(([[http://www.springerlink.com/content/w8711256732774h7/|McDonald, Jason K., Stephen C. Yanchar, and Russell T. Osguthorpe. Learning from programmed instruction: Examining implications for modern instructional technology. Educational Technology Research and Development 53, no. 2: 84-98. 2005.]])): | ||
| - | *stavljanje odgovornosti za učenje na materijale za učenje, a ne učenike //(ontološki determinizam)// | + | *stavljanja odgovornosti za učenje na materijale za učenje, a ne učenike //(ontološki determinizam)// |
| - | *prisiljavanje nastavnih problema da se uklope u mjerenje **opažljivog ponašanja**, i prihvaćanje samo opažljivog ponašanja kao ispravnog rezultata učenja //(materijalizam)// | + | *prisiljavanja nastavnih problema da se uklope u mjerenje **opažljivog ponašanja**, i prihvaćanje samo opažljivog ponašanja kao ispravnog ishoda učenja //(materijalizam)// |
| - | *predstavljanje tehnologije kao ključnog faktora za učenje, bez osvrtanja na učenikove potrebe //(tehnološki determinizam)// | + | *predstavljanja tehnologije kao ključnog faktora za učenje, bez osvrtanja na učenikove potrebe //(tehnološki determinizam)// |
| - | ***rigidnost** i otpornost na adaptaciju koja bi odgovarala učenikovim individualnim potrebama i | + | ***rigidnosti** i otpornosti na adaptaciju koja bi odgovarala učenikovim individualnim potrebama i |
| - | *osiguravanje učeničke točnosti što je češće moguće, kroz oblikovanje (**pretjerana upotreba potkrepljenja**) | + | *osiguravanja točnosti učenika što je češće moguće, kroz oblikovanje (**pretjerana upotreba potkrepljenja**) |
| Istraživanja su pokazala upitne rezultate o učinkovitosti programske nastave i strojeva za učenje. Meta - analiza((Schramm, W. The Research on Programmed Learning: an annotated bibliography. Washington, D.C.: U.S. Department of Health, Education and Welfare, 1964.)), koja je sažela rezultate 36 istraživanja koja uspoređuju programsku nastavu sa klasičnom razrednom nastavom, sugerira da 18 od 36 ne pokazuju statistički značajnu razliku, 17 ih pokazuje značajnu statističku razliku u korist programske nastave, dok samo jedno istraživanje pokazuje da postoji značajna statistička razlika u korist razredne nastave. | Istraživanja su pokazala upitne rezultate o učinkovitosti programske nastave i strojeva za učenje. Meta - analiza((Schramm, W. The Research on Programmed Learning: an annotated bibliography. Washington, D.C.: U.S. Department of Health, Education and Welfare, 1964.)), koja je sažela rezultate 36 istraživanja koja uspoređuju programsku nastavu sa klasičnom razrednom nastavom, sugerira da 18 od 36 ne pokazuju statistički značajnu razliku, 17 ih pokazuje značajnu statističku razliku u korist programske nastave, dok samo jedno istraživanje pokazuje da postoji značajna statistička razlika u korist razredne nastave. | ||
| - | Druga istraživanja su pokazala da programirana nastava može rezultirati frustracijom ukoliko učenici ne mogu pratiti tempo svojih vršnjaka obračajući manje pažnje zbog pretjerane upotrebe potrepljivanja, te bi na kraju mogli stvoriti averziju prema konceptu programirane nastave(([[http://books.google.hr/books?id=bsGlHAAACAAJ|Casas, Martha. The history surrounding the use of Skinnerian teaching machines and programmed instruction (1960-1970). Harvard Graduate School of Education, 1997.]] cited by [[http://www.springerlink.com/content/w8711256732774h7/|McDonald, Jason K., Stephen C. Yanchar, and Russell T. Osguthorpe. Learning from programmed instruction: Examining implications for modern instructional technology. Educational Technology Research and Development 53, no. 2: 84-98. 2005.]])). | + | Druga istraživanja su pokazala da programirana nastava može rezultirati frustracijom ukoliko učenici ne mogu pratiti tempo svojih vršnjaka, obračajući manje pažnje zbog pretjerane upotrebe potkrepljivača, te bi na kraju mogli stvoriti averziju prema konceptu programirane nastave(([[http://books.google.hr/books?id=bsGlHAAACAAJ|Casas, Martha. The history surrounding the use of Skinnerian teaching machines and programmed instruction (1960-1970). Harvard Graduate School of Education, 1997.]] cited by [[http://www.springerlink.com/content/w8711256732774h7/|McDonald, Jason K., Stephen C. Yanchar, and Russell T. Osguthorpe. Learning from programmed instruction: Examining implications for modern instructional technology. Educational Technology Research and Development 53, no. 2: 84-98. 2005.]])). |
| Još uvijek je u tijeku istraživanje, iako ograničeno, koje ispituje prednosti programirane nastave kao dodatka materijalima za učenje.((Na primjer, vidi: [[http://www.rsc.org/images/sozbilirpaper_tcm18-46452.pdf|Kurbanoglu, Izzet, Y Taskesenligil, and M Sozbilir. Programmed instruction revisited: A study on teaching stereochemistry. Chemistry Education: Research and Practice 7, no. 1: 13-21. 2006.]])) | Još uvijek je u tijeku istraživanje, iako ograničeno, koje ispituje prednosti programirane nastave kao dodatka materijalima za učenje.((Na primjer, vidi: [[http://www.rsc.org/images/sozbilirpaper_tcm18-46452.pdf|Kurbanoglu, Izzet, Y Taskesenligil, and M Sozbilir. Programmed instruction revisited: A study on teaching stereochemistry. Chemistry Education: Research and Practice 7, no. 1: 13-21. 2006.]])) | ||
hr/instructional_design/programmed_instruction.txt · Zadnja izmjena: 2023/06/19 18:03 (vanjsko uređivanje)
Osim na mjestima gdje je naznačeno drugačije, sadržaj ovog wikija je licenciran sljedećom licencom: CC Attribution-Share Alike 4.0 International
