Slijede razlike između dviju inačica stranice
Starije izmjene na obje strane Starija izmjena Novija izmjena | Starija izmjena Novija izmjena Novije izmjene na obje strane | ||
hr:learning_theories:connectionism [2015/05/19 21:13] ivahtaric |
hr:learning_theories:connectionism [2015/05/19 21:16] ivahtaric |
||
---|---|---|---|
Redak 9: | Redak 9: | ||
Konekcionizam se temeljio na [[:chunks:principles_of_associationism|načelima asocijacionizma]] **(principles of associationism)**, koji uglavnom tvrde kako su elementi ili ideje povezani jedni s drugima kroz iskustvo i kako se ta složenost može objasniti kroz skup jednostavnih pravila. Međutim, konekcionizam dodatno proširuje ove pretpostavke i uvodi ideje kao što su [[:glossary#distributed_representations|raspodijeljene reprezentacije]] **(distributed representations)** i nadgledano učenje **(supervised learning)** (([[http://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/download?doi=10.1.1.86.7504&rep=rep1&type=pdf|Medler, David A. A Brief History of Connectionism. Neural Computing Surveys, 1(2), p18-72. 1998.]])) te ga se ne smije miješati s asocijacionizmom. | Konekcionizam se temeljio na [[:chunks:principles_of_associationism|načelima asocijacionizma]] **(principles of associationism)**, koji uglavnom tvrde kako su elementi ili ideje povezani jedni s drugima kroz iskustvo i kako se ta složenost može objasniti kroz skup jednostavnih pravila. Međutim, konekcionizam dodatno proširuje ove pretpostavke i uvodi ideje kao što su [[:glossary#distributed_representations|raspodijeljene reprezentacije]] **(distributed representations)** i nadgledano učenje **(supervised learning)** (([[http://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/download?doi=10.1.1.86.7504&rep=rep1&type=pdf|Medler, David A. A Brief History of Connectionism. Neural Computing Surveys, 1(2), p18-72. 1998.]])) te ga se ne smije miješati s asocijacionizmom. | ||
- | Thorndike, najčešće citirani konekcionist, sažeo je svoje ideje o učenju u tri zakona učenja, koji bi trebali vrijediti i za ljudsko i životinjsko učenje:(([[http://userwww.sfsu.edu/~foreman/itec800/finalprojects/annie/thorndike'slaw.html|Foreman, Kim. Learning Laws of Thorndike - brief overview.]] Retrieved June 24, 2011. Link obsolete. _FCKG_BLANK_TD_)) | + | Thorndike, najčešće citirani konekcionist, sažeo je svoje ideje o učenju u tri zakona učenja, koji bi trebali vrijediti i za ljudsko i životinjsko učenje:(([[http://userwww.sfsu.edu/~foreman/itec800/finalprojects/annie/thorndike'slaw.html|Foreman, Kim. Learning Laws of Thorndike - brief overview.]] Retrieved June 24, 2011. Link obsolete.)) |
^ Zakoni učenja **(Laws of learning)** || | ^ Zakoni učenja **(Laws of learning)** || | ||
Redak 35: | Redak 35: | ||
U svojoj knjizi o učenju matematike((Thorndike, E. The Psychology of Arithmetic. New York: Macmillan. 1992.)) ) , Thorndike je predložio da problemi za koje se očekuje da će djeca riješiti i iz kojih će učiti, trebaju biti realistični. Na primjer, učenje množenja s brojem tri trebalo bi se odvijati u kontekstu pretvaranja stopa u jarde. On također naglašava važnost **ponavljanja** i inzistira na praksi ponavljanja osnova računskih operacija. Neka od načela u ovoj knjizi se čine nedosljednim s njegovim pogledima na učenje: on ovdje učenje smatra smislenim i može se učiti uvidom. Dobro naučene osnovne vještine omogućavaju učenje vještina višeg reda. | U svojoj knjizi o učenju matematike((Thorndike, E. The Psychology of Arithmetic. New York: Macmillan. 1992.)) ) , Thorndike je predložio da problemi za koje se očekuje da će djeca riješiti i iz kojih će učiti, trebaju biti realistični. Na primjer, učenje množenja s brojem tri trebalo bi se odvijati u kontekstu pretvaranja stopa u jarde. On također naglašava važnost **ponavljanja** i inzistira na praksi ponavljanja osnova računskih operacija. Neka od načela u ovoj knjizi se čine nedosljednim s njegovim pogledima na učenje: on ovdje učenje smatra smislenim i može se učiti uvidom. Dobro naučene osnovne vještine omogućavaju učenje vještina višeg reda. | ||
- | Thorndike je pokušao to primijeniti na učenje **matematike** ((10) 10) 10) 10) 10) 10) 10) Thorndike, E. The Psychology of Arithmetic. New York: Macmillan. 1922.)) , **pravopisa i čitanja ** ((11) 11) 11) 11) 11) 11) Thorndike, E. The Teacher's Word Book. New York: Teachers College. 1921.)) , u mjerenju **inteligencije** ((12) 12) 12) 12) 12) 12) Thorndike, E. at al. The Measurement of Intelligence. New York: Teachers College Press. 1927.)) i obrazovanju odraslih((13) 13) 13) 13) 13) 13) _FCKG_BLANK_TD_ Thorndike, E. et al. Adult Learning. New York: Macmillan. 1928.)) većinom kroz svoje zakone učenja. On je bio jedan od začetnika **aktivnog učenja** **(active learning)**, predlažući kako djeca trebaju učiti samostalno umjesto da ih drugi poučavaju. | + | Thorndike je pokušao to primijeniti na učenje **matematike** ((10) Thorndike, E. The Psychology of Arithmetic. New York: Macmillan. 1922.)) , **pravopisa i čitanja ** ((11) Thorndike, E. The Teacher's Word Book. New York: Teachers College. 1921.)) , u mjerenju **inteligencije** ((12) Thorndike, E. at al. The Measurement of Intelligence. New York: Teachers College Press. 1927.)) i obrazovanju odraslih((13) Thorndike, E. et al. Adult Learning. New York: Macmillan. 1928.)) većinom kroz svoje zakone učenja. On je bio jedan od začetnika **aktivnog učenja** **(active learning)**, predlažući kako djeca trebaju učiti samostalno umjesto da ih drugi poučavaju. |
===== Kritike ===== | ===== Kritike ===== |