Korisnički alati
hr:learning_theories:drive_reduction_theory
Razlike
Slijede razlike između dviju inačica stranice
| Starije izmjene na obje strane Starija izmjena Novija izmjena | Starija izmjena Novija izmjena Novije izmjene na obje strane | ||
|
hr:learning_theories:drive_reduction_theory [2014/01/13 17:59] iburic [Što je teorija redukcije nagona?] |
hr:learning_theories:drive_reduction_theory [2014/01/13 18:17] iburic [Što je teorija redukcije nagona?] |
||
|---|---|---|---|
| Redak 3: | Redak 3: | ||
| ===== Općenito ===== | ===== Općenito ===== | ||
| - | Teorija smanjenja nagona (**Drive reduction theory**) predstavljena je 1930-ih od strane eminentnog američkog psihologa [[http://www.newworldencyclopedia.org/entry/Clark_L._Hull|Clarka Hulla]], čiji je rad bio **pod utjecajem drugih biheviorista** kao što su [[http://www.ivanpavlov.com/|Ivan Pavlov]], [[http://www.muskingum.edu/~psych/psycweb/history/thorndike.htm|Edward Thorndike]] i [[http://www.muskingum.edu/~psych/psycweb/history/tolman.htm|Edward Tolman]], no i teorije evolucije[[http://hr.wikipedia.org/wiki/Charles_Darwin|Charlesa Darwina]].(([[http://www.lifecircles-inc.com/Learningtheories/behaviorism/clarkhull.html|Cooper, S. Clark Hull Drive Reduction Theory. Theories of Learning in Educational Psychology.]])) Hullova je teorija u to vrijeme bila vrlo utjecajna. Kao opća teorija učenja nastojala je objasniti **cjelokupno ponašanje** te pomoću **seta formula** izračunati vjerojatnost njegova pojavljivanja. Drugo područje Hullova interesa bilo je istraživanje hipnoze. Proveo je niz laboratorijskih istraživanja kojima je napokon pokazao da su hipnoza i san dva potpuno odvojena stanja.(([[http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00029157.2004.10403608|Hull, Clark H. Hypnosis and Suggestibility: An Experimental Approach. Carmarthen, Wales: Crown House Publishing. 1933.]])) | + | Teorija smanjenja nagona (**Drive reduction theory**) predstavljena je 1930-ih od strane istaknutog američkog psihologa [[http://www.newworldencyclopedia.org/entry/Clark_L._Hull|Clarka Hulla]] čiji je rad bio **pod utjecajem drugih biheviorista** kao što su [[http://www.ivanpavlov.com/|Ivan Pavlov]], [[http://www.muskingum.edu/~psych/psycweb/history/thorndike.htm|Edward Thorndike]] i [[http://www.muskingum.edu/~psych/psycweb/history/tolman.htm|Edward Tolman]], no i teorije evolucije[[http://hr.wikipedia.org/wiki/Charles_Darwin|Charlesa Darwina]].(([[http://www.lifecircles-inc.com/Learningtheories/behaviorism/clarkhull.html|Cooper, S. Clark Hull Drive Reduction Theory. Theories of Learning in Educational Psychology.]])) Hullova je teorija u to vrijeme bila vrlo utjecajna. Kao opća teorija učenja nastojala je objasniti **cjelokupno ponašanje** te pomoću **seta formula** izračunati vjerojatnost njegova pojavljivanja. Drugo područje Hullova interesa bilo je istraživanje hipnoze. Proveo je niz laboratorijskih istraživanja kojima je napokon pokazao da su hipnoza i san dva potpuno odvojena stanja.(([[http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00029157.2004.10403608|Hull, Clark H. Hypnosis and Suggestibility: An Experimental Approach. Carmarthen, Wales: Crown House Publishing. 1933.]])) |
| Redak 10: | Redak 10: | ||
| Poput drugih biheviorista, Hull je bio zainteresiran samo za **opažljivo ponašanje**, no nije nijekao postojanje kognitivnih faktora poput ideja, prethodnog znanja, inteligencije, uvida i vrijednosti. Budući da se ti faktori nisu mogli //znanstveno// mjeriti, isključio ih je iz svoje teorije.(([[http://www.lifecircles-inc.com/Learningtheories/behaviorism/clarkhull.html|Cooper, S. Clark Hull Drive Reduction Theory. Theories of Learning in Educational Psychology.]])) | Poput drugih biheviorista, Hull je bio zainteresiran samo za **opažljivo ponašanje**, no nije nijekao postojanje kognitivnih faktora poput ideja, prethodnog znanja, inteligencije, uvida i vrijednosti. Budući da se ti faktori nisu mogli //znanstveno// mjeriti, isključio ih je iz svoje teorije.(([[http://www.lifecircles-inc.com/Learningtheories/behaviorism/clarkhull.html|Cooper, S. Clark Hull Drive Reduction Theory. Theories of Learning in Educational Psychology.]])) | ||
| - | Hull je pokušao objasniti ponašanje i učenje putem smanjenja nagona. **"Nagon"** (**drive**) označava **podražaj** (**stimulus**) u obliku biološke potrebe kao što su glad, žeđ, hladnoća ili seksualna želja. Stanje potrebe jest kada živi organizam osjeća potrebu da se ponaša na određeni način kako bi smanjio potrebu i vratio optimalno biološko stanje. Nagon, dakle, **rezultira ponašanjem** kako bi **postigao određeni cilj** ili zadovoljio potrebu. Ako je cilj nagona postignut, **nagon se smanjuje** i vraćeno je optimalno stanje. **Smanjenje nagona** ovdje **je potkrepljivač** (**reinforcer**) jer pojačava povezanost nagona i ponašanja.(([[http://www.psywww.com/intropsych/ch09_motivation/hulls_theory.html|Dewey, Russ. Hull’s Theory. Psych Web.]])) | + | Hull je pokušao objasniti ponašanje i učenje putem smanjenja nagona. **"Nagon"** (**drive**) je **podražaj** (**stimulus**) u obliku biološke potrebe kao što su glad, žeđ, hladnoća ili seksualna želja. Stanje potrebe jest kada živi organizam osjeća potrebu da se ponaša na određeni način kako bi smanjio potrebu i vratio optimalno biološko stanje. Nagon, dakle, **stvara ponašanje** kako bi se **postigao određeni cilj** ili zadovoljilo potrebu. Ako je cilj nagona postignut, **nagon se smanjuje** i vraćeno je optimalno stanje. **Smanjenje nagona** u ovom slučaju **je potkrepljivač** (**reinforcer**) jer pojačava povezanost nagona i ponašanja.(([[http://www.psywww.com/intropsych/ch09_motivation/hulls_theory.html|Dewey, Russ. Hull’s Theory. Psych Web.]])) |
| - | Prema Hullu, takvo **potkrijepljeno učenje putem podražaja i odgovora (P-O)** redukcijom biološkog nagona bila je jedina vrsta učenja. Zbog njegovih uvjerenja da će živi organizam ponoviti ponašanje koje smanjuje nagon, ova teorija naziva se još i **motivacijskom teorijom smanjenja nagona** (**drive-reduction theory of motivation**). | + | Prema Hullu, takvo **potkrijepljeno učenje putem podražaja i odgovora (P-O)** smanjenjem biološkog nagona bila je jedina vrsta učenja. Zbog njegovih uvjerenja da će živi organizam ponoviti ponašanje koje smanjuje nagon, ova teorija naziva se još i **motivacijskom teorijom smanjenja nagona** (**drive-reduction theory of motivation**). |
| Hullova je teorija poglavito bila usmjerena na P-O veze i potkrepljenje. Ako je P-O veza popraćena redukcijom nagona, povećava se vjerojatnost ponavljanja istog odgovora u sličnim situacijama u budućnosti. Veza P-O (**//snaga navike//**) jača brojem **potkrepljenja**. Hull je biološke potrebe smatrao //primarnim nagonima// (**primary drives**), no vjerovao je da postoje i //sekundarni nagoni// (**secondary drives**) (naučeni nagoni) koji se odnose na situacije asocirane s redukcijom primarnih nagona. To znači da neutralni podražaj (**neutral stimulus**) može imati obilježja primarnog nagona jer je sposoban izazvati odgovor sličan onome uzrokovanim primarnim nagonom. | Hullova je teorija poglavito bila usmjerena na P-O veze i potkrepljenje. Ako je P-O veza popraćena redukcijom nagona, povećava se vjerojatnost ponavljanja istog odgovora u sličnim situacijama u budućnosti. Veza P-O (**//snaga navike//**) jača brojem **potkrepljenja**. Hull je biološke potrebe smatrao //primarnim nagonima// (**primary drives**), no vjerovao je da postoje i //sekundarni nagoni// (**secondary drives**) (naučeni nagoni) koji se odnose na situacije asocirane s redukcijom primarnih nagona. To znači da neutralni podražaj (**neutral stimulus**) može imati obilježja primarnog nagona jer je sposoban izazvati odgovor sličan onome uzrokovanim primarnim nagonom. | ||
| Redak 43: | Redak 43: | ||
| Hullova jednadžba sugerira da je izvedba pod utjecajem sljedećih varijabli: | Hullova jednadžba sugerira da je izvedba pod utjecajem sljedećih varijabli: | ||
| - | * sHr - potkrijepljeni treninzi poboljšavaju P-O vezu, rezultirajući **učenjem** (ili motoričkom vještinom). | + | * sHr - potkrijepljeni treninzi poboljšavaju P-O vezu, rezultirajući **učenjem** (motoričke vještine). |
| - | * D - **deprivacija nagona** rezultira **poboljšanjem izvedbe**. Eksperimenti su pokazali da od dva štakora s jednakom količinom treninga, onaj koji je bio uskraćen za hranu na duži vremenski period, će vjerojatnije naći rješenje u labirintu kako bi pribavio hranu (([[http://books.google.hr/books?id=VwVKAAAAYAAJ|Hergenhahn, B. and Olson, M. Theories of Learning, 7th edition: Pearson Eductation, 2005.]])). | + | * D - **deprivacija nagona** rezultira **poboljšanjem izvedbe**. Eksperimenti su pokazali da od dva štakora s jednakom količinom treninga, onaj koji je bio uskraćen za hranu na duži vremenski period vjerojatnije će naći rješenje u labirintu kako bi pribavio hranu (([[http://books.google.hr/books?id=VwVKAAAAYAAJ|Hergenhahn, B. and Olson, M. Theories of Learning, 7th edition: Pearson Eductation, 2005.]])). |
| - | * K - **motivacija poticajima** odnosi se na vrijednost **nagrade** i izravno utječe na motivaciju za ostvarivanje određenog cilja. To objašnjava zašto sportaši imaju bolju izvedbu u vrijeme završnih utakmica nego tijekom regularne sezone s obzirom na to da je motivacija poticajima za svaku igru porasla. | + | * K - **motivacija poticajima** odnosi se na vrijednost **nagrade** i izravno utječe na motivaciju za ostvarivanje određenog cilja. To objašnjava zašto sportaši imaju bolju izvedbu u vrijeme završnih utakmica nego tijekom ostatka sezone s obzirom na to da je motivacija poticajima za svaku igru porasla. |
| * V - **jasnoća** podražaja može **utjecati na izvedbu**. Ako sportaš pokušava uhvatiti loptu, zasljepljujuće sunce može utjecati na jasnoću podražaja. | * V - **jasnoća** podražaja može **utjecati na izvedbu**. Ako sportaš pokušava uhvatiti loptu, zasljepljujuće sunce može utjecati na jasnoću podražaja. | ||
| * sIr - nepotkrijepljeni treninzi (treninzi koji ne rezultiraju smanjenjem nagona) uzrokuju smanjenje vjerojatnosti izražavanja određenog ponašanja (**gašenje**) (**extinction**). | * sIr - nepotkrijepljeni treninzi (treninzi koji ne rezultiraju smanjenjem nagona) uzrokuju smanjenje vjerojatnosti izražavanja određenog ponašanja (**gašenje**) (**extinction**). | ||
| Redak 52: | Redak 52: | ||
| ===== Kritike ===== | ===== Kritike ===== | ||
| - | Premda vrlo često citiran 1940-ih i 1950-ih, istraživači su ubrzo počeli uviđati da Hullova teorija ne pruža valjane rezultate, čak i sa izmjenama. Naposljetku je prihvaćeno da ovako jednostavan sustav, teško može biti u podlozi složenih ponašanja životinja ili ljudi. | + | Premda je vrlo često citiran 1940-ih i 1950-ih, istraživači su ubrzo počeli uviđati da Hullova teorija ne pruža valjane rezultate, čak i sa izmjenama. Naposljetku je prihvaćeno da ovako jednostavan sustav teško može biti u podlozi složenih ponašanja životinja ili ljudi. |
| - | Hullova je teorija većinom **napuštena početkom 1970-ih**, kako je proučavanje učenja krenulo drugim smjerovima, odbacujući godine istraživanja temeljenih na njegovoj formuli i idejama. | + | Hullova je teorija većinom **napuštena početkom 1970-ih**, kada je proučavanje učenja krenulo drugim smjerovima, odbacujući godine istraživanja temeljenih na njegovoj formuli i idejama. |
| - | Ipak, Hullova teorija bila je **inspiracija** brojnim kasnijim teorijama ponuđenim od strane njegovih studenata. Najpoznatiji među njima bio je Kenneth Spence, koji je proširio Hullovu teoriju te ponudio [[hr:glossary#discrimination_learning_theory|teoriju diskriminativnog učenja]] (**discrimination learning theory**). Neke **motivacijske teorije iz 1950-ih i 1960-ih** uključujući Moslowljevu [[http://www.abraham-maslow.com/maslow_Images/Maslow_Needs_Hierarchy.jpg|hijerarhiju potreba]] (**hierarchy of needs**) bile su reakcija na tada dominantne Hullijanske teorije. | + | Ipak, Hullova teorija bila je **inspiracija** brojnim kasnijim teorijama njegovih studenata. Najpoznatiji među njima bio je Kenneth Spence, koji je proširio Hullovu teoriju te ponudio [[hr:glossary#discrimination_learning_theory|teoriju diskriminativnog učenja]] (**discrimination learning theory**). Neke **motivacijske teorije iz 1950-ih i 1960-ih** uključujući Maslowljevu [[http://www.abraham-maslow.com/maslow_Images/Maslow_Needs_Hierarchy.jpg|hijerarhiju potreba]] (**hierarchy of needs**) bile su reakcija na tada dominantne Hullijanske teorije. |
hr/learning_theories/drive_reduction_theory.txt · Zadnja izmjena: 2023/06/19 18:03 (vanjsko uređivanje)
Osim na mjestima gdje je naznačeno drugačije, sadržaj ovog wikija je licenciran sljedećom licencom: CC Attribution-Share Alike 4.0 International
