Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice

--- hr:instructional_design:programmed_instruction [2013/12/19 17:09]
vpalavra [Kritike]
+++ hr:instructional_design:programmed_instruction [2014/01/07 14:41]
mblazev [Što je programirana nastava?]
@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-====== Programirana nastava ======
+====== Programirana nastava (Programmed Instruction) ======
 ===== Općenito =====
 Iako su prve ideje vezane za **programiranu nastavu** (**programmed instruction**) postojale i ranije(([[http://www.springerlink.com/content/w8711256732774h7/|McDonald, Jason K., Stephen C. Yanchar, and Russell T. Osguthorpe. Learning from programmed instruction: Examining implications for modern instructional technology. Educational Technology Research and Development 53, no. 2: 84-98. June 2005.]])), prve zamjetne korake u programiranoj nastavi, poduzeo je [[http://education.stateuniversity.com/pages/2332/Pressey-Sidney-L-1888-1979.html|Sidney Pressey]]((Pressey, S. L. A simple apparatus which gives tests and scores - and teaches. School and Society 23, no. 586: 373-376, 1926.)) tijekom 1920-ih, a kasnije ih  je razvio [[http://www.bfskinner.org/BFSkinner/AboutSkinner.html|Burrhus Skinner]] sredinom 1950-tih. Po Presseyevim riječima, učiteljica je:
-  *..." //opterećena takvom rutinom uviježbanosti i uspostavljanja informacija...", ali mehanički uređaj mogao bi se koristiti za „micanje tog tereta sa njezinih leđa koliko je god to moguće, i učiniti ju slobodnom za one inspiracijske aktivnosti i aktivnosti koje stimuliraju razmišljanje, odnosno, aktivnosti koje bi i trebale biti stvarna funkcija učitelja//." ((Pressey, S. L. A simple apparatus which gives tests and scores - and teaches. School and Society 23, no. 586: 373-376, 1926.))
+  *..." //opterećena takvom rutinom uviježbanosti i uspostavljanja informacija...",// ali mehanički uređaj mogao bi se koristiti za //„micanje tog tereta sa njezinih leđa koliko je god to moguće, i učiniti ju slobodnom za one inspiracijske aktivnosti i aktivnosti koje stimuliraju razmišljanje, odnosno, aktivnosti koje bi i trebale biti stvarna funkcija učitelja//." ((Pressey, S. L. A simple apparatus which gives tests and scores - and teaches. School and Society 23, no. 586: 373-376, 1926.))
 ===== Što je programirana nastava? =====
-Presseyeve ideje nisu bile dobro prihvaćene od strane javnosti, te je i radi nedostatka financijskih sredstava ubrzo morao odustati od daljnjih istraživanja, ipak njegove ideje 1950-tih godina dalje razvio Skinner, koji je vjerovao da može uspješno primijeniti [[learning_theories:operant conditioning|operantno uvjetovanje]] ne samo na životinjsko, već i na ljudsko učenje.
+Presseyeve ideje nisu bile dobro prihvaćene od strane javnosti, te je i radi nedostatka financijskih sredstava ubrzo morao odustati od daljnjih istraživanja, ipak njegove ideje 1950-tih godina  je dalje razvio Skinner, koji je vjerovao da može uspješno primijeniti [[learning_theories:operant conditioning|operantno uvjetovanje]] ne samo na životinjsko, već i na ljudsko učenje.
 [[http://www.cognitivetechnologies.net/category/elearning-rebel|{{ :images:teaching_machine.jpg?400|  A learning machine designed by Sidney Pressey and Burrhus Skinner in the 1960s. Image borrowed from: http://www.cognitivetechnologies.net./... Click on the picture to follow the link.}}]]
@@ Redak 12: / Redak 12: @@
 Skinnerove ideje za poboljšanje procesa podučavanja/učenja su većinom bile usmjerene na dvije činjenice: prvo, da učenici uče **različitim tempom**, i drugo, da u skladu sa trenutno dominantnim teorijama učenja utemeljenih na principu podražaj - odgovor, **potkrepljenje** (**reinforcement**) mora usko slijediti iskazano ponašanje.
-Međutim, to nije slučaj i u školskim okolnostima, gdje učenici moraju slijediti predavačevu brzinu razmjene informacija, te obično dobivaju zakašnjelo potkrepljenje obzirom da učitelju treba bar jedan dan da ispravi njihove zadatke. Prema Skinneru, kako bi se ostvarilo matematički efikasno ponašanje, tijekom prve 4 godine obrazovanja, potrebno je oko 50000 potkrepljenja, ali u učionici učenik može dobiti svega nekoliko tisuća. Prema Skinnerovim riječima:
+Međutim, to nije slučaj i u školskim okolnostima, gdje učenici moraju slijediti predavačevu brzinu razmjene informacija, te obično dobivaju zakašnjelo potkrepljenje obzirom da učitelju treba bar jedan dan da ispravi njihove zadatke. Prema Skinneru, kako bi se ostvarilo matematički efikasno ponašanje, tijekom prve četiri godine obrazovanja, potrebno je oko 50000 potkrepljenja, ali u učionici učenik može dobiti svega nekoliko tisuća. Prema Skinnerovim riječima:
   *//"Jednostavna je činjenica da je, kao puki mehanizam potkrepljenja, učitelj zastario."// (([[http://books.google.com/books?id=5jOdAAAAMAAJ|Skinner, Burrhus Frederic. The technology of teaching. Meredith, 1968.]]))
-Problem bi se mogao riješiti dodjeljivanjem učitelja ili tutora svakom učeniku, ali to je praktički nemoguće, stoga je Skinner je predložio i radio na uvođenju strojeva za učenje, na kojima bi svaki učenik mogao raditi svojim tempom i primati izravno potkrepljenje nakon ispravno rješenog zadatka.
+Problem bi se mogao riješiti dodjeljivanjem učitelja ili tutora svakom učeniku, ali to je praktički nemoguće, stoga je Skinner predložio i radio na uvođenju strojeva za učenje, na kojima bi svaki učenik mogao raditi svojim tempom i primati izravno potkrepljenje nakon ispravno rješenog zadatka.
-Osnovni princip programirane nastave po Skinneru, ako se zanemari potkrepljenje, jest **oblikovanje** ponašanja – formiranje željenog ponašanja kroz niz malih sesija učenja na principu podražaj-odgovor.((Ponovna napomena da je Skinner razvio programiranu nastavu u kontekstu [[learning_theories:operant conditioning|operantnog uvjetovanja]] i [[learning_paradigms:behaviorism|biheviorizma]]))
+Osnovni princip programirane nastave po Skinneru, ako se zanemari potkrepljenje, jest **oblikovanje** ponašanja – formiranje željenog ponašanja kroz niz malih seansi učenja na principu podražaj-odgovor.((Ponovna napomena da je Skinner razvio programiranu nastavu u kontekstu [[learning_theories:operant conditioning|operantnog uvjetovanja]] i [[learning_paradigms:behaviorism|biheviorizma]]))
   *//"čineći svaki sljedeći korak što je moguće manjim, frekvencija potkrepljenja može se podići do maksimuma, dok su eventualno neželjene posljedice pogrešnih odgovora smanjene do minimuma."//(([[http://books.google.com/books?id=5jOdAAAAMAAJ|Skinner, Burrhus Frederic. The technology of teaching. Meredith, 1968.]]))

Learning Theories

Korisnički alati

Site alati

Razlike

Stranični alati