Korisnički alati
hr:learning_theories:clasicall_conditioning
Razlike
Slijede razlike između dviju inačica stranice
| Starije izmjene na obje strane Starija izmjena | Novija izmjena Novije izmjene na obje strane | ||
|
hr:learning_theories:clasicall_conditioning [2015/05/03 11:07] ivahtaric |
hr:learning_theories:clasicall_conditioning [2015/05/03 11:14] ivahtaric |
||
|---|---|---|---|
| Redak 3: | Redak 3: | ||
| ===== Općenito ===== | ===== Općenito ===== | ||
| - | Klasično uvjetovanje (poznato kao i //Palovljevo uvjetovanje ili klasično kondicioniranje//) je [[:hr:learning_paradigms:behaviorism|bihevioristička]] teorija učenja predstavljena u **prvom desetljeću 20. stoljeća** od strane ruskog fiziologa [[http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Petrovič_Pavlov|Ivana Pavlova]]. | + | Klasično uvjetovanje (poznato kao i //Pavlovljevo uvjetovanje ili klasično kondicioniranje//) je [[:hr:learning_paradigms:behaviorism|bihevioristička]] teorija učenja predstavljena u **prvom desetljeću 20. stoljeća** od strane ruskog fiziologa [[http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Petrovič_Pavlov|Ivana Pavlova]]. |
| ===== ===== | ===== ===== | ||
| Redak 11: | Redak 11: | ||
| Klasično uvjetovanje se temelji na poznatom **eksperimentu s Pavlovljevim psom**. Pavlov je prvo je izveo lakšu operaciju na psu kako bi omogućio lakše mjerenje salivacije. Pas je treniran na način da je nakon svakog davanja hrane zazvonilo veliko zvono. Uskoro je pas počeo povezivati zvuk zvona s hranom, što je uzrokovalo refleks salivacije. U ovom eksperimentu je Pavlov, sredstvima pojačavanja, zamislio da pas odgovara na zvuk zvona (//uvjetovani podražaj, UP//) salivacijom (u ovom slučaju i //uvjetovana// i //neuvjetovana reakcija//, //UR, NUR), //što je isti način na koji bi odgovorio na hranu (//neuvjetovani podražaj, NUP//)(([[http://webspace.ship.edu/cgboer/beh.html|Boeree, George. Behaviorism.]] Pristupljeno 24, 2011.)) . | Klasično uvjetovanje se temelji na poznatom **eksperimentu s Pavlovljevim psom**. Pavlov je prvo je izveo lakšu operaciju na psu kako bi omogućio lakše mjerenje salivacije. Pas je treniran na način da je nakon svakog davanja hrane zazvonilo veliko zvono. Uskoro je pas počeo povezivati zvuk zvona s hranom, što je uzrokovalo refleks salivacije. U ovom eksperimentu je Pavlov, sredstvima pojačavanja, zamislio da pas odgovara na zvuk zvona (//uvjetovani podražaj, UP//) salivacijom (u ovom slučaju i //uvjetovana// i //neuvjetovana reakcija//, //UR, NUR), //što je isti način na koji bi odgovorio na hranu (//neuvjetovani podražaj, NUP//)(([[http://webspace.ship.edu/cgboer/beh.html|Boeree, George. Behaviorism.]] Pristupljeno 24, 2011.)) . | ||
| - | Proces učenja se tu sastoji od asociranja vajnskog (uvjetovanog) podražaja s uobičajenim, prirodnim (neuvjetovanim) podražajem. Tijekom procesa učenja važno je da se neuvjetovani podražaj pojavi prije uvjetovanog podražaja. Uspješno učenje se manifestira u pojavi prirodne refleksne reakcije na asocirani vanjski **podražaj** (([[http://www.ivanpavlov.com/default.htm|Ivan Pavlov.]] Retrieved August 24, 2011.)) . Ova dva iskaza definiraju klasično uvjetovanje. | + | Proces učenja se tu sastoji od asociranja vajnskog (uvjetovanog) podražaja s uobičajenim, prirodnim (neuvjetovanim) podražajem. Tijekom procesa učenja važno je da se neuvjetovani podražaj pojavi prije uvjetovanog podražaja. Uspješno učenje se manifestira u pojavi prirodne refleksne reakcije na asocirani vanjski **podražaj** (([[http://www.ivanpavlov.com/default.htm|Ivan Pavlov.]] Retrieved August 24, 2011.)) . Ova dva iskaza definiraju klasično uvjetovanje. |
| [[http://curezone.com/ig/i.asp?i=36337|{{ :images:pavlovs_dogs.gif?nolink&350x300}}]] | [[http://curezone.com/ig/i.asp?i=36337|{{ :images:pavlovs_dogs.gif?nolink&350x300}}]] | ||
| Redak 37: | Redak 37: | ||
| ===== Kritike ===== | ===== Kritike ===== | ||
| - | Klasično uvjetovanje je eksperimentalno potvrđeno i ne može se odbaciti kao teorija učenja, ali je njegov **djelokrug ograničen** i zanemaruje sve kognitivne aspekte učenja pa je u današnje doba izgubio većinu utjecaja, osobito u kontesktu psihologije obrazovanja. Značajne kritike su također upućene od strane //[[:hr:learning_theories:gestalt_psychology|geštaltista]]// koji su kasnije inspirirali[[:hr:learning_paradigms:cognitivism|ideje kognitivista]] koje objašnjavaju kognitivnu strukturu čovjeka. Modeli ljudske kognitivne strukture razvijeni 1960-ih su pretpostavile da su ljudi sposobni za načine učenja koji nadilaze učenje temeljem podražaja i reakcije. | + | Klasično uvjetovanje je eksperimentalno potvrđeno i ne može se odbaciti kao teorija učenja, ali je njegov **djelokrug ograničen** i zanemaruje sve kognitivne aspekte učenja pa je u današnje doba izgubio većinu utjecaja, osobito u kontesktu psihologije obrazovanja. Značajne kritike su također upućene od strane //[[:hr:learning_theories:gestalt_psychology|geštaltista]]// koji su kasnije inspirirali[[:hr:learning_paradigms:cognitivism|ideje]][[:hr:learning_paradigms:cognitivism| kognitivista]] koje objašnjavaju kognitivnu strukturu čovjeka. Modeli ljudske kognitivne strukture razvijeni 1960-ih su pretpostavile da su ljudi sposobni za načine učenja koji nadilaze učenje temeljem podražaja i reakcije. |
| ===== Ključni pojmovi i najvažnija imena ===== | ===== Ključni pojmovi i najvažnija imena ===== | ||
hr/learning_theories/clasicall_conditioning.txt · Zadnja izmjena: 2023/06/19 18:03 (vanjsko uređivanje)
Osim na mjestima gdje je naznačeno drugačije, sadržaj ovog wikija je licenciran sljedećom licencom: CC Attribution-Share Alike 4.0 International
