Slijede razlike između dviju inačica stranice
Starije izmjene na obje strane Starija izmjena Novija izmjena | Starija izmjena Novija izmjena Novije izmjene na obje strane | ||
hr:learning_paradigms:behaviorism [2013/12/11 14:42] dsinjori |
hr:learning_paradigms:behaviorism [2014/01/17 16:34] jbosak |
||
---|---|---|---|
Redak 4: | Redak 4: | ||
===== O biheviorizmu ===== | ===== O biheviorizmu ===== | ||
- | Biheviorizam je paradigma učenja čiji korijeni datiraju iz druge polovice 19. stoljeća i radova [[http://en.wikipedia.org/wiki/Ivan_Sechenov|Ivana Sechenova]] (1829 - 1905) i [[http://en.wikipedia.org/wiki/Vladimir_Bekhterev|Vladimira Bekhtereva]] (1857 - 1927), i dobiva značajnu pažnju u **prvim desetljećima 20. stoljeća**. Temeljna pretpostavka biheviorizma je ta da se, u svrhu da se psihologija učini pravom znanošću, ona mora orijentirati na ono što je **opažljivo** i **mjerljivo**. Prema riječima jednog od ključnih biheviorista [[http://en.wikipedia.org/wiki/John_B._Watson|Johna Watsona]] (1878 - 1958), | + | Biheviorizam je paradigma učenja čiji korijeni datiraju iz druge polovice 19. stoljeća i radova [[http://en.wikipedia.org/wiki/Ivan_Sechenov|Ivana Sechenova]] (1829 - 1905) i [[http://en.wikipedia.org/wiki/Vladimir_Bekhterev|Vladimira Bekhtereva]] (1857 - 1927), te dobiva značajnu pažnju u **prvim desetljećima 20. stoljeća**. Temeljna pretpostavka biheviorizma je ta da se, u svrhu da se psihologija učini pravom znanošću, ona mora orijentirati na ono što je **opažljivo** i **mjerljivo**. Prema riječima jednog od ključnih biheviorista [[http://en.wikipedia.org/wiki/John_B._Watson|Johna Watsona]] (1878 - 1958), |
- | * "//Psihologija, prema biheviorističkom pogledu, je potpuno objektivna, eksperimentalna grana prirodnih znanosti u kojoj introspekcija ima jednako malu ulogu kao i u znanostima o kemiji i fizici. Sigurno je da se ponašanje životinja može istraživati bez pozivanja na svijest.//"(([[http://psychclassics.yorku.ca/Watson/views.htm|Watson, John B. Psychology as the Behaviorist Views it. Psychological Review 20: 158-177. 1913.]])) | + | * "//Psihologija, kako je vidi biheviorist, je potpuno objektivna, eksperimentalna grana prirodnih znanosti u kojoj introspekcija ima jednako malu ulogu kao i u kemiji i fizici. Sigurno je da se ponašanje životinja može istraživati bez pozivanja na svijest.//"(([[http://psychclassics.yorku.ca/Watson/views.htm|Watson, John B. Psychology as the Behaviorist Views it. Psychological Review 20: 158-177. 1913.]])) |
[[http://edtechundergroundrevolution.blogspot.com/2010/09/behaviorism-in-practice.html|{{ :images:behaviorism.jpg?130x140|Behaviorism. Image borrowed from: edtechundergroundrevolution.blogspot.com. Click on the picture to follow the link. }}]] | [[http://edtechundergroundrevolution.blogspot.com/2010/09/behaviorism-in-practice.html|{{ :images:behaviorism.jpg?130x140|Behaviorism. Image borrowed from: edtechundergroundrevolution.blogspot.com. Click on the picture to follow the link. }}]] | ||
- | Bihevioristi gledaju na um kao na „crnu kutiju“ (**„black box“**) i ne pokušavaju analizirati njegove unutarnje procese kao što su misli, osjećaji ili motivacija. Umjesto toga, oni vide učenje kao opažljivu promijenu u ponašanju koja, za razliku od mentalnih procesa uma, može biti mjerljiva. Iz perspektive biheviorista, onaj koji uči počinje kao prazna ploča i jednostavno odgovara na podražaje iz okoline. Ti odgovori mogu biti oblikovani pozitivnim i negativnim **potkrepljenjem** (obično nagrada za željeno i kazna za neželjeno ponašanje), povećavajući ili smanjujući vjerojatnost ponavljanja dotičnog ponašanja. Formiranje **podražaj-odgovor (stimulus-response, S-R)** asocijacija koje rezultiraju opažljivim ponašanjem je prema bihevirostima najznačajniji oblik učenja. | + | Bihevioristi gledaju na um kao na „crnu kutiju“ (**„black box“**) i ne pokušavaju analizirati njegove unutarnje procese kao što su misli, osjećaji ili motivacija. Umjesto toga, oni vide učenje kao opažljivu promijenu u ponašanju koja, za razliku od mentalnih procesa uma, može biti mjerljiva. Iz perspektive biheviorista, onaj koji uči počinje kao prazna ploča i jednostavno odgovara na podražaje iz okoline. Ti odgovori mogu biti oblikovani pozitivnim i negativnim **potkrepljenjem** (**reinforcement**) (obično nagrada za poželjno i kazna za nepoželjno ponašanje), povećavajući ili smanjujući vjerojatnost ponavljanja dotičnog ponašanja. Formiranje **podražaj-odgovor** (**stimulus-response**) (S-R) asocijacija koje rezultiraju opažljivim ponašanjem je prema bihevirostima najznačajniji oblik učenja. |
Ova paradigma učenja može se ugrubo podijeliti na dvije faze: | Ova paradigma učenja može se ugrubo podijeliti na dvije faze: | ||
Redak 29: | Redak 29: | ||
* [[hr:learning_theories:Asocijativno učenje]] [[http://en.wikipedia.org/wiki/William_Kaye_Estes|William Estes (1919 - )]] | * [[hr:learning_theories:Asocijativno učenje]] [[http://en.wikipedia.org/wiki/William_Kaye_Estes|William Estes (1919 - )]] | ||
- | Među gore navedenim teorijama učenja, konekcionizam predstavlja uvod u biheviorističko učenje i u postavljanju svojih okvira slijedi prave biheviorističke perspektive učenja klasičnim i operantnim uvjetovanjem. Teorija očekivanja se pojavila kao prva neobihevioristička teorija, slijeđena Teorijom redukcije nagona, koja isto prihvaća ideju opisivanja učenja u terminima interventnih varijabli. | + | Među gore navedenim teorijama učenja, konekcionizam predstavlja uvod u biheviorističko učenje i postavljanje okvira kojeg slijede prave biheviorističke perspektive učenja klasičnim i operantnim uvjetovanjem. Teorija očekivanja se pojavila kao prva neobihevioristička teorija, slijeđena teorijom redukcije nagona, koja isto prihvaća ideju opisivanja učenja u terminima interventnih varijabli. |
- | Temeljne ideje i približno povijesno razdoblje početka svake od navedenih teorija se mogu pronaći u ovom [[hr:learning_paradigms:behaviorism_timeline|kronološkom pregledu]]. | + | Temeljne ideje i približno povijesno vrijeme predstavljanja svake od navedenih teorija se mogu pronaći u ovom [[hr:learning_paradigms:behaviorism_timeline|kronološkom pregledu]]. |
Redak 43: | Redak 43: | ||
* **ne objašnjava sve oblike učenja** budući da ignorira unutarnje procese uma, | * **ne objašnjava sve oblike učenja** budući da ignorira unutarnje procese uma, | ||
- | * nudi veoma šturu sliku učenja budući da **ignorira unutarnje faktore** kao što su emocije i motivacija, | + | * nudi veoma ograničenu sliku učenja budući da **ignorira unutarnje faktore** kao što su emocije i motivacija, |
* ignorira činjenicu da učenje ovisi o učenikovoj unutarnjoj mentalnoj reprezentaciji okoline i povijesti učenja | * ignorira činjenicu da učenje ovisi o učenikovoj unutarnjoj mentalnoj reprezentaciji okoline i povijesti učenja | ||
Redak 49: | Redak 49: | ||
===== Literatura ===== | ===== Literatura ===== | ||
- | [[http://plato.stanford.edu/entries/behaviorism/|Graham, George. Behaviorism. The Stanford Encyclopedia of Philosophy (Fall 2010 Edition).]] Retrieved February 26, 2011. | + | [[http://plato.stanford.edu/entries/behaviorism/|Graham, George. Behaviorism. The Stanford Encyclopedia of Philosophy (Fall 2010 Edition).]] Preuzeto 26. veljače, 2011. |
- | [[http://science.jrank.org/pages/8448/Behaviorism-Neobehaviorism-1930-1955.html|Weidman, Nadine. Behaviorism - Neobehaviorism (1930–1955). Science Encyclopedia.]] Retrieved June 22, 2011. | + | [[http://science.jrank.org/pages/8448/Behaviorism-Neobehaviorism-1930-1955.html|Weidman, Nadine. Behaviorism - Neobehaviorism (1930–1955). Science Encyclopedia.]] Preuzeto 22. lipnja, 2011. |
- | [[http://webspace.ship.edu/cgboer/beh.html|George Boeree. Behaviorism.]] Retrieved June 23, 2011. | + | [[http://webspace.ship.edu/cgboer/beh.html|George Boeree. Behaviorism.]] Preuzeto 23. lipnja, 2011. |