Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice

--- hr:learning_theories:contiguity_theory_and_one_trial_learning [2013/12/12 21:21]
aharabajsa created
+++ hr:learning_theories:contiguity_theory_and_one_trial_learning [2014/01/17 16:10]
amaricic
@@ Redak 4: / Redak 4: @@
 ===== Općenito =====
-Teorija kontigviteta **(Contiguity theory)** ili //zakon kontigviteta// **(law of contiguity)** i //učenje iz jednog pokušaja// **(one trial learning)** su ideje koje je 1920-ih uveo američki filozof, matematičar i psiholog [[http://www.muskingum.edu/~psych/psycweb/history/guthrie.htm|Edwin Guthrie]] u suradnji sa Stevensonom Smithom. Zakon kontigviteta podrazumijeva da je **bliska vremenska povezanost (close temporal relationship)** podražaja i odgovora jedini nužan uvjet za stvaranje asocijacija između njih.
+Teorija kontigviteta **(contiguity theory)** ili //zakon kontigviteta// **(law of contiguity)** i //učenje iz jednog pokušaja// **(one trial learning)** su ideje koje je 1920-ih uveo američki filozof, matematičar i psiholog [[http://www.muskingum.edu/~psych/psycweb/history/guthrie.htm|Edwin Guthrie]] u suradnji sa Stevensonom Smithom. Zakon kontigviteta podrazumijeva da je **bliska vremenska povezanost** podražaja i odgovora jedini nužan uvjet za stvaranje asocijacija između njih.
 ===== Što je teorija kontigviteta i učenje iz jednog pokušaja? =====
-Guthrie je učenje pokušao objasniti kroz **asocijativno povezivanje** podražaja s odgovorom.(([[http://psychclassics.yorku.ca/Guthrie/|Guthrie, Edwin R. Psychological Facts and Psychological Theory. Psychological Bulletin 43: 1-20, 1946.]])) Učenje je, u terminima ponašanja, funkcija okoline. Prema Guthrieu, učenje je povezivanje određenog podražaja s određenim odgovorom. To povezivanje, međutim, dogodit će se samo ako se **podražaj i odgovor pojavljuju vrlo brzo** jedan poslije drugog (**//zakon kontigviteta//**). Povezivanje je uspostavljeno tijekom **prvog susreta s podražajem ( first experienced instance of the stimulus)** (**//učenje jednim pokušajem//**). Ponavljanja ili **potkrepljenja** u terminima nagrade i kazne ne utječu na snagu povezanosti. Ipak, svaki podražaj je različit, što rezultira brojnim ispitivanjima kako bi se formirao općeniti  odgovor. Prema Guthrieu, to je jedina vrsta učenja koja se ne poistovjećuje s //teoretičarom potkrepljenja//**(reinforcement theorist)**, nego s  //teoretičarom kontigviteta//**(contiguity theorist)**.
+Guthrie je pokušao objasniti učenje kroz **povezivanje** podražaja s odgovorom.(([[http://psychclassics.yorku.ca/Guthrie/|Guthrie, Edwin R. Psychological Facts and Psychological Theory. Psychological Bulletin 43: 1-20, 1946.]])) Učenje je, u terminima ponašanja, funkcija okoline. Prema Guthrieu, učenje je povezivanje određenog podražaja s određenim odgovorom.
+Međutim, povezivanje će se dogoditi samo ako se **podražaj i odgovor pojave u dovoljno bliskom vremenskom razmaku** jedan poslije drugog **(//zakon kontigviteta//)**. Povezivanje je uspostavljeno tijekom **prvog susreta s podražajem ** **(//učenje jednim pokušajem//)**. Ponavljanja ili **potkrepljenja** u obliku nagrade ili kazne ne utječu na snagu te povezanosti. Ipak, svaki podražaj je ponešto različit te je zato potrebna veća količina ponavljanja da bi se formirao općeniti odgovor. Prema Guthrieu, ovo je jedina vrsta učenja koja postoji, stoga on nije //teoretičar potkrepljenja// (reinforcement theorist), nego //teoretičar kontigviteta// (contiguity theorist).
-Složenija ponašanja sastoje se od **niza pokreta** (//navike//)(([[http://www.muskingum.edu/~psych/psycweb/history/guthrie.htm|Peterson, Heather. Edwin R. Guthrie. Povijest psihologije.]])), gdje je svaki pokret mala kombinacija podražaja i odgovora. Ti pokreti su zapravo ono što se uči tijekom učenja iz jednog pokušaja, za razliku od ponašanja. Učeći pokrete formira se aktivnost (inkrementalno učenje). Neuspješne aktivnosti ostaju ne naučene jer su zamijenjena kasnijim uspješno naučenim aktivnostima. (([[http://www.lifecircles-inc.com/Learningtheories/behaviorism/guthrie.html|Cooper, Sunny. “Edwin Guthrie i‘Učenje iz jednog pokušaja’. Teorije učenja u psihologiji obrazovanja.]])) Drugi istraživači poput [[http://www.muskingum.edu/~psych/psycweb/history/watson.htm|Johna Watsona]] proučavali su cijele aktivnosti samo zato jer je to bilo jednostavnije, ali pokreti su, prema Guthrieu, ono što bi se zapravo trebalo istraživati.
+Složenija ponašanja sastoje se od **niza pokreta** (//navika//)(([[http://www.muskingum.edu/~psych/psycweb/history/guthrie.htm|Peterson, Heather. Edwin R. Guthrie. Povijest psihologije.]])), gdje je svaki pokret mala kombinacija podražaja i odgovora. Tijekom učenja iz jednog pokušaja ne uče se cijela ponašanja,nego nizovi pokreta od kojih se aktivnost sastoji (inkrementalno učenje). Neuspješne aktivnosti ostaju nenaučene jer su zamijenjene kasnijim uspješno naučenim aktivnostima. (([[http://www.lifecircles-inc.com/Learningtheories/behaviorism/guthrie.html|Cooper, Sunny. “Edwin Guthrie i‘Učenje iz jednog pokušaja’. Teorije učenja u psihologiji obrazovanja.]])) Drugi istraživači poput [[http://www.muskingum.edu/~psych/psycweb/history/watson.htm|Johna Watsona]] proučavali su cijelokupne aktivnosti samo zato jer je to bilo jednostavnije, ali pokreti su, prema Guthrieu, ono što bi se zapravo trebalo istraživati.
-Zaboravljanje se ne događa zbog protoka vremena, već zbog interferencije. Kako vrijeme prolazi, podražaji se asociraju s novim odgovorima. Tri su metode koje pomažu kod zaboravljanja nepoželjnih starih navika i njihovog mijenjanja:
+Zaboravljanje se ne događa zbog protoka vremena, već zbog interferencije. Kako vrijeme prolazi, podražaji se mogu povezati s novim odgovorima. Tri različite metode mogu pomoći da se stare nepoželjne navike zaborave i zamjene novima(([[http://books.google.hr/books?id=A6UhKQEACAAJ|Ormrod, J. E. Human learning. New Jersey: Merrill Prentice Hall, 1999.]] prema [[http://www.ucs.louisiana.edu/%7Ecgc2646/LRN/Chap5.html|Cech, C. G. Chapter 5 - Priroda potkrepljenja i njeni utjecaji na stjecanje: Guthrijeva teorija kontigencije, 1998.]])):
-it(([[http://books.google.hr/books?id=A6UhKQEACAAJ|Ormrod, J. E. Human learning. New Jersey: Merrill Prentice Hall, 1999.]] cited by [[http://www.ucs.louisiana.edu/%7Ecgc2646/LRN/Chap5.html|Cech, C. G. Chapter 5 - Priroda potkrepljenja i njeni utjecaji na stjecanje: Guthrijeva teorija kontigencije, 1998.]])):
   * **Metoda umora (Fatigue method)** - Koristeći brojna ponavljanja, životinja postaje toliko umorna da više ne može reproducirati stari odgovor i uvodi novi odgovor (ili jednostavno ne reagira).
-  * **Metoda praga (Threshold method)** - Za početak, uvodi se vrlo slaba inačica podražaja, ispod praga. Njena snaga se povećava sve dok se puni podražaj može tolerirati bez uzrokovanja nepoželjnog odgovora.
+  * **Metoda praga (Threshold method)** - Prvo se izlaže slaboj verziji podražaja koja je ispod razine praga. Njegova snaga se postupno povećava sve dok se puni podražaj ne može tolerirati bez stvaranja nepoželjnog odgovora.
-  * **Metoda nespojivih odgovora (Incompatible stimuli method)** - Odgovor je „odučen“ stavljajući životinju u situaciju u kojoj se ne može izložiti nepoželjan odgovor.
+  * **Metoda nespojivih odgovora (Incompatible stimuli method)** - Odgovor je „odučen“ stavljajući životinju u situaciju u kojoj se ne može izvršiti nepoželjan odgovor.
-Iako je trebala biti opća teorija učenja, Guthrieva teorija je uglavnom testirana na životinjama.
+Iako je zamišljena kao opća teorija učenja, Guthrieva teorija je uglavnom testirana samo na životinjama.
-(([[http://tip.psychology.org/guthrie.html|Kearsley, Greg. Contiguity Theory (E. Guthrie). The Theory Into Practice Database.]]))
+(([[http://tip.psychology.org/guthrie.html|Kearsley, Greg. Teorija kontigviteta (E. Guthrie). Teorija u praksi baze podataka.]]))
 ===== Koje je primijenjeno značenje teorije kontigviteta i učenja iz jednog pokušaja? =====
-Prema Guthrijevim riječima, "//učimo jedino oko što sami napravimo//"((Sills, David L. International Encyclopedia of the Social Sciences. Volume 6. Crowell Collier & Macmillan Inc. pps 296-302. 1968.)). Učenja mora biti aktivno, ali kao takvo mora uključivati i  **učiteljevu i učenikovu aktivnost** kako bi se podražaj i odgovor mogli povezati unutar vremenskog roka. Guthrie je svoje ideje primijenio u liječenju **poremećaja ličnosti**.
+Prema Guthrijevim riječima, "//učimo jedino ono što sami napravimo//"((Sills, David L. International Encyclopedia of the Social Sciences. Volume 6. Crowell Collier & Macmillan Inc. pps 296-302. 1968.)). Učenja mora biti aktivno, odnosno uključivati i  **učiteljevu i učenikovu aktivnost** kako bi se podražaj i odgovor mogli povezati unutar vremenskog ograničenja. Guthrie je svoje ideje primijenio u liječenju **poremećaja ličnosti**.
 ===== Kritike =====
-Guthrijeve teorija je, ispočetka bila preferirana, zbog svoje **jednostavnosti**, ali kasnije je iz istog razloga kritizirana. Njena jednostavnost kasnije je pretvorena u ** nedorečenost **. Također, ona je zasnovana na premalo eksperimentalnih podataka i kritizirana je zbog toga što nije mogla objasniti zašto se ljudi ponašaju različito u istim situacijama. (([[http://www.lifecircles-inc.com/Learningtheories/behaviorism/guthrie.html|Cooper, Sunny. Edwin Guthrie i ‘Učenje iz jednog pokušaja’. Teorije učenja u psihologiji obrazovanja.]])).
+Guthrijeve teorija je ispočetka bila preferirana zbog svoje **jednostavnosti**, ali kasnije je iz istog razloga kritizirana. Njena jednostavnost kasnije je pretvorena u ** nepotpunost **. Također, zasnovana je na nedovoljno eksperimentalnih podataka te je kritizirana zbog toga što nije mogla objasniti zašto se ljudi često ponašaju različito u istim situacijama. (([[http://www.lifecircles-inc.com/Learningtheories/behaviorism/guthrie.html|Cooper, Sunny. Edwin Guthrie i ‘Učenje iz jednog pokušaja’. Teorije učenja u psihologiji obrazovanja.]])).
@@ Redak 56: / Redak 56: @@
 [[http://psycnet.apa.org/journals/rev/46/5/480/|Guthrie, E. The Effect of Outcome on Learning. Psychological Review, 46, p480-485. 1939.]]
+===== Recentna literatura =====
+[[http://web.ebscohost.com/ehost/detail?sid=e73e3de6-a05c-40be-a109-47ff5e18b158%40sessionmgr198&vid=1&hid=127&bdata=JnNpdGU9ZWhvc3QtbGl2ZQ%3d%3d#db=pdh&AN=2011-01269-001|Costa, D. S. J. and Boakes, R. A. Varying temporal contiguity and interference in a human avoidance task.]]
+[[http://search.ebscohost.com/login.aspx?direct=true&db=mnh&AN=22526688&site=ehost-live| Flores-Abreu, I. N., Hurly, T.A. and Healy, S.D. One-trial spatial learning: wild hummingbirds relocate a reward after a single visit]]

Learning Theories

Korisnički alati

Site alati

Razlike

Stranični alati