Korisnički alati
hr:learning_theories:contiguity_theory_and_one_trial_learning
Razlike
Slijede razlike između dviju inačica stranice
| Starije izmjene na obje strane Starija izmjena | Novija izmjena Novije izmjene na obje strane | ||
|
hr:learning_theories:contiguity_theory_and_one_trial_learning [2013/12/15 23:29] dpejazic |
hr:learning_theories:contiguity_theory_and_one_trial_learning [2014/01/12 21:52] iburic [Što je teorija kontigviteta i učenje iz jednog pokušaja?] |
||
|---|---|---|---|
| Redak 9: | Redak 9: | ||
| Guthrie je pokušao objasniti učenje kroz **povezivanje** podražaja s odgovorom.(([[http://psychclassics.yorku.ca/Guthrie/|Guthrie, Edwin R. Psychological Facts and Psychological Theory. Psychological Bulletin 43: 1-20, 1946.]])) Učenje je, u terminima ponašanja, funkcija okoline. Prema Guthrieu, učenje je povezivanje određenog podražaja s određenim odgovorom. | Guthrie je pokušao objasniti učenje kroz **povezivanje** podražaja s odgovorom.(([[http://psychclassics.yorku.ca/Guthrie/|Guthrie, Edwin R. Psychological Facts and Psychological Theory. Psychological Bulletin 43: 1-20, 1946.]])) Učenje je, u terminima ponašanja, funkcija okoline. Prema Guthrieu, učenje je povezivanje određenog podražaja s određenim odgovorom. | ||
| - | Međutim, povezivanje će se dogoditi samo ako se **podražaj i odgovor pojave u dovoljno bliskom vremenskom razmaku** jedan poslije drugog **(//zakon kontigviteta//)**. Povezivanje je uspostavljeno tijekom **prvog susreta s podražajem ( first experienced instance of the stimulus)** **(//učenje jednim pokušajem//)**. Ponavljanja ili **potkrepljenja** u terminima nagrade i kazne ne utječu na snagu povezanosti. Ipak, svaki podražaj je različit, što rezultira brojnim pokušajima kako bi se formirao općeniti odgovor. Prema Guthrieu, ovo je jedina vrsta učenja koja ga ne identificira kao //teoretičara potkrepljenja// **(reinforcement theorist)**, već kao //teoretičara kontigviteta//** (contiguity theorist)**. | + | Međutim, povezivanje će se dogoditi samo ako se **podražaj i odgovor pojave u dovoljno bliskom vremenskom razmaku** jedan poslije drugog **(//zakon kontigviteta//)**. Povezivanje je uspostavljeno tijekom **prvog susreta s podražajem ** **(//učenje jednim pokušajem//)**. Ponavljanja ili **potkrepljenja** u obliku nagrade ili kazne ne utječu na snagu povezanosti. Ipak, svaki podražaj je ponešto različit te je zato potrebna veća količina ponavljanja da bi se formirao općeniti odgovor. Prema Guthrieu, ovo je jedina vrsta učenja koja postoji, stoga on nije //teoretičar potkrepljenja// **(reinforcement theorist)**, nego //teoretičar kontigviteta//** (contiguity theorist)**. |
| - | Složenija ponašanja sastoje se od **niza pokreta** (//navike//)(([[http://www.muskingum.edu/~psych/psycweb/history/guthrie.htm|Peterson, Heather. Edwin R. Guthrie. Povijest psihologije.]])), gdje je svaki pokret mala kombinacija podražaja i odgovora. Ti pokreti su zapravo ono što se uči tijekom učenja iz jednog pokušaja, za razliku od ponašanja. Učeći pokrete formira se aktivnost (inkrementalno učenje). Neuspješne aktivnosti ostaju nenaučene jer su zamijenjena kasnijim uspješno naučenim aktivnostima. (([[http://www.lifecircles-inc.com/Learningtheories/behaviorism/guthrie.html|Cooper, Sunny. “Edwin Guthrie i‘Učenje iz jednog pokušaja’. Teorije učenja u psihologiji obrazovanja.]])) Drugi istraživači poput [[http://www.muskingum.edu/~psych/psycweb/history/watson.htm|Johna Watsona]] proučavali su cijele aktivnosti samo zato jer je to bilo jednostavnije, ali pokreti su, prema Guthrieu, ono što bi se zapravo trebalo istraživati. | + | Složenija ponašanja sastoje se od **niza pokreta** (//navike//)(([[http://www.muskingum.edu/~psych/psycweb/history/guthrie.htm|Peterson, Heather. Edwin R. Guthrie. Povijest psihologije.]])), gdje je svaki pokret mala kombinacija podražaja i odgovora. Tijekom učenja iz jednog pokušaja ne uče se cijela ponašanja,nego nizovi pokreta od kojih se aktivnost sastoji (inkrementalno učenje). Neuspješne aktivnosti ostaju nenaučene jer su zamijenjene kasnijim uspješno naučenim aktivnostima. (([[http://www.lifecircles-inc.com/Learningtheories/behaviorism/guthrie.html|Cooper, Sunny. “Edwin Guthrie i‘Učenje iz jednog pokušaja’. Teorije učenja u psihologiji obrazovanja.]])) Drugi istraživači poput [[http://www.muskingum.edu/~psych/psycweb/history/watson.htm|Johna Watsona]] proučavali su cijelokupne aktivnosti samo zato jer je to bilo jednostavnije, ali pokreti su, prema Guthrieu, ono što bi se zapravo trebalo istraživati. |
| Zaboravljanje se ne događa zbog protoka vremena, već zbog interferencije. Kako vrijeme prolazi, podražaji se mogu povezati s novim odgovorima. Tri različite metode mogu pomoći da se stare nepoželjne navike zaborave i zamjene novima(([[http://books.google.hr/books?id=A6UhKQEACAAJ|Ormrod, J. E. Human learning. New Jersey: Merrill Prentice Hall, 1999.]] prema [[http://www.ucs.louisiana.edu/%7Ecgc2646/LRN/Chap5.html|Cech, C. G. Chapter 5 - Priroda potkrepljenja i njeni utjecaji na stjecanje: Guthrijeva teorija kontigencije, 1998.]])): | Zaboravljanje se ne događa zbog protoka vremena, već zbog interferencije. Kako vrijeme prolazi, podražaji se mogu povezati s novim odgovorima. Tri različite metode mogu pomoći da se stare nepoželjne navike zaborave i zamjene novima(([[http://books.google.hr/books?id=A6UhKQEACAAJ|Ormrod, J. E. Human learning. New Jersey: Merrill Prentice Hall, 1999.]] prema [[http://www.ucs.louisiana.edu/%7Ecgc2646/LRN/Chap5.html|Cech, C. G. Chapter 5 - Priroda potkrepljenja i njeni utjecaji na stjecanje: Guthrijeva teorija kontigencije, 1998.]])): | ||
| Redak 17: | Redak 17: | ||
| * **Metoda umora (Fatigue method)** - Koristeći brojna ponavljanja, životinja postaje toliko umorna da više ne može reproducirati stari odgovor i uvodi novi odgovor (ili jednostavno ne reagira). | * **Metoda umora (Fatigue method)** - Koristeći brojna ponavljanja, životinja postaje toliko umorna da više ne može reproducirati stari odgovor i uvodi novi odgovor (ili jednostavno ne reagira). | ||
| - | * **Metoda praga (Threshold method)** - Za početak, uvodi se vrlo slaba inačica podražaja, ispod praga. Njena snaga se polako povećava sve dok se puni podražaj može tolerirati bez uzrokovanja nepoželjnog odgovora. | + | * **Metoda praga (Threshold method)** - Prvo se izlaže slaboj verziji podražaja koja je ispod razine praga. Njegova snaga se postupno povećava sve dok se puni podražaj ne može tolerirati bez stvaranja nepoželjnog odgovora. |
| - | * **Metoda nespojivih odgovora (Incompatible stimuli method)** - Odgovor je „odučen“ stavljajući životinju u situaciju u kojoj se ne može izložiti nepoželjan odgovor. | + | * **Metoda nespojivih odgovora (Incompatible stimuli method)** - Odgovor je „odučen“ stavljajući životinju u situaciju u kojoj se ne može izvršiti nepoželjan odgovor. |
| - | Iako je trebala biti opća teorija učenja, Guthrieva teorija je uglavnom testirana na životinjama. | + | Iako je zamišljena kao opća teorija učenja, Guthrieva teorija je uglavnom testirana samo na životinjama. |
| (([[http://tip.psychology.org/guthrie.html|Kearsley, Greg. Teorija kontigviteta (E. Guthrie). Teorija u praksi baze podataka.]])) | (([[http://tip.psychology.org/guthrie.html|Kearsley, Greg. Teorija kontigviteta (E. Guthrie). Teorija u praksi baze podataka.]])) | ||
hr/learning_theories/contiguity_theory_and_one_trial_learning.txt · Zadnja izmjena: 2023/06/19 18:03 (vanjsko uređivanje)
Osim na mjestima gdje je naznačeno drugačije, sadržaj ovog wikija je licenciran sljedećom licencom: CC Attribution-Share Alike 4.0 International
