Korisnički alati
hr:instructional_design:programmed_instruction
Razlike
Slijede razlike između dviju inačica stranice
| Starije izmjene na obje strane Starija izmjena Novija izmjena | Starija izmjena Novija izmjena Novije izmjene na obje strane | ||
|
hr:instructional_design:programmed_instruction [2014/01/07 14:33] mblazev [Općenito] |
hr:instructional_design:programmed_instruction [2014/01/07 14:41] mblazev [Što je programirana nastava?] |
||
|---|---|---|---|
| Redak 6: | Redak 6: | ||
| ===== Što je programirana nastava? ===== | ===== Što je programirana nastava? ===== | ||
| - | Presseyeve ideje nisu bile dobro prihvaćene od strane javnosti, te je i radi nedostatka financijskih sredstava ubrzo morao odustati od daljnjih istraživanja, ipak njegove ideje 1950-tih godina dalje razvio Skinner, koji je vjerovao da može uspješno primijeniti [[learning_theories:operant conditioning|operantno uvjetovanje]] ne samo na životinjsko, već i na ljudsko učenje. | + | Presseyeve ideje nisu bile dobro prihvaćene od strane javnosti, te je i radi nedostatka financijskih sredstava ubrzo morao odustati od daljnjih istraživanja, ipak njegove ideje 1950-tih godina je dalje razvio Skinner, koji je vjerovao da može uspješno primijeniti [[learning_theories:operant conditioning|operantno uvjetovanje]] ne samo na životinjsko, već i na ljudsko učenje. |
| [[http://www.cognitivetechnologies.net/category/elearning-rebel|{{ :images:teaching_machine.jpg?400| A learning machine designed by Sidney Pressey and Burrhus Skinner in the 1960s. Image borrowed from: http://www.cognitivetechnologies.net./... Click on the picture to follow the link.}}]] | [[http://www.cognitivetechnologies.net/category/elearning-rebel|{{ :images:teaching_machine.jpg?400| A learning machine designed by Sidney Pressey and Burrhus Skinner in the 1960s. Image borrowed from: http://www.cognitivetechnologies.net./... Click on the picture to follow the link.}}]] | ||
| Redak 12: | Redak 12: | ||
| Skinnerove ideje za poboljšanje procesa podučavanja/učenja su većinom bile usmjerene na dvije činjenice: prvo, da učenici uče **različitim tempom**, i drugo, da u skladu sa trenutno dominantnim teorijama učenja utemeljenih na principu podražaj - odgovor, **potkrepljenje** (**reinforcement**) mora usko slijediti iskazano ponašanje. | Skinnerove ideje za poboljšanje procesa podučavanja/učenja su većinom bile usmjerene na dvije činjenice: prvo, da učenici uče **različitim tempom**, i drugo, da u skladu sa trenutno dominantnim teorijama učenja utemeljenih na principu podražaj - odgovor, **potkrepljenje** (**reinforcement**) mora usko slijediti iskazano ponašanje. | ||
| - | Međutim, to nije slučaj i u školskim okolnostima, gdje učenici moraju slijediti predavačevu brzinu razmjene informacija, te obično dobivaju zakašnjelo potkrepljenje obzirom da učitelju treba bar jedan dan da ispravi njihove zadatke. Prema Skinneru, kako bi se ostvarilo matematički efikasno ponašanje, tijekom prve 4 godine obrazovanja, potrebno je oko 50000 potkrepljenja, ali u učionici učenik može dobiti svega nekoliko tisuća. Prema Skinnerovim riječima: | + | Međutim, to nije slučaj i u školskim okolnostima, gdje učenici moraju slijediti predavačevu brzinu razmjene informacija, te obično dobivaju zakašnjelo potkrepljenje obzirom da učitelju treba bar jedan dan da ispravi njihove zadatke. Prema Skinneru, kako bi se ostvarilo matematički efikasno ponašanje, tijekom prve četiri godine obrazovanja, potrebno je oko 50000 potkrepljenja, ali u učionici učenik može dobiti svega nekoliko tisuća. Prema Skinnerovim riječima: |
| *//"Jednostavna je činjenica da je, kao puki mehanizam potkrepljenja, učitelj zastario."// (([[http://books.google.com/books?id=5jOdAAAAMAAJ|Skinner, Burrhus Frederic. The technology of teaching. Meredith, 1968.]])) | *//"Jednostavna je činjenica da je, kao puki mehanizam potkrepljenja, učitelj zastario."// (([[http://books.google.com/books?id=5jOdAAAAMAAJ|Skinner, Burrhus Frederic. The technology of teaching. Meredith, 1968.]])) | ||
| - | Problem bi se mogao riješiti dodjeljivanjem učitelja ili tutora svakom učeniku, ali to je praktički nemoguće, stoga je Skinner je predložio i radio na uvođenju strojeva za učenje, na kojima bi svaki učenik mogao raditi svojim tempom i primati izravno potkrepljenje nakon ispravno rješenog zadatka. | + | Problem bi se mogao riješiti dodjeljivanjem učitelja ili tutora svakom učeniku, ali to je praktički nemoguće, stoga je Skinner predložio i radio na uvođenju strojeva za učenje, na kojima bi svaki učenik mogao raditi svojim tempom i primati izravno potkrepljenje nakon ispravno rješenog zadatka. |
| - | Osnovni princip programirane nastave po Skinneru, ako se zanemari potkrepljenje, jest **oblikovanje** ponašanja – formiranje željenog ponašanja kroz niz malih sesija učenja na principu podražaj-odgovor.((Ponovna napomena da je Skinner razvio programiranu nastavu u kontekstu [[learning_theories:operant conditioning|operantnog uvjetovanja]] i [[learning_paradigms:behaviorism|biheviorizma]])) | + | Osnovni princip programirane nastave po Skinneru, ako se zanemari potkrepljenje, jest **oblikovanje** ponašanja – formiranje željenog ponašanja kroz niz malih seansi učenja na principu podražaj-odgovor.((Ponovna napomena da je Skinner razvio programiranu nastavu u kontekstu [[learning_theories:operant conditioning|operantnog uvjetovanja]] i [[learning_paradigms:behaviorism|biheviorizma]])) |
| *//"čineći svaki sljedeći korak što je moguće manjim, frekvencija potkrepljenja može se podići do maksimuma, dok su eventualno neželjene posljedice pogrešnih odgovora smanjene do minimuma."//(([[http://books.google.com/books?id=5jOdAAAAMAAJ|Skinner, Burrhus Frederic. The technology of teaching. Meredith, 1968.]])) | *//"čineći svaki sljedeći korak što je moguće manjim, frekvencija potkrepljenja može se podići do maksimuma, dok su eventualno neželjene posljedice pogrešnih odgovora smanjene do minimuma."//(([[http://books.google.com/books?id=5jOdAAAAMAAJ|Skinner, Burrhus Frederic. The technology of teaching. Meredith, 1968.]])) | ||
hr/instructional_design/programmed_instruction.txt · Zadnja izmjena: 2023/06/19 18:03 (vanjsko uređivanje)
Osim na mjestima gdje je naznačeno drugačije, sadržaj ovog wikija je licenciran sljedećom licencom: CC Attribution-Share Alike 4.0 International
