Slijede razlike između dviju inačica stranice
hr:learning_paradigms:humanism [2013/12/13 01:23] ptomac [Pročitaj više] |
hr:learning_paradigms:humanism [2023/06/19 18:03] |
||
---|---|---|---|
Redak 1: | Redak 1: | ||
- | ====== Humanizam ====== | ||
- | ===== O humanizmu ===== | ||
- | |||
- | Humanizam se kao pristup podučavanju i kao [[hr:learning_paradigms|paradigma učenja]] razvio **1960-ih** kao opreka [[hr:learning_paradigms:kognitivizmu]] i [[hr:learning_paradigms:biheviorizmu]] te pogledu na ljude kao na objekte u znanstvenom ispitivanju. Humanizam polazi od vjerovanja da su **ljudi po prirodi dobri** te se suprotstavlja pristupu [[http://en.wikipedia.org/wiki/Sigmund_Freud|Sigmunda Freuda]] i biološkim pristupima, koji smatraju da su ljudsko ponašanje i kognicija (spoznaja) determinirane iskustvom i prošlim događajima. Najvažniji predstavnici humanizma koji su oblikovali ovu teoriju su [[http://www.nrogers.com/carlrogersbio.html|Carl Rogers]] i [[http://www.abraham-maslow.com/amIndex.asp|Abraham Maslow]] čiji je rad većim dijelom bio usmjeren razumijevanju ličnosti. | ||
- | |||
- | Humanisti naglašavaju: | ||
- | |||
- | * važnost **odgovornosti** za vlastite postupke i **sadašnjeg trenutka**, | ||
- | * **vrijednost svakog pojedinca**, i | ||
- | * **zadovoljstvo kroz samoostvarenje** kao krajnji životni cilj. | ||
- | |||
- | Humanistički pogled na učenje sugerira da: | ||
- | |||
- | * je učenje **prirodna želja**, sredstvo **samoaktualizacije** (eng. **self-actualization**) i razvoja **osobnih potencijala** | ||
- | * se važnost učenja nalazi u samom **procesu**, ne ishodu | ||
- | * bi učenici trebali imati **veću kontrolu** nad procesom učenja, koja bi se trebala temeljiti na **opažanju** i **istraživanju** | ||
- | * bi učitelj trebao biti **uzorni model** koji će poticati učenika i osiguravati mu dovoljno razloga i motivacije za svaki novi dio procesa učenja. | ||
- | |||
- | Maslowljeva [[http://www.abraham-maslow.com/maslow_Images/Maslow_Needs_Hierarchy.jpg|hijerarhija potreba]] (eng. hierarchy of needs) kao pokušaj formulacije **ustrojstva ljudske motivacije**, jedan je od njegovih doprinosa koji je postao široko prihvaćen i izvan okvira humanizma. Hijerarhija potreba pristupa motivaciji u terminima različitih potreba od kojih potrebe niže razine moraju biti zadovoljene prije nego se prijeđe na potrebe više razine. Te razine uključuju **fiziološke** (physiological) **potrebe**, **potrebe za sigurnošću** (safety), **potrebe za pripadanjem i ljubavlju** (society), **potrebe za poštovanjem** (esteem) i **potrebe za samoaktualizacijom** te moraju biti **zadovoljene spomenutim redoslijedom**. | ||
- | |||
- | Budući da se humanizam više bavio osobnim razvojem koji se može njegovati učenjem negoli rezultatima stjecanja znanja i tjelesnim i psihičkim procesima u osnovi toga, ne smatra se uvijek paradigmom učenja. Ipak, upravo su mu te karakteristike omogućile da izbjegne neke kritike uobičajene svim ostalim paradigmama učenja. Sve ostale paradigme, kada se proučavaju u okviru prakse podučavanja, pokušavaju kvantificirati učenje i znanje rastavljajući ih na **mjerljive ali često besmislene dijelove** koji su često izvan ikojeg konteksta. One povezuju učenje sa učionicom i brojem sati, razreda, predavanja, udžbenika i literature te konačno testovima i ocjenama, no vrlo malo iskustava iz stvarnog života zapravo odgovara tom konceptu, posebice zato što nisu mjerljiva ocjenama. To također upućuje da netko zna(([[http://books.google.com/books?id=-UMqvLEcH0wC&pg=PA41&lpg=PA41&dq=Daniel+Greenberg+A+New+Look+at+Learning+The+Sudbury+Valley+School+Experience&source=bl&ots=V0mMuj1zE0&sig=L-O9UKKRoqz3W0uh-ekJj3pXorA&hl=en&ei=G-S0S-eAA6TqmwOA2_U5&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=2&ved=0CAwQ6AEwAQ#v=onepage&q&f=false|Greenberg, G. A New Look at Learning. In Sudbury Valley School. The Sudbury Valley School Experience. The Sudbury Valley School, 1992.]])): | ||
- | |||
- | * **što** ljudi trebaju učiti (što je potpuno određeno vremenom, mjestom i kulturom), | ||
- | * **kada** to treba učiti (što je određeno programima podučavanja a nemogućnost njihova slijeđenja rezultira dijagnosticiranjem teškoća u učenju, | ||
- | * **kako** se to treba podučavati (kao da postoji najbolji način podučavanja nečega bez obzira na učenika, i | ||
- | * **tko** bi to trebao podučavati. | ||
- | |||
- | S druge strane, humanizam učenje povezuje sa osobnim potrebama kako bi se ostvarila samoaktualizacija. | ||
- | |||
- | |||
- | ===== Teorije učenja: ===== | ||
- | |||
- | * [[hr:learning_theories:Iskustvena teorija učenja (eng. Experiential Learning Theory)]] - [[http://infed.org/mobi/david-a-kolb-on-experiential-learning/|David Kolb (1939 - )]] | ||
- | * [[learning_theories:Transformacijska teorija učenja (eng. Transformative Learning Theory)]] - [[http://www.lifecircles-inc.com/Learningtheories/humanist/mezirow.html|Jack Mezirow ]] | ||
- | |||
- | ===== Teorije instrukcijskih dizajna i modeli učenja: ===== | ||
- | |||
- | * [[instructional_design:Teorija facilitacije (eng. Facilitation Theory)]] - [[http://www.nrogers.com/carlrogersbio.html|Carl Rogers (1902 - 1987)]] | ||
- | * [[instructional_design:Pozivajuće učenje (eng. Invitational learning)]] - William Purkey (1929 - ) | ||
- | |||
- | ===== Druga važna imena: ===== | ||
- | |||
- | * [[http://www.holtgws.com/johnholtpage.html|John Holt]], [[http://nlu.nl.edu/academics/cas/ace/resources/malcolmknowles.cfm|Malcolm Knowles]], [[http://www.infed.org/thinkers/et-freir.htm|Paulo Freire]] | ||
- | |||
- | |||
- | ===== Kritike ===== | ||
- | |||
- | Uobičajene kritike humanizma sugeriraju: | ||
- | |||
- | * da humanistički pristup ima **smanjenu mogućnost eksperimentalnih istraživanja**, | ||
- | * nedostatak metoda tretiranja različitih psihičkih problema, i | ||
- | * **neslaganje sa osnovnom humanističkom pretpostavkom da su ljudi po svojoj prirodi dobri**. | ||
- | |||
- | ===== Literatura ===== | ||
- | |||
- | [[http://arrow.dit.ie/cgi/viewcontent.cgi?article=1003&context=engscheleart|Ashworth, Frank i sur. : Learning Theories and Higher Education. Treće izdanje, Broj 2, Lipanj 2004.]] | ||
- | |||
- | [[http://www.abraham-maslow.com/m_motivation/Humanistic_Psychology.asp|Humanistic Psychology.]] Pribavljeno: 25. ožujka 2011. | ||
- | |||
- | [[http://www.learningandteaching.info/learning/humanist.htm|Learning and teaching: Humanistic approaches to learning.]] Pribavljeno: 11. ožujka 2011. | ||
- | |||
- | [[http://books.google.com/books?id=-UMqvLEcH0wC|Greenberg, G. A New Look at Learning. In Sudbury Valley School. The Sudbury Valley School Experience. The Sudbury Valley School, 1992.]] | ||
- | |||
- | [[http://arrow.dit.ie/cgi/viewcontent.cgi?article=1003&context=engscheleart|Ashworth, Frank, Gabriel Brennan, Kathy Egan, Ron Hamilton i Olalla Sáenz. Learning Theories and Higher Education. Vol. 2, 2004.]] | ||
- | |||
- | ===== Pročitaj više ===== | ||
- | |||
- | [[http://books.google.hr/books?id=xfFXFD414ioC&printsec=frontcover&dq=The+Pedagogy+of+the+Oppressed&hl=hr&ei=j0eMTYuDC8Xx4gaM0dzPCw&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCgQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false|Freire, P. The Pedagogy of the Oppressed. Harmondsworth: Penguin. 1972.]] | ||
- | |||
- | [[http://www.amazon.com/Children-Fail-Classics-Child-Development/dp/0201484021#reader_0201484021|Holt, J. How Children Fail Harmondsworth: Penguin. 1970.]] | ||
- | |||
- | [[http://www.google.hr/books?hl=hr&lr=&id=mTFiCcjqKr8C&oi=fnd&pg=PR1&dq=malcom+knowels&ots=xJxZnb9BDO&sig=dEOAtACtJGp9benm8F8Cbho2l50&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false|Knowles, M. S., Holton III, E. F. i Swanson, R. A. The adult learner: Routledge. 2012.]] | ||
- | |||
- | [[http://www.amazon.co.uk/Freedom-Learn-80s-Carl-Rogers/dp/0675200121|Rogers, C. R. Freedom to learn for the 80s. New York: Free Press. 1980.]] | ||
- | |||
- | [[http://www.amazon.com/Motivation-Personality-Abraham-Harold-Maslow/dp/0060419873|Maslow, A. Motivation and Personality (Treće izdanje) New York: Harper and Row. 1987.]] | ||
- | |||
- | |||
- | ==== Recentna literatura ==== |