Slijede razlike između dviju inačica stranice
Novija izmjena | Starija izmjena Novija izmjena Novije izmjene na obje strane | ||
hr:learning_theories:cognitive_theory_of_multimedia_learning [2013/12/08 21:05] kbosnjak created |
hr:learning_theories:cognitive_theory_of_multimedia_learning [2013/12/19 02:50] karbanasic [Što je kognitivna teorija multimedijskog učenja?] |
||
---|---|---|---|
Redak 5: | Redak 5: | ||
- | Kognitivna teorija multimedijskog učenja je jedna od [[hr:learning_paradigms:cognitivism#learning_theories|kognitivističkih teorija učenja]] koju je predstavio američki profesor psihologije [[http://www.psych.ucsb.edu/people/faculty/mayer/index.php|Richard Mayer]] 90-ih godina. Ova teorija se bazira na [[learning_theories:cognitive_load_theory|teoriji kognitivnog opterećenja]] [[http://education.arts.unsw.edu.au/staff/john-sweller-726.html|Johna Swellera]] posebno primjenjenoj na multimedijsko učenje, stoga ima mnoge sličnosti s njom. Osnovne pretpostavke Mayerove teorije su da **ljudsko radno pamćenje** ima **dvije pod-komponente** koje **rade paralelno** (vizualnu i verbalnu/akustičnu) i da učenje može biti uspješnije ako se oba ova kanala obrade podataka koriste u isto vrijeme. | + | Kognitivna teorija multimedijskog učenja (**Cognitive theory of multimedia learning**) je jedna od [[hr:learning_paradigms:cognitivism#learning_theories|kognitivističkih teorija učenja]] koju je predstavio američki profesor psihologije [[http://www.psych.ucsb.edu/people/faculty/mayer/index.php|Richard Mayer]] 90-ih godina prošlog stoljeća. Ova teorija se bazira na [[hr:learning_theories:cognitive_load_theory|teoriji kognitivnog opterećenja]] (**cognitive load theory**) [[http://education.arts.unsw.edu.au/staff/john-sweller-726.html|Johna Swellera]] posebno primijenjenoj na multimedijsko učenje, stoga ima mnoge sličnosti s njom. Osnovne pretpostavke Mayerove teorije su da **ljudsko radno pamćenje** ima **dvije pod-komponente** (vizualna i verbalna/akustična) koje **rade paralelno** i da učenje može biti uspješnije ako se oba ova kanala obrade podataka koriste u isto vrijeme. |
Redak 12: | Redak 12: | ||
Mayerova teorija se bazira na tri pretpostavke koje sugeriraju kognitivna istraživanja (([[http://scienceview.berkeley.edu/research/agents/02.Mayer.Moreno.EPR.pdf|Mayer, RE, and R Moreno. Animation as an aid to multimedia learning. Educational psychology review 14, no. 1: 87-99. March 2002.]]))(([[http://books.google.hr/books?id=ymJ9o-w_6WEC&printsec=frontcover&dq=Mayer,+Richard+E.+Multim%C3%A9dia+learning&hl=hr&ei=XMNrTeSmG43ItAbaprn3DA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCcQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false|Mayer, Richard E. Multimédia learning. Cambridge University Press, 2001.]])): | Mayerova teorija se bazira na tri pretpostavke koje sugeriraju kognitivna istraživanja (([[http://scienceview.berkeley.edu/research/agents/02.Mayer.Moreno.EPR.pdf|Mayer, RE, and R Moreno. Animation as an aid to multimedia learning. Educational psychology review 14, no. 1: 87-99. March 2002.]]))(([[http://books.google.hr/books?id=ymJ9o-w_6WEC&printsec=frontcover&dq=Mayer,+Richard+E.+Multim%C3%A9dia+learning&hl=hr&ei=XMNrTeSmG43ItAbaprn3DA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCcQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false|Mayer, Richard E. Multimédia learning. Cambridge University Press, 2001.]])): | ||
- | [[ http://t0.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcRcaVF1nGSYY3y-pqAPDUZVRDnN0Yz_trOQpuQXheq38cjc76Ix|{{ :images:model.png| Human working memory model Image borrowed from: http://t0.gstatic.com/images... Click on the picture to follow the link.}}]] | + | [[ http://t0.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcRcaVF1nGSYY3y-pqAPDUZVRDnN0Yz_trOQpuQXheq38cjc76Ix|{{ hr:learning_theories:ctml_cro.png?680x250| Human working memory model Image borrowed from: http://t0.gstatic.com/images... Click on the picture to follow the link.}}]] |
- | - **Pretpostavka o dva kanala** - Verbalni i vizualni kanali (slični onome što je Baddeley nazvao //fonološka petlja// i //vizualno-prostorni blok za skiciranje//(([[http://books.google.hr/books?id=ymJ9o-w_6WEC&printsec=frontcover&dq=Mayer,+Richard+E.+Multim%C3%A9dia+learning&hl=hr&ei=XMNrTeSmG43ItAbaprn3DA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCcQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false|Mayer, Richard E. Multimédia learning. Cambridge University Press, 2001.]]))) u našem radnom pamćenju su odvojeni i mogu se koristiti za za obradu informacija istovremeno te na taj način poboljšati proces učenja. Ideju o modelu radnog pamćenja sa više pod-komponenti prvi su predstavili [[http://www.york.ac.uk/psychology/staff/faculty/ab50/|Alan Baddeley]] i [[http://www.york.ac.uk/res/wml/ghitch.html|Graham Hitch]] 1974. godine(([[http://dionysus.psych.wisc.edu/Lit/Articles/BaddeleyA1974a.pdf|Baddeley, A. D., Hitch, G. J. Working Memory. In Bower, G.A. The psychology of learning and motivation: advances in research and theory. 8. New York: Academic Press. pp. 47–89. 1974.]])) , a zatim Baddeley reviziju 1992. godine(([[http://www.sciencemag.org/content/255/5044/556.abstract|Baddeley, A. Working memory. Science (New York, N.Y.) 255, no. 5044: 556-559. January 31, 1992.]])). Ovi nalazi su kasnije bili uključeni u [[hr:learning_theories:Dual coding theory|Teoriju dvostrukog kodiranja]] [[http://en.wikipedia.org/wiki/Allan_Paivio|Allana Paivioa]](([[http://www.ebook3000.com/Mental-Representations--A-Dual-Coding-Approach_123738.html|Paivio, A. Mental representations: A dual coding approach. Oxford, England: Oxford University Press. 1986.]])) te kasnije Mayera i njegovih kolega. | + | - **Pretpostavka o dva kanala** - Verbalni i vizualni kanali (slični onome što je Baddeley nazvao //fonološka petlja (**phonological loop system**)// i //vizualno-prostorni blok za skiciranje (**visuospatial sketchpad**)//(([[http://books.google.hr/books?id=ymJ9o-w_6WEC&printsec=frontcover&dq=Mayer,+Richard+E.+Multim%C3%A9dia+learning&hl=hr&ei=XMNrTeSmG43ItAbaprn3DA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCcQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false|Mayer, Richard E. Multimédia learning. Cambridge University Press, 2001.]]))) u našem radnom pamćenju su odvojeni i mogu se koristiti za za obradu informacija istovremeno te na taj način poboljšati proces učenja. Ideju o modelu radnog pamćenja sa više pod-komponenti prvi su predstavili [[http://www.york.ac.uk/psychology/staff/faculty/ab50/|Alan Baddeley]] i [[http://www.york.ac.uk/res/wml/ghitch.html|Graham Hitch]] 1974. godine(([[http://dionysus.psych.wisc.edu/Lit/Articles/BaddeleyA1974a.pdf|Baddeley, A. D., Hitch, G. J. Working Memory. In Bower, G.A. The psychology of learning and motivation: advances in research and theory. 8. New York: Academic Press. pp. 47–89. 1974.]])) , a zatim ju je Baddeley revidirao 1992. godine(([[http://www.sciencemag.org/content/255/5044/556.abstract|Baddeley, A. Working memory. Science (New York, N.Y.) 255, no. 5044: 556-559. January 31, 1992.]])). Ovi nalazi su kasnije uključeni u [[hr:learning_theories:Dual coding theory|Teoriju dvostrukog kodiranja]] (**dual coding theory**) [[http://en.wikipedia.org/wiki/Allan_Paivio|Allana Paivioa]](([[http://www.ebook3000.com/Mental-Representations--A-Dual-Coding-Approach_123738.html|Paivio, A. Mental representations: A dual coding approach. Oxford, England: Oxford University Press. 1986.]])) te kasnije u radovima Mayera i njegovih kolega. |
- | - **Pretpostavka o ograničenom kapacitetu** - Kako je Millerova [[http://tip.psychology.org/miller.html|Teorija obrade informcija]] pokazala, ovi kanali su ograničenog kapaciteta(([[http://cogprints.org/730/1/miller.html|Miller, G. A. The magical number seven, plus or minus two: Some limits on our capacity for processing information. Psychology Review 63: 81-97. 1956.]])) i ograničenog vremena trajanja((Peterson, L. and Peterson, M. Short-term retention of individual verbal items. Journal of Experimental Psychology, 58, 193–198. 1959.)) zadražavanja informacija. Stoga, previše informacija može uzrokovati //kognitivno preopterećenje//.(([[http://www.uky.edu/~gmswan3/544/9_ways_to_reduce_CL.pdf|Mayer, Richard, and Roxana Moreno. Nine Ways to Reduce Cognitive Load in Multimedia Learning. Educational Psychologist 38: 43-52, March 2003.]])) | + | - **Pretpostavka o ograničenom kapacitetu** - Kako je Millerova [[http://tip.psychology.org/miller.html|Teorija obrade informacija]] (**information processing theory**) pokazala, ovi kanali su ograničenog kapaciteta(([[http://cogprints.org/730/1/miller.html|Miller, G. A. The magical number seven, plus or minus two: Some limits on our capacity for processing information. Psychology Review 63: 81-97. 1956.]])) i vremena zadržavanja informacija((Peterson, L. and Peterson, M. Short-term retention of individual verbal items. Journal of Experimental Psychology, 58, 193–198. 1959.)). Stoga, previše informacija može uzrokovati //kognitivno preopterećenje//.(([[http://www.uky.edu/~gmswan3/544/9_ways_to_reduce_CL.pdf|Mayer, Richard, and Roxana Moreno. Nine Ways to Reduce Cognitive Load in Multimedia Learning. Educational Psychologist 38: 43-52, March 2003.]])) |
- | - **Pretpostavka o aktivnoj obradi** - Učenje je aktivni proces prikupljanja, organiziranja i integriranja novih informacija(([[http://books.google.hr/books?id=ymJ9o-w_6WEC&printsec=frontcover&dq=Mayer,+Richard+E.+Multim%C3%A9dia+learning&hl=hr&ei=XMNrTeSmG43ItAbaprn3DA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCcQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false|Mayer, Richard E. Multimédia learning. Cambridge University Press, 2001.]])). U ovoj definiciji se može primjetiti sličnost sa [[he:learning_paradigms:constructivism|konstruktivističkim učenjem]]. | + | - **Pretpostavka o aktivnoj obradi** - Učenje je aktivni proces prikupljanja, organiziranja i integriranja novih informacija(([[http://books.google.hr/books?id=ymJ9o-w_6WEC&printsec=frontcover&dq=Mayer,+Richard+E.+Multim%C3%A9dia+learning&hl=hr&ei=XMNrTeSmG43ItAbaprn3DA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCcQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false|Mayer, Richard E. Multimédia learning. Cambridge University Press, 2001.]])). U ovoj definiciji se može primijetiti sličnost sa [[he:learning_paradigms:constructivism|konstruktivističkim učenjem ]](**constructivist learning**). |
- | Zajedno sa [[hr:learning_theories:cognitive_load_theory|teorijom kognitivnog opterećenja]], koja nudi detaljniji opis tipova kognitivnog opterećenja i moguće uzroke kognitivnog preopterećenja, spomenute pretpostavke kognitivne teorije multimedijskog učenja tvore okvir i **teorijsku osnovu** mnogih suvremenih istraživanja učenja. Ovo istraživanje ima uglavnom dva cilja: | + | Zajedno sa [[hr:learning_theories:cognitive_load_theory|teorijom kognitivnog opterećenja]], koja nudi detaljniji opis tipova kognitivnog opterećenja (**cognitive load types**) i moguće uzroke kognitivnog preopterećenja (**cognitive overload**), spomenute pretpostavke kognitivne teorije multimedijskog učenja tvore okvir i **teorijsku osnovu** mnogih suvremenih istraživanja učenja. Ovo istraživanje ima uglavnom dva cilja: |
- | * upotrebu oba kanala obrade podataka, i | + | * upotrebu obaju kanala obrade podataka, i |
- | * upravljanje kognitivnim optrećenjem i kognitivnim preopterećenjem. | + | * upravljanje kognitivnim opterećenjem i izbjegavanje kognitivnog preopterećenja. |
- | Rezultati istraživanja su otkrili nekoliko takozvanih [[hr:research_results:principles and effects|načela i učinaka]] koji opisuju različite fenomene povezane sa učenjem, nastavnim pomagalima, i načinima smanjena kognitivnog optrećenja. | + | Rezultati istraživanja su otkrili nekoliko [[hr:research_results:principles and effects|načela i učinaka]] koji opisuju različite fenomene povezane sa učenjem, nastavnim pomagalima, i načinima smanjenja kognitivnog opterećenja. |
===== Koje je praktično značenje teorije multimedijskog učenja? ===== | ===== Koje je praktično značenje teorije multimedijskog učenja? ===== | ||
- | Kao što je spomenuto, istraživanja u okvirima kognitivne teorije multimedijskog učenja i [[hr:learning_theories:cognitive load theory|teorije kognitivnog optrećenja]] su otkrila mnoga [[hr:research_results:principles and effects|načela i učinke]] koje su predstavili Sweller(([[http://www.csuchico.edu/~nschwartz/Sweller_2008.pdf|Sweller, J. Human Cognitive Architecture. In Handbook of research on educational communications and technology, 369-381. Taylor & Francis, 2008.]])), Mayer(([[http://books.google.hr/books?id=ymJ9o-w_6WEC&printsec=frontcover&dq=Mayer,+Richard+E.+Multim%C3%A9dia+learning&hl=hr&ei=XMNrTeSmG43ItAbaprn3DA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCcQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false|Mayer, Richard E. Multimédia learning. Cambridge University Press, 2001.]])) i mnoštvo drugih istraživača. Jednostavno rečeno, ova načela i učinci sugeriraju da učenici učenje bolje: | + | Kao što je spomenuto, istraživanja u okvirima kognitivne teorije multimedijskog učenja i [[hr:learning_theories:cognitive load theory|teorije kognitivnog optrećenja]] su otkrila mnoga [[hr:research_results:principles and effects|načela i učinke]] koje su predstavili Sweller(([[http://www.csuchico.edu/~nschwartz/Sweller_2008.pdf|Sweller, J. Human Cognitive Architecture. In Handbook of research on educational communications and technology, 369-381. Taylor & Francis, 2008.]])), Mayer(([[http://books.google.hr/books?id=ymJ9o-w_6WEC&printsec=frontcover&dq=Mayer,+Richard+E.+Multim%C3%A9dia+learning&hl=hr&ei=XMNrTeSmG43ItAbaprn3DA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCcQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false|Mayer, Richard E. Multimédia learning. Cambridge University Press, 2001.]])) i mnoštvo drugih istraživača. Jednostavno rečeno, ova načela i učinci sugeriraju da učenici uče bolje: |
* iz **riječi i slika** nego samo iz riječi, | * iz **riječi i slika** nego samo iz riječi, | ||
- | * iz **animacije i pripovijedanja** zajedno, a ne samo iz animacije ili pripovijedanja ili prikazanog teksta na ekranu, | + | * iz **animacije i pripovijedanja** zajedno primijenjenih, a ne samo iz animacije ili pripovijedanja ili prikazanog teksta na ekranu, |
* kada su riječi i s njima povezane slike izloženi **blizu**, a ne daleko jedni od drugih na stranici ili ekranu, | * kada su riječi i s njima povezane slike izloženi **blizu**, a ne daleko jedni od drugih na stranici ili ekranu, | ||
* kada su riječi i s njima povezane slike prezentirani **istovremeno**, a ne jedni iza drugih, | * kada su riječi i s njima povezane slike prezentirani **istovremeno**, a ne jedni iza drugih, | ||
* kada su dodatni interesantni, ali irelevantni materijali isključeni, a ne uključeni, | * kada su dodatni interesantni, ali irelevantni materijali isključeni, a ne uključeni, | ||
* kada su važne informacije u materijalima za učenje označene ili naglašene, | * kada su važne informacije u materijalima za učenje označene ili naglašene, | ||
- | * kada su animacije ili teskt podijeljeni u **manje dijelove**, | + | * kada su animacije ili tekst podijeljeni u **manje dijelove**, |
- | * kada su prezentirani sa rješenim primjerima prije nego što zadatak pokušaju riješiti samostalno, | + | * kada su prezentirani sa riješenim primjerima prije nego što zadatak pokušaju riješiti samostalno, |
* kada se od njih zatraži da **objasne** korak u postupku, | * kada se od njih zatraži da **objasne** korak u postupku, | ||
* kada savladavaju složene materijale u **suradnji** sa drugih učenicima, | * kada savladavaju složene materijale u **suradnji** sa drugih učenicima, | ||
Redak 42: | Redak 42: | ||
* kada prime količinu **navođenja** u skladu sa njihovim stupnjem znanja. | * kada prime količinu **navođenja** u skladu sa njihovim stupnjem znanja. | ||
- | Svi navedeni učinci oblika prezentacije su jači za učenike sa manje predznanja, nego za one s više predznanja, te za one koji imaju bolje vizualne sposobnosti za razliku od onih sa slabijim vizualnim sposobnostima. | + | Svi navedeni učinci oblika prezentacije su jači za učenike s manje predznanja, nego za one s više predznanja, te za one koji imaju bolje prostorne sposobnosti za razliku od onih sa slabijim prostornim sposobnostima. |
- | Međutim, svi navedeni prijedlozi za učinkovitije učenje moraju se primjenjivati sa oprezom, jer je učenje u stvarnom životu složenije od laboratorijskih uvjeta. Za više detalja i rezultate istraživanja za svaki od navedenih prijedloga posjetite stranicu sa [[hr: research_results:principles and effects|načelima i učnicima]]. | + | Međutim, svi navedeni prijedlozi za učinkovitije učenje moraju se primjenjivati sa oprezom, jer je učenje u stvarnom životu složenije od onog u laboratorijskim uvjetima. Za više detalja i rezultate istraživanja za svaki od navedenih prijedloga posjetite stranicu sa [[hr: research_results:principles and effects|načelima i učincima]]. |
===== Kritike ===== | ===== Kritike ===== | ||
- | Kognitivna teorija multimedijskog učenja je podvrgnuta jedankim [[hr:learning_theories:cognitive_load_theory&#criticisms|kritikama]] kao i teorija kognitivnog opterećenja obzirom da je ona njen dodatak. | + | Kognitivna teorija multimedijskog učenja uglavnom je podvrgnuta jednakim [[hr:learning_theories:cognitive_load_theory&#criticisms|kritikama]] kao i teorija kognitivnog opterećenja obzirom da se nadovezuje na nju. |
===== Ključne riječi i najvažnija imena ===== | ===== Ključne riječi i najvažnija imena ===== | ||
Redak 74: | Redak 74: | ||
[[http://s3.amazonaws.com/academia.edu.documents/30503506/40_1002_cap._3_._cognitive_theory_of_multimedia_learning.pdf?AWSAccessKeyId=AKIAJ56TQJRTWSMTNPEA&Expires=1386519447&Signature=Tov84LOFGdQE0PPyd4oYTHmoNLw%3D&response-content-disposition=inline|Mayer, R. E. Cognitive Theory of Multimedia Learning. Psychology of Learning and Motivation 41: 85–139. 2002.]] | [[http://s3.amazonaws.com/academia.edu.documents/30503506/40_1002_cap._3_._cognitive_theory_of_multimedia_learning.pdf?AWSAccessKeyId=AKIAJ56TQJRTWSMTNPEA&Expires=1386519447&Signature=Tov84LOFGdQE0PPyd4oYTHmoNLw%3D&response-content-disposition=inline|Mayer, R. E. Cognitive Theory of Multimedia Learning. Psychology of Learning and Motivation 41: 85–139. 2002.]] | ||
+ | [[http://infoz.ffzg.hr/INFuture/2007/pdf/7-03%20Mateljan%20&%20Siranovic%20&%20Siranovic,%20Nacela%20oblikovanja%20edukativnog%20multimedijskog%20sadrzaja.pdf|Mateljan, V., Širanović, Ž. i Širanović, Ž. Načela oblikovanja edukativnog multimedijskog sadržaja u online sinkronom Web okruženju. The Future of Information Sciences INFuture2007: Digital Information and Heritage: 483-492. 2007.]] |