Korisnički alati
hr:learning_theories:contiguity_theory_and_one_trial_learning
Razlike
Slijede razlike između dviju inačica stranice
| Starije izmjene na obje strane Starija izmjena Novija izmjena | Starija izmjena Novija izmjena Novije izmjene na obje strane | ||
|
hr:learning_theories:contiguity_theory_and_one_trial_learning [2013/12/12 22:45] aharabajsa |
hr:learning_theories:contiguity_theory_and_one_trial_learning [2013/12/12 22:50] aharabajsa |
||
|---|---|---|---|
| Redak 8: | Redak 8: | ||
| ===== Što je teorija kontigviteta i učenje iz jednog pokušaja? ===== | ===== Što je teorija kontigviteta i učenje iz jednog pokušaja? ===== | ||
| - | Guthrie je učenje pokušao objasniti kroz **asocijativno povezivanje** podražaja s odgovorom.(([[http://psychclassics.yorku.ca/Guthrie/|Guthrie, Edwin R. Psychological Facts and Psychological Theory. Psychological Bulletin 43: 1-20, 1946.]])) Učenje je, u terminima ponašanja, funkcija okoline. Prema Guthrieu, učenje je povezivanje određenog podražaja s određenim odgovorom. To povezivanje, međutim, dogodit će se samo ako se **podražaj i odgovor pojavljuju vrlo brzo** jedan poslije drugog (**//zakon kontigviteta//**). Povezivanje je uspostavljeno tijekom **prvog susreta s podražajem ( first experienced instance of the stimulus)** (**//učenje jednim pokušajem//**). Ponavljanja ili **potkrepljenja** u terminima nagrade i kazne ne utječu na snagu povezanosti. Ipak, svaki podražaj je različit, što rezultira brojnim ispitivanjima kako bi se formirao općeniti odgovor. Prema Guthrieu, to je jedina vrsta učenja koja se ne poistovjećuje s //teoretičarom potkrepljenja//**(reinforcement theorist)**, nego s //teoretičarom kontigviteta//**(contiguity theorist)**. | + | Guthrie je učenje pokušao objasniti kroz **asocijativno povezivanje** podražaja s odgovorom.(([[http://psychclassics.yorku.ca/Guthrie/|Guthrie, Edwin R. Psychological Facts and Psychological Theory. Psychological Bulletin 43: 1-20, 1946.]])) Učenje je, u terminima ponašanja, funkcija okoline. Prema Guthrieu, učenje je povezivanje određenog podražaja s određenim odgovorom. To povezivanje, međutim, dogodit će se samo ako se **podražaj i odgovor pojavljuju vrlo brzo** jedan poslije drugog **(//zakon kontigviteta//)**. Povezivanje je uspostavljeno tijekom **prvog susreta s podražajem ( first experienced instance of the stimulus)** **(//učenje jednim pokušajem//)**. Ponavljanja ili **potkrepljenja** u terminima nagrade i kazne ne utječu na snagu povezanosti. Ipak, svaki podražaj je različit, što rezultira brojnim ispitivanjima kako bi se formirao općeniti odgovor. Prema Guthrieu, to je jedina vrsta učenja koja se ne poistovjećuje s //teoretičarom potkrepljenja//**(reinforcement theorist)**, nego s //teoretičarom kontigviteta//**(contiguity theorist)**. |
| Složenija ponašanja sastoje se od **niza pokreta** (//navike//)(([[http://www.muskingum.edu/~psych/psycweb/history/guthrie.htm|Peterson, Heather. Edwin R. Guthrie. Povijest psihologije.]])), gdje je svaki pokret mala kombinacija podražaja i odgovora. Ti pokreti su zapravo ono što se uči tijekom učenja iz jednog pokušaja, za razliku od ponašanja. Učeći pokrete formira se aktivnost (inkrementalno učenje). Neuspješne aktivnosti ostaju ne naučene jer su zamijenjena kasnijim uspješno naučenim aktivnostima. (([[http://www.lifecircles-inc.com/Learningtheories/behaviorism/guthrie.html|Cooper, Sunny. “Edwin Guthrie i‘Učenje iz jednog pokušaja’. Teorije učenja u psihologiji obrazovanja.]])) Drugi istraživači poput [[http://www.muskingum.edu/~psych/psycweb/history/watson.htm|Johna Watsona]] proučavali su cijele aktivnosti samo zato jer je to bilo jednostavnije, ali pokreti su, prema Guthrieu, ono što bi se zapravo trebalo istraživati. | Složenija ponašanja sastoje se od **niza pokreta** (//navike//)(([[http://www.muskingum.edu/~psych/psycweb/history/guthrie.htm|Peterson, Heather. Edwin R. Guthrie. Povijest psihologije.]])), gdje je svaki pokret mala kombinacija podražaja i odgovora. Ti pokreti su zapravo ono što se uči tijekom učenja iz jednog pokušaja, za razliku od ponašanja. Učeći pokrete formira se aktivnost (inkrementalno učenje). Neuspješne aktivnosti ostaju ne naučene jer su zamijenjena kasnijim uspješno naučenim aktivnostima. (([[http://www.lifecircles-inc.com/Learningtheories/behaviorism/guthrie.html|Cooper, Sunny. “Edwin Guthrie i‘Učenje iz jednog pokušaja’. Teorije učenja u psihologiji obrazovanja.]])) Drugi istraživači poput [[http://www.muskingum.edu/~psych/psycweb/history/watson.htm|Johna Watsona]] proučavali su cijele aktivnosti samo zato jer je to bilo jednostavnije, ali pokreti su, prema Guthrieu, ono što bi se zapravo trebalo istraživati. | ||
hr/learning_theories/contiguity_theory_and_one_trial_learning.txt · Zadnja izmjena: 2023/06/19 18:03 (vanjsko uređivanje)
Osim na mjestima gdje je naznačeno drugačije, sadržaj ovog wikija je licenciran sljedećom licencom: CC Attribution-Share Alike 4.0 International
