Korisnički alati
hr:instructional_design:programmed_instruction
Razlike
Slijede razlike između dviju inačica stranice
| Starije izmjene na obje strane Starija izmjena Novija izmjena | Starija izmjena Novija izmjena Novije izmjene na obje strane | ||
|
hr:instructional_design:programmed_instruction [2014/01/07 14:41] mblazev [Što je programirana nastava?] |
hr:instructional_design:programmed_instruction [2014/01/07 14:48] mblazev [Što je programirana nastava?] |
||
|---|---|---|---|
| Redak 15: | Redak 15: | ||
| *//"Jednostavna je činjenica da je, kao puki mehanizam potkrepljenja, učitelj zastario."// (([[http://books.google.com/books?id=5jOdAAAAMAAJ|Skinner, Burrhus Frederic. The technology of teaching. Meredith, 1968.]])) | *//"Jednostavna je činjenica da je, kao puki mehanizam potkrepljenja, učitelj zastario."// (([[http://books.google.com/books?id=5jOdAAAAMAAJ|Skinner, Burrhus Frederic. The technology of teaching. Meredith, 1968.]])) | ||
| - | Problem bi se mogao riješiti dodjeljivanjem učitelja ili tutora svakom učeniku, ali to je praktički nemoguće, stoga je Skinner predložio i radio na uvođenju strojeva za učenje, na kojima bi svaki učenik mogao raditi svojim tempom i primati izravno potkrepljenje nakon ispravno rješenog zadatka. | + | Problem bi se mogao riješiti dodjeljivanjem učitelja ili tutora svakom učeniku, ali to je praktički nemoguće, stoga je Skinner predložio i radio na uvođenju **strojeva za učenje (learning machines)**, na kojima bi svaki učenik mogao raditi svojim tempom i primati izravno potkrepljenje nakon ispravno rješenog zadatka. |
| - | Osnovni princip programirane nastave po Skinneru, ako se zanemari potkrepljenje, jest **oblikovanje** ponašanja – formiranje željenog ponašanja kroz niz malih seansi učenja na principu podražaj-odgovor.((Ponovna napomena da je Skinner razvio programiranu nastavu u kontekstu [[learning_theories:operant conditioning|operantnog uvjetovanja]] i [[learning_paradigms:behaviorism|biheviorizma]])) | + | Osnovni princip programirane nastave po Skinneru, ako se zanemari potkrepljenje, jest **oblikovanje** ponašanja (behavior **shaping**) – formiranje željenog ponašanja kroz niz malih seansi učenja na principu podražaj-odgovor.((Ponovna napomena da je Skinner razvio programiranu nastavu u kontekstu [[learning_theories:operant conditioning|operantnog uvjetovanja]] i [[learning_paradigms:behaviorism|biheviorizma]])) |
| *//"čineći svaki sljedeći korak što je moguće manjim, frekvencija potkrepljenja može se podići do maksimuma, dok su eventualno neželjene posljedice pogrešnih odgovora smanjene do minimuma."//(([[http://books.google.com/books?id=5jOdAAAAMAAJ|Skinner, Burrhus Frederic. The technology of teaching. Meredith, 1968.]])) | *//"čineći svaki sljedeći korak što je moguće manjim, frekvencija potkrepljenja može se podići do maksimuma, dok su eventualno neželjene posljedice pogrešnih odgovora smanjene do minimuma."//(([[http://books.google.com/books?id=5jOdAAAAMAAJ|Skinner, Burrhus Frederic. The technology of teaching. Meredith, 1968.]])) | ||
| Redak 36: | Redak 36: | ||
| *stavljanja odgovornosti za učenje na materijale za učenje, a ne učenike //(ontološki determinizam)// | *stavljanja odgovornosti za učenje na materijale za učenje, a ne učenike //(ontološki determinizam)// | ||
| *prisiljavanja nastavnih problema da se uklope u mjerenje **opažljivog ponašanja**, i prihvaćanje samo opažljivog ponašanja kao ispravnog ishoda učenja //(materijalizam)// | *prisiljavanja nastavnih problema da se uklope u mjerenje **opažljivog ponašanja**, i prihvaćanje samo opažljivog ponašanja kao ispravnog ishoda učenja //(materijalizam)// | ||
| - | *predstavljanja tehnologije kao ključnog faktora za učenje, bez osvrtanja na učenikove potrebe //(tehnološki determinizam)// | + | *predstavljanja tehnologije kao ključnog čimbenika za učenje, bez osvrtanja na učenikove potrebe //(tehnološki determinizam)// |
| ***rigidnosti** i otpornosti na adaptaciju koja bi odgovarala učenikovim individualnim potrebama i | ***rigidnosti** i otpornosti na adaptaciju koja bi odgovarala učenikovim individualnim potrebama i | ||
| - | *osiguravanja točnosti učenika što je češće moguće, kroz oblikovanje (**pretjerana upotreba potkrepljenja**) | + | *osiguravanja točnosti učenika što je češće moguće, kroz oblikovanje (**pretjerana upotreba potkrepljenja (overprompting)**) |
| Istraživanja su pokazala upitne rezultate o učinkovitosti programske nastave i strojeva za učenje. Meta - analiza((Schramm, W. The Research on Programmed Learning: an annotated bibliography. Washington, D.C.: U.S. Department of Health, Education and Welfare, 1964.)), koja je sažela rezultate 36 istraživanja koja uspoređuju programsku nastavu sa klasičnom razrednom nastavom, sugerira da 18 od 36 ne pokazuju statistički značajnu razliku, 17 ih pokazuje značajnu statističku razliku u korist programske nastave, dok samo jedno istraživanje pokazuje da postoji značajna statistička razlika u korist razredne nastave. | Istraživanja su pokazala upitne rezultate o učinkovitosti programske nastave i strojeva za učenje. Meta - analiza((Schramm, W. The Research on Programmed Learning: an annotated bibliography. Washington, D.C.: U.S. Department of Health, Education and Welfare, 1964.)), koja je sažela rezultate 36 istraživanja koja uspoređuju programsku nastavu sa klasičnom razrednom nastavom, sugerira da 18 od 36 ne pokazuju statistički značajnu razliku, 17 ih pokazuje značajnu statističku razliku u korist programske nastave, dok samo jedno istraživanje pokazuje da postoji značajna statistička razlika u korist razredne nastave. | ||
hr/instructional_design/programmed_instruction.txt · Zadnja izmjena: 2023/06/19 18:03 (vanjsko uređivanje)
Osim na mjestima gdje je naznačeno drugačije, sadržaj ovog wikija je licenciran sljedećom licencom: CC Attribution-Share Alike 4.0 International
