Korisnički alati
hr:learning_theories:assimilation_theory
Razlike
Slijede razlike između dviju inačica stranice
| Starije izmjene na obje strane Starija izmjena Novija izmjena | Starija izmjena Novija izmjena Novije izmjene na obje strane | ||
|
hr:learning_theories:assimilation_theory [2013/12/19 19:13] sdaic [Što je teorija asimilacije ?] |
hr:learning_theories:assimilation_theory [2014/01/03 12:44] amaricic |
||
|---|---|---|---|
| Redak 4: | Redak 4: | ||
| - | Teorija asimilacije (nazvana i submisivnom teorijom ili teorijom naprednog organiziranja) jedna je od[[learning_paradigms:cognitivism#learning_theories|kognitivnih teorija učenja]], razvijena 60-ih godina prošlog stoljeća od strane američkog psihologa [[http://www.davidausubel.org/|Davida Ausubela]]. Ausbel je kognitivni psiholog (([[http://books.google.hr/books?id=nNcoAO5Za9YC|Leonard, David C. Learning theories, A to Z. Greenwood Publishing Group, 2002.]]))(([[http://books.google.hr/books?id=hQD2p7DvpqAC|Royer, James M. The cognitive revolution in educational psychology. IAP, 2005.]])) inspiriran radom [[http://www.piaget.org/aboutPiaget.html|Jeana Piageta]] (vidi: [[Kognitivna teorija razvoja]]) i smatrao je neadekvatnom (([[http://www.lifecircles-inc.com/Learningtheories/constructivism/ausubel.html|Cooper, S. Theories of Learning in Educational Psychology: David Ausubel. Meaningful Verbal Learning & Subsumption Theory.]])), jako utjecajnu (tada u to vrijeme) [[learning_paradigms:behaviorism&#behaviorist_learning_theories|neo-bihejvioralnu teoriju]]. Ausubel se bavio razvojem teorije verbalnog učenja i sličnim metodama (učenja) koje se primjenjuju u školskim razredu(([[http://ir.lib.sfu.ca/bitstream/1892/5643/1/b12748419.pdf|Rossner, Vivian F. A description and critique of David P. Ausubel’s model of learning. Thesis (M.A. (Ed.)), Simon Fraser University, 1982.]])). | + | Teorija asimilacije (nazvana i //teorijom obuhvaćanja// ili //teorijom naprednog organiziranja//) jedna je od [[learning_paradigms:cognitivism#learning_theories|kognitivnih teorija učenja]], razvijena 60-ih godina prošlog stoljeća od strane američkog psihologa [[http://www.davidausubel.org/|Davida Ausubela]]. Ausbel je kognitivst (([[http://books.google.hr/books?id=nNcoAO5Za9YC|Leonard, David C. Learning theories, A to Z. Greenwood Publishing Group, 2002.]]))(([[http://books.google.hr/books?id=hQD2p7DvpqAC|Royer, James M. The cognitive revolution in educational psychology. IAP, 2005.]])) inspiriran radom [[http://www.piaget.org/aboutPiaget.html|Jeana Piageta]] (vidi: [[Teorija kognitivnog razvoja]]) i smatrao je neadekvatnom (([[http://www.lifecircles-inc.com/Learningtheories/constructivism/ausubel.html|Cooper, S. Theories of Learning in Educational Psychology: David Ausubel. Meaningful Verbal Learning & Subsumption Theory.]])), tada utjecajnu [[learning_paradigms:behaviorism&#behaviorist_learning_theories|neo-bihevioralnu teoriju]]. Ausubel se bavio razvojem teorije učenja verbalnog razumijevanja, te metodama koje u skladu s njom olakšavaju učenje u razredu(([[http://ir.lib.sfu.ca/bitstream/1892/5643/1/b12748419.pdf|Rossner, Vivian F. A description and critique of David P. Ausubel’s model of learning. Thesis (M.A. (Ed.)), Simon Fraser University, 1982.]])). |
| Redak 10: | Redak 10: | ||
| - | Prema Ausubelovoj teoriji, učenje se javlja **razvijanjem** **novih kognitivnih struktura** koje pohranjuju novostečene informacije. Kognitivna struktura je centralni termin ove teorije, a definira se kao: | + | Prema Ausubelovoj teoriji, učenje se javlja **razvijanjem** **novih kognitivnih struktura** koje pohranjuju novostečene informacije. Kognitivna struktura je središnji pojam ove teorije, a definira se kao: |
| - | * "//pojedinčeva organizacija, stabilnost i jasnoća znanja u pojedinom području koju možemo dohvatiti u bilo kojem trenutku//"(([[http://rer.sagepub.com/content/31/5/500.extract|Ausubel, David P., and Donald Fitzgerald. Chapter V: Meaningful Learning and Retention: Intrapersonal Cognitive Variables. Review of Educational Research 31, no. 5: p500 -510. December 1, 1961.]])) koja je "//hijerarhijski organizirana u terminima **glavni/važni koncepti** (highly inclusive concepts) unutar kojih su pohranjeni **manje važni subkoncepti** (subsumed less inclusive subconcepts) i ostale pripadne informacije//".(([[http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0022066307633558|Ausubel, Robbins, & Blake. Retroactive inhibition and facilitation in the learning of school materials. Journal of Educational Psychology, 48, p267, 1957.]])) | + | * "// organizacija, stabilnost i jasnoća pojedinčeva znanja u pojedinom području u bilo kojem zadanom trenutku//"(([[http://rer.sagepub.com/content/31/5/500.extract|Ausubel, David P., and Donald Fitzgerald. Chapter V: Meaningful Learning and Retention: Intrapersonal Cognitive Variables. Review of Educational Research 31, no. 5: p500 -510. December 1, 1961.]]). Ona je "//hijerarhijski organizirana u terminima **izrazito uključenih koncepata** (highly inclusive concepts) unutar kojih su podvedeni **manje uključeni podkoncepti** (less inclusive subconcepts) i ostale informacije//".(([[http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0022066307633558|Ausubel, Robbins, & Blake. Retroactive inhibition and facilitation in the learning of school materials. Journal of Educational Psychology, 48, p267, 1957.]])) |
| - | Kao što je spomenuto, **znanje** je u teoriji asimilacije hijerarhijski organizirano u obliku piramide gdje se generalne/općenite ideje i koncepti pojavljuju na vrhu piramide, a što idemo niže na toj piramidi, možemo naći sve specifičinije ideje i koncepte. Novo znanje je **asimilirano** (assimilated) u hijerarhiju **usidrenjem** (anchoring) u već postojeće generalne ideje/koncepte nazvanim //usidreni koncepti//). | + | Kao što je spomenuto, **znanje** je u teoriji asimilacije hijerarhijski organizirano u obliku piramide, gdje se općenitije ideje i koncepti pojavljuju na vrhu piramide, a na njezinom dnu možemo naći sve specifičinije ideje i koncepte. Što je koncept bliže vrhu piramide to je općenitiji i njegov životni vijek je dulji. Novo znanje je **asimilirano** u hijerarhiju **usidrenjem** (anchoring) u već postojeće općenitije koncepte zvane //usidreni koncept// (anchoring concept) ili //mjesto sidrenja//(anchoring site)). //Usidreni koncept// je karakterističan po dostupnosti, jasnoći, stabilnosti u kognitivnoj strukturi, te po važnosti i razlikovanju od koncepata koji se tek trebaju naučiti.(([[http://ir.lib.sfu.ca/bitstream/1892/5643/1/b12748419.pdf|Rossner, Vivian F. A description and critique of David P. Ausubel’s model of learning. Thesis (M.A. (Ed.)), Simon Fraser University, 1982.]])) Karakteristike postojećih koncepata (potencijalna mjesta sidrenja) definiraju sveukupne karakteristike nečije kognitivne strukture: ako su dobro organizirane, omogućuje brže učenje, odnosno dodavanje novih ideja i struktura, te se zato to smatra ključnim aspektom učenja. Ako je kognitivna struktura neorganizirana ili loše povezana, stjecanje novih informacija biti će znatno teže. |
| - | //Usidreni koncept// je karakterističan po dostupnosti, čistoći, stabilnosti i važnosti u kognitivnoj strukturi te može diskriminirati koncepte koji se tek trebaju naučiti.(([[http://ir.lib.sfu.ca/bitstream/1892/5643/1/b12748419.pdf|Rossner, Vivian F. A description and critique of David P. Ausubel’s model of learning. Thesis (M.A. (Ed.)), Simon Fraser University, 1982.]])) Karakteristike postojećih koncepata (potencijalna mjesta za usidrenje) definiraju općenite karakteristike jedne kognitivne strukture: ako je dobro organizirano, omogućuje brže učenje u smislu dodavanja novih ideja i struktura i zato se to smatra ključem uspjeha učenja. Ako je kognitivna struktura neorganizirana ili loše povezana, učenje novih informacija biti će znatno teže. | + | |
| [[ http://cmapspublic2.ihmc.us/rid=1094487285248_442176581_5443/Ausubel%27s%20theory.cmap|{{ images:ausubel.png| A visual representation of Ausubels theory. Image borrowed from: http://cmapspublic2.ihmc.us/... Click on the picture to follow the link. }}]] | [[ http://cmapspublic2.ihmc.us/rid=1094487285248_442176581_5443/Ausubel%27s%20theory.cmap|{{ images:ausubel.png| A visual representation of Ausubels theory. Image borrowed from: http://cmapspublic2.ihmc.us/... Click on the picture to follow the link. }}]] | ||
| Redak 21: | Redak 20: | ||
| Ausubel razlikuje //smisleno učenje// i //učenje napamet//. | Ausubel razlikuje //smisleno učenje// i //učenje napamet//. | ||
| - | * **Smisleno učenje** (meaningful learning) je učenje koje je jako **usidreno** i **integrirano** u kognitivnu strukturu. Pojavljuje se kada učenik može pronaći smisao u prezentiranoj informaciji. Smisleno učenje se neće pojaviti ako nove informacije nisu jasno prezentirane što bi im omogućavalo povezivanje s drugim informacijama, osim ako učenik već ne posjeduje informacije kojima može povezati nove ideje/informacije ili ako ih učenik **namjerno** i **svjesno** pokuša povezati. | + | * **Smisleno učenje** (meaningful learning) je učenje koje je dobro **usidreno** i **integrirano** u kognitivnu strukturu. Pojavljuje se kada učenik može pronaći smisao u prezentiranoj informaciji. Smisleno učenje se neće pojaviti ako nove informacije nisu jasno prezentirane što bi im omogućavalo povezivanje s drugim informacijama, osim ako učenik već ne posjeduje informacije kojima može povezati nove ideje/informacije ili ako ih učenik **namjerno** i **svjesno** pokuša povezati. |
| * **Učenje napamet** (rote learning) je učenje koje je **neusidreno** i **nepovezano** s postojećim konceptima i zato se lako zaborave. | * **Učenje napamet** (rote learning) je učenje koje je **neusidreno** i **nepovezano** s postojećim konceptima i zato se lako zaborave. | ||
| - | Kao rezultati smislenog učenja, nove ideje/informacije ostati će usidrene i nazivaju se **nepotrošnim** (subsomer) (//usidreno mjesto// ideja). Naravno, to ne podrazumijeva da se naučene ideje/informacije ne mogu zaboraviti: ovaj proces, nazvan //obliterantna subsumcija//, događa se kada specifične ideje postaju sve manje i manje prepoznatljive od svojih **subsomer** dok nisu konačno zaboravljene. | + | Kao rezultati smislenog učenja, nove ideje/informacije ostati će usidrene i nazivaju se **nepotrošnim** (subsomer) (//usidreno mjesto// ideja). Naravno, to ne podrazumijeva da se naučene ideje/informacije ne mogu zaboraviti: ovaj proces, nazvan //obliterantna subsumcija//, događa se kada specifične ideje postaju sve manje i manje prepoznatljive od svojih **subsumer** dok nisu konačno zaboravljene. |
| - | Definirani koncept smislenog učenja vodi do sljedećeg važnog aspekta Ausubelove teorije: **staro znanje** (prior knowledge). Kako je povezivanje starog s novim krucijalno za smisleno učenje, staro znanje ili postojeće ideje/informacije su ključ za povezivanje ili nepovezivanja novih znanja. | + | Definirani koncept smislenog učenja vodi do sljedećeg važnog aspekta Ausubelove teorije: **predznanje** (prior knowledge). Kako je povezivanje starog s novim krucijalno za smisleno učenje, staro znanje ili postojeće ideje/informacije su ključ za povezivanje ili nepovezivanja novih znanja. |
| * "//Da trebam reducirati cijelu psihologiju obrazovanja na samo jedan princip, rekao bih sljedeće: Najvažniji faktor koji utječe na učenje jest koliko znanje učenik već ima. Provjerite to i učite u skladu s tim..//"(([[http://books.google.com/books?id=17cdAAAAMAAJ|Ausubel, David P. Educational Psychology: A cognitive view. London: Holt, Reinhart, & Winston, 1968. p. 18.]])) | * "//Da trebam reducirati cijelu psihologiju obrazovanja na samo jedan princip, rekao bih sljedeće: Najvažniji faktor koji utječe na učenje jest koliko znanje učenik već ima. Provjerite to i učite u skladu s tim..//"(([[http://books.google.com/books?id=17cdAAAAMAAJ|Ausubel, David P. Educational Psychology: A cognitive view. London: Holt, Reinhart, & Winston, 1968. p. 18.]])) | ||
hr/learning_theories/assimilation_theory.txt · Zadnja izmjena: 2023/06/19 18:03 (vanjsko uređivanje)
Osim na mjestima gdje je naznačeno drugačije, sadržaj ovog wikija je licenciran sljedećom licencom: CC Attribution-Share Alike 4.0 International
