Korisnički alati

Site alati


hr:learning_paradigms:behaviorism

Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice

Poveznica na ovu usporedbu

Starije izmjene na obje strane Starija izmjena
Novija izmjena
Starija izmjena
Novija izmjena Novije izmjene na obje strane
hr:learning_paradigms:behaviorism [2013/12/11 14:05]
dsinjori
hr:learning_paradigms:behaviorism [2013/12/19 15:10]
iposlon
Redak 6: Redak 6:
 Biheviorizam je paradigma učenja čiji korijeni datiraju iz druge polovice 19. stoljeća i radova ​ [[http://​en.wikipedia.org/​wiki/​Ivan_Sechenov|Ivana Sechenova]] (1829 - 1905) i [[http://​en.wikipedia.org/​wiki/​Vladimir_Bekhterev|Vladimira Bekhtereva]] (1857 - 1927), i dobiva značajnu pažnju u **prvim desetljećima 20. stoljeća**. Temeljna pretpostavka biheviorizma je ta da se, u svrhu da se psihologija učini pravom znanošću, ona mora orijentirati na ono što je **opažljivo** i **mjerljivo**. Prema riječima jednog od ključnih biheviorista ​ [[http://​en.wikipedia.org/​wiki/​John_B._Watson|Johna Watsona]] (1878 - 1958), Biheviorizam je paradigma učenja čiji korijeni datiraju iz druge polovice 19. stoljeća i radova ​ [[http://​en.wikipedia.org/​wiki/​Ivan_Sechenov|Ivana Sechenova]] (1829 - 1905) i [[http://​en.wikipedia.org/​wiki/​Vladimir_Bekhterev|Vladimira Bekhtereva]] (1857 - 1927), i dobiva značajnu pažnju u **prvim desetljećima 20. stoljeća**. Temeljna pretpostavka biheviorizma je ta da se, u svrhu da se psihologija učini pravom znanošću, ona mora orijentirati na ono što je **opažljivo** i **mjerljivo**. Prema riječima jednog od ključnih biheviorista ​ [[http://​en.wikipedia.org/​wiki/​John_B._Watson|Johna Watsona]] (1878 - 1958),
  
-  * "//​Psihologija, ​prema biheviorističkom pogledu, je potpuno objektivna, eksperimentalna grana prirodnih znanosti u kojoj introspekcija ima jednako malu ulogu kao i u znanostima o kemiji i fizici. Sigurno je da se ponašanje životinja može istraživati bez pozivanja na svijest.//"​(([[http://​psychclassics.yorku.ca/​Watson/​views.htm|Watson,​ John B. Psychology as the Behaviorist Views it. Psychological Review 20: 158-177. 1913.]]))+  * "//​Psihologija, ​kako je vidi biheviorist, je potpuno objektivna, eksperimentalna grana prirodnih znanosti u kojoj introspekcija ima jednako malu ulogu kao i u znanostima o kemiji i fizici. Sigurno je da se ponašanje životinja može istraživati bez pozivanja na svijest.//"​(([[http://​psychclassics.yorku.ca/​Watson/​views.htm|Watson,​ John B. Psychology as the Behaviorist Views it. Psychological Review 20: 158-177. 1913.]]))
  
 [[http://​edtechundergroundrevolution.blogspot.com/​2010/​09/​behaviorism-in-practice.html|{{ ​ :​images:​behaviorism.jpg?​130x140|Behaviorism. Image borrowed from: edtechundergroundrevolution.blogspot.com. Click on the picture to follow the link.  }}]] [[http://​edtechundergroundrevolution.blogspot.com/​2010/​09/​behaviorism-in-practice.html|{{ ​ :​images:​behaviorism.jpg?​130x140|Behaviorism. Image borrowed from: edtechundergroundrevolution.blogspot.com. Click on the picture to follow the link.  }}]]
  
-Bihevioristi gledaju na um kao na „crnu kutiju“ (**„black box“**) i ne pokušavaju analizirati njegove unutarnje procese kao što su misli, osjećaji ili motivacija. Umjesto toga, oni vide učenje kao opažljivu promijenu u ponašanju koja, za razliku od mentalnih procesa uma, može biti mjerljiva. Iz perspektive biheviorista,​ onaj koji uči počinje kao prazna ploča i jednostavno odgovara na podražaje iz okoline. Ti odgovori mogu biti oblikovani pozitivnim i negativnim **potkrepljenjem** (obično nagrada za željeno ​i kazna za neželjeno ​ponašanje),​ povećavajući ili smanjujući vjerojatnost ponavljanja dotičnog ponašanja. Formiranje **podražaj-odgovor (stimulus-response,​ S-R)** asocijacija koje rezultiraju opažljivim ponašanjem je  prema bihevirostima najznačajniji oblik učenja. ​+Bihevioristi gledaju na um kao na „crnu kutiju“ (**„black box“**) i ne pokušavaju analizirati njegove unutarnje procese kao što su misli, osjećaji ili motivacija. Umjesto toga, oni vide učenje kao opažljivu promijenu u ponašanju koja, za razliku od mentalnih procesa uma, može biti mjerljiva. Iz perspektive biheviorista,​ onaj koji uči počinje kao prazna ploča i jednostavno odgovara na podražaje iz okoline. Ti odgovori mogu biti oblikovani pozitivnim i negativnim **potkrepljenjem** (obično nagrada za poželjno i kazna za nepoželjno ponašanje),​ povećavajući ili smanjujući vjerojatnost ponavljanja dotičnog ponašanja. Formiranje **podražaj-odgovor (stimulus-response,​ S-R)** asocijacija koje rezultiraju opažljivim ponašanjem je prema bihevirostima najznačajniji oblik učenja. ​
  
 Ova paradigma učenja može se ugrubo podijeliti na dvije faze: Ova paradigma učenja može se ugrubo podijeliti na dvije faze:
Redak 23: Redak 23:
   * [[hr:​learning_theories:​Konekcionizam]] - [[http://​www.muskingum.edu/​~psych/​psycweb/​history/​thorndike.htm|Edward Thorndike (1874 - 1949)]]   * [[hr:​learning_theories:​Konekcionizam]] - [[http://​www.muskingum.edu/​~psych/​psycweb/​history/​thorndike.htm|Edward Thorndike (1874 - 1949)]]
   * [[hr:​learning_theories:​Klasično kondicioniranje]] - [[http://​www.ivanpavlov.com/​|Ivan Pavlov (1849 - 1936)]]   * [[hr:​learning_theories:​Klasično kondicioniranje]] - [[http://​www.ivanpavlov.com/​|Ivan Pavlov (1849 - 1936)]]
-  * [[hr:​learning_theories:​Teorija S-R kontigviteta i učenje ​iz jednog ​pokušaja]] [[http://​www.muskingum.edu/​~psych/​psycweb/​history/​guthrie.htm|Edwin Guthrie (1886 - 1959)]] ​+  * [[hr:​learning_theories:​Teorija S-R kontigviteta i učenje pokušajima i pogreškama]] [[http://​www.muskingum.edu/​~psych/​psycweb/​history/​guthrie.htm|Edwin Guthrie (1886 - 1959)]] ​
   * [[hr:​learning_theories:​Teorija očekivanja]] - [[http://​www.muskingum.edu/​~psych/​psycweb/​history/​tolman.htm|Edward Tolman (1886 - 1959)]]   * [[hr:​learning_theories:​Teorija očekivanja]] - [[http://​www.muskingum.edu/​~psych/​psycweb/​history/​tolman.htm|Edward Tolman (1886 - 1959)]]
   * [[hr:​learning_theories:​Teorija redukcije nagona]] - [[http://​www.newworldencyclopedia.org/​entry/​Clark_L._Hull|Clark Hull (1884 – 1952)]]   * [[hr:​learning_theories:​Teorija redukcije nagona]] - [[http://​www.newworldencyclopedia.org/​entry/​Clark_L._Hull|Clark Hull (1884 – 1952)]]
Redak 29: Redak 29:
   * [[hr:​learning_theories:​Asocijativno učenje]] [[http://​en.wikipedia.org/​wiki/​William_Kaye_Estes|William Estes (1919 - )]]   * [[hr:​learning_theories:​Asocijativno učenje]] [[http://​en.wikipedia.org/​wiki/​William_Kaye_Estes|William Estes (1919 - )]]
  
-Među gore navedenim teorijama učenja, konekcionizam predstavlja uvod u biheviorističko učenje i u postavljanju svojih ​okvira ​slijedi ​prave biheviorističke perspektive učenja klasičnim i operantnim uvjetovanjem. Teorija očekivanja se pojavila kao prva neobihevioristička teorija, slijeđena ​Teorijom ​redukcije nagona, koja isto prihvaća ideju opisivanja učenja u terminima interventnih varijabli.+Među gore navedenim teorijama učenja, konekcionizam predstavlja uvod u biheviorističko učenje i postavljanje ​okvira ​kojeg slijede ​prave biheviorističke perspektive učenja klasičnim i operantnim uvjetovanjem. Teorija očekivanja se pojavila kao prva neobihevioristička teorija, slijeđena ​teorijom ​redukcije nagona, koja isto prihvaća ideju opisivanja učenja u terminima interventnih varijabli.
  
-Temeljne ideje i približno povijesno ​razdoblje početka ​svake od navedenih teorija se mogu pronaći u ovom [[hr:​learning_paradigms:​behaviorism_timeline|kronološkom pregledu]].+Temeljne ideje i približno povijesno ​vrijeme predstavljanja ​svake od navedenih teorija se mogu pronaći u ovom [[hr:​learning_paradigms:​behaviorism_timeline|kronološkom pregledu]].
  
  
Redak 43: Redak 43:
  
   * **ne objašnjava sve oblike učenja** budući da ignorira unutarnje procese uma,   * **ne objašnjava sve oblike učenja** budući da ignorira unutarnje procese uma,
-  * nudi veoma šturu ​sliku učenja budući da **ignorira unutarnje faktore** kao što su emocije i motivacija,+  * nudi veoma ograničenu ​sliku učenja budući da **ignorira unutarnje faktore** kao što su emocije i motivacija,
   * ignorira činjenicu da učenje ovisi o učenikovoj unutarnjoj mentalnoj reprezentaciji okoline i povijesti učenja ​   * ignorira činjenicu da učenje ovisi o učenikovoj unutarnjoj mentalnoj reprezentaciji okoline i povijesti učenja ​
  
Redak 65: Redak 65:
  
 [[http://​books.google.hr/​books?​id=B2Fkuw76DxoC&​printsec=frontcover&​dq=Baum,​+William+M.+Understanding+behaviorism:​+science,​+behavior,​+and+culture&​hl=hr&​ei=7KxrTavrK8iX8QOTwujxBw&​sa=X&​oi=book_result&​ct=result&​resnum=1&​ved=0CCcQ6AEwAA#​v=onepage&​q&​f=false|Baum,​ William M. Understanding behaviorism:​ science, behavior, and culture. Wiley-Blackwell,​ 1994.]] [[http://​books.google.hr/​books?​id=B2Fkuw76DxoC&​printsec=frontcover&​dq=Baum,​+William+M.+Understanding+behaviorism:​+science,​+behavior,​+and+culture&​hl=hr&​ei=7KxrTavrK8iX8QOTwujxBw&​sa=X&​oi=book_result&​ct=result&​resnum=1&​ved=0CCcQ6AEwAA#​v=onepage&​q&​f=false|Baum,​ William M. Understanding behaviorism:​ science, behavior, and culture. Wiley-Blackwell,​ 1994.]]
 +
 +[[http://​web.ebscohost.com/​ehost/​pdfviewer/​pdfviewer?​sid=61026513-d00b-4b94-8c10-c58717507ffd%40sessionmgr4002&​vid=7&​hid=4114|Moore,​ J. Three views of behaviorism. The Psychological Record, 2013.]]
 +
 +[[http://​web.ebscohost.com/​ehost/​pdfviewer/​pdfviewer?​sid=61026513-d00b-4b94-8c10-c58717507ffd%40sessionmgr4002&​vid=9&​hid=4114|Moore,​ J. Behaviorism. The Psychological Record, 2011.]]
 +
  
hr/learning_paradigms/behaviorism.txt · Zadnja izmjena: 2023/06/19 18:03 (vanjsko uređivanje)