Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice

--- hr:learning_theories:dual_coding_theory [2013/12/09 16:40]
skos [Ključne riječi i najvažnija imena]
+++ hr:learning_theories:dual_coding_theory [2013/12/10 19:17]
skos
@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-====== Teorija dualnog kodirana ======
+====== Teorija dvostrukog kodiranja ======
 ===== Općenito =====
-Dualno kodiranje je teorija spoznaje koju je u kasnim 1960ima predstavio Allan Paivio. Ova teorija pretpostavlja da postoje dva zasebna podsustava koji pridonose spoznaji: jedan je specijaliziran za **jezik** i verbalne informacije, a drugi za **slike** i neverbalne informacije. Prema Paiviu:
+Dvostruko kodiranje je teorija spoznaje koju je u kasnim 1960ima predstavio Allan Paivio. Ova teorija pretpostavlja da postoje dva zasebna podsustava koji pridonose spoznaji: jedan je specijaliziran za **jezik** i verbalne informacije, a drugi za **slike** i neverbalne informacije. Prema Paiviu:
-  * "//Ljudska spoznaja je jedinstvena u tome što se specijalizirala za istovremeno bavljenje jezikom te neverbalnim objektima i događajima.//"(([[http://expresslanka-ebook.blogspot.com/2011/02/mental-representations-dual-coding.html|Paivio, Allan. Mental Representations: A Dual Coding Approach. Oxford University Press, 1990, p53.]]))
+  * "//Ljudska spoznaja je jedinstvena jer se specijalizirala za istovremeno bavljenje jezikom te neverbalnim objektima i događajima.//"(([[http://expresslanka-ebook.blogspot.com/2011/02/mental-representations-dual-coding.html|Paivio, Allan. Mental Representations: A Dual Coding Approach. Oxford University Press, 1990, p53.]]))
-===== Što je teorija dualnog kodirana? =====
+===== Što je teorija dvostrukog kodiranja? =====
-{{ :images:dual.jpg|The dual coding theory. Image borrowed from: }}
+{{ hr:learning_theories:dualno_kodiranje_-_prevedeno.png|Teorija dvostrukog kodiranja. Image borrowed from: }}
-  * "//Najopćenitija pretpostavka teorije dualnog kodiranja je da postoje dvije vrste pojava kojima kognitivno upravljaju dva odvojena podsustava, jedan specijaliziran za reprezentaciju i obradu neverbalnih informacija o objektima i događajima, drugi specijaliziran za bavljenje jezikom.//"(([[http://expresslanka-ebook.blogspot.com/2011/02/mental-representations-dual-coding.html|Paivio, Allan. Mental Representations: A Dual Coding Approach. Oxford University Press, 1990, p53.]]))
+  * "//Najopćenitija pretpostavka teorije dvostrukog kodiranja je da postoje dvije vrste pojava kojima kognitivno upravljaju dva odvojena podsustava, jedan specijaliziran za reprezentaciju i obradu neverbalnih informacija o objektima i događajima, drugi specijaliziran za bavljenje jezikom.//"(([[http://expresslanka-ebook.blogspot.com/2011/02/mental-representations-dual-coding.html|Paivio, Allan. Mental Representations: A Dual Coding Approach. Oxford University Press, 1990, p53.]]))
-Dva spomenuta sustava obrade, **verbalni i neverbalni**, su funkcionalno i strukturalno nezavisni. To znači da svaki od njih može funkcionirati neovisno o drugome i da se bave različitim vrstama reprezentacijskih jedinica (//representational units//). Reprezentacijske jedinice su "//relativno stabilne dugoročne informacije koje odgovaraju perceptivno prepoznatljivim objektima i događajima, i verbalnim i neverbalnim.//".(([[http://iteach.saintleo.edu/InstructionalDesign/Paivio.html|Ryu, Jiyeon, Tingling Lai, Susan Colaric, Joanne Cawley, and Habibe Aldag. Dual Coding Theory. 2000.]])) Dijele se na:
+Dva spomenuta sustava obrade, **verbalni i neverbalni**, su funkcionalno i strukturalno nezavisni. To znači da svaki od njih može funkcionirati neovisno o drugome i da se bave različitim vrstama reprezentacijskih jedinica (**representational units**). Reprezentacijske jedinice su "//relativno stabilne dugoročne informacije koje odgovaraju perceptivno prepoznatljivim objektima i događajima, i verbalnim i neverbalnim.//".(([[http://iteach.saintleo.edu/InstructionalDesign/Paivio.html|Ryu, Jiyeon, Tingling Lai, Susan Colaric, Joanne Cawley, and Habibe Aldag. Dual Coding Theory. 2000.]])) Dijele se na:
-  * **pojmove** (//logogens//), koji se odnose na verbalne entitete (izgovorene ili napisane riječi) i organizirani su kao asocijacije i/ili hijerarhije, i
+  * **pojmove** (**logogens**), koji se odnose na verbalne entitete (izgovorene ili napisane riječi) i organizirani su kao asocijacije i/ili hijerarhije, i
-  * **predodžbe** (//imagens//), koje se odnose na mentalne slike i neverbalne entitete te su organizirane kao odnosi/veze dio-cjelina.
+  * **predodžbe** (**imagens**), koje se odnose na mentalne slike i neverbalne entitete te su organizirane kao odnosi/veze dio-cjelina.
-Na primjer, napisana ili izgovorena riječ obradit će se koristeći verbalni procesor i bit će pohranjena kao verbalna reprezentacija - pojam (//logogen//), ali zvuk nepovezan s jezikom obradit će se u neverbalnom procesoru i pohraniti kao neverbalna reprezentacija - predodžba (//imagen//). Pojmovi i predodžbe su povezani dvjema vrstama veza:
+Na primjer, napisana ili izgovorena riječ obradit će se verbalnim procesorom i bit će pohranjena kao verbalna reprezentacija - pojam (**logogen**), ali zvuk nepovezan s jezikom obradit će se u neverbalnom procesoru i pohraniti kao neverbalna reprezentacija - predodžba (**imagen**). Pojmovi i predodžbe su povezani dvjema vrstama veza:
-  * **//Referencijalne veze//** (//referential connections//), koje predstavljaju veze između pojmova i predodžbi. Referencijalne veze omogućuju izvođenje operacija poput predočavanja riječi i imenovanja slika ili images to words??. Na primjer, asocijacije predodžbe školske zgrade ili osjećaja neugode (oboje neverbalni entiteti) izazvani riječju //škola//.
+  * **//Referencijalne veze//** (**referential connections**), koje predstavljaju veze između pojmova i predodžbi. Referencijalne veze omogućuju izvođenje operacija poput izražavanja predodžbi riječima i naziva slikama. Primjerice, asocijacije predodžbe školske zgrade ili osjećaja neugode (oboje neverbalni entiteti) izazvane riječju //škola//.
-  * **//Asocijativne veze//** (//associative connections//), koje predstavljaju veze između pojmova ili između predodžbi. One, s druge strane, omogućuju oblikovanje verbalno-verbalnih ili neverbalno-neverbalnih veza. Na primjer, riječ //škola// može izazvati verbalne entitete //ploča// ili //dosada//.
+  * **//Asocijativne veze//** (**associative connections**), koje predstavljaju veze između pojmova ili između predodžbi. One, s druge strane, omogućuju oblikovanje verbalno-verbalnih ili neverbalno-neverbalnih veza. Na primjer, riječ //škola// može izazvati verbalne entitete //ploča// ili //dosada//.
 Obje vrste veza sudjeluju u oblikovanju složenih mreža ljudskog pamćenja.
-Paivio se također dotiče teme rješavanja problema. Rješavanje problema je, prema Paiviu, rezultat udruženog rada i verbalne i neverbalne obrade, ali ako je zadatak više konkretan i neverbalan, doprinos neverbalnog sustava obrade bit će ključan za ishod i obrnuto.
+Paivio se također dotiče teme rješavanja problema. Rješavanje problema je, prema Paiviu, rezultat udruženog rada i verbalne i neverbalne obrade, no što je zadatak više konkretan i neverbalan, doprinos neverbalnog sustava obrade bit će ključan za ishod i obrnuto.
-===== Koje je praktično značenje teorije dualnog kodiranja? =====
+===== Koje je praktično značenje teorije dvostrukog kodiranja? =====
-Teorija dualnog kodiranja predlaže da kombiniranje verbalnog i slikovnog materijala kod učenja (ili samo poticanje studenata na stvaranje prikladnih mentalnih slika) može povećati vjerojatnost da će riječi aktivirati određene predodžbe i obrnuto.
+Teorija dvostrukog kodiranja predlaže da kombiniranje verbalnog i slikovnog materijala kod učenja (ili samo poticanje učenika na stvaranje prikladnih mentalnih slika) može povećati vjerojatnost da će riječi aktivirati određene predodžbe i obrnuto.
 To ujedno znači da će se učeni materijal lakše povezivati ako je manje apstraktan.
   * "//...konkretne imenice su superiorne u odnosu na apstraktne imenice zbog mogućnosti izazivanja senzornih predodžbi te u tome što to predočavanje može posredovati u oblikovanju asocijativne veze između članova para.//"(([[http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0022537165800640|Paivio, Allan. Abstractness, imagery, and meaningfulness in paired-associate learning. Journal of Verbal Learning and Verbal Behavior 4, no. 1: 32-38. February 1965.]]))
-Paivio se također dotiče individualnih razlika u sklonosti i sposobnosti korištenja predodžbi:
+Paivio se dotiče i individualnih razlika u sklonosti i sposobnosti korištenja predodžbi:
-  * "//Učenici koji imaju problema s predočavanjem, na primjer, neće moći zapamtiti odjeljke teksta kojemu koristi predodžbena obrada, neće razumjeti geografiju i druge prostorne činjenice na konkretan način, slabo će vizualizirati korake geometrijskih dokaza, otežano će sricati riječi ili čak pisati slova netočno.//"
+  * "//Učenici koji imaju problema s, na primjer, predočavanjem neće moći zapamtiti odjeljke teksta kojima koristi predodžbena obrada, neće razumjeti geografiju i druge prostorne činjenice na konkretan način, slabo će vizualizirati korake geometrijskih dokaza, otežano će sricati riječi ili čak netočno pisati slova.//"
 =====Kritike=====
-Učestale kritike teorije dualnog kodiranja navode da nema potrebe za dva sustava reprezentacija, pošto se i verbalni i neverbalni podražaji obrađuju u radnom pamćenju, gdje se kodiraju kao semantički elementi ili propozicije i pohranjuju u dugoročno pamćenje. Ta pretpostavka je poznata kao //teorija jednostrukog kodiranja// (//single-coding theory//).(([[http://ro.uow.edu.au/cgi/viewcontent.cgi?filename=0&article=1518&context=theses&type=additional&sei-redir=1#search=%22Animating%20Mind%3A%20An%20Analysis%20Animation%20as%20Representational%20Mode%20Learning%22|Hewson, Lindsay. Animating the Mind: An Analysis of Animation as A Representational Mode for Learning. University of Wollongong, 2002.]]))
+Učestale kritike teorije dvostrukog kodiranja navode da nema potrebe za dva sustava reprezentacija, pošto se i verbalni i neverbalni podražaji obrađuju u radnom pamćenju, gdje se kodiraju kao semantički elementi ili propozicije i pohranjuju u dugoročno pamćenje. Ta pretpostavka je poznata kao //teorija jednostrukog kodiranja// (**single-coding theory**).(([[http://ro.uow.edu.au/cgi/viewcontent.cgi?filename=0&article=1518&context=theses&type=additional&sei-redir=1#search=%22Animating%20Mind%3A%20An%20Analysis%20Animation%20as%20Representational%20Mode%20Learning%22|Hewson, Lindsay. Animating the Mind: An Analysis of Animation as A Representational Mode for Learning. University of Wollongong, 2002.]]))
 ===== Ključne riječi i najvažnija imena =====
   * [[http://en.wikipedia.org/wiki/Allan_Paivio|Allan Paivio]]
-  * **Teorija dualnog kodiranja**, **verbalni i neverbalni sustav**, **pojam**, **predodžba**, **referencijalne veze**, **asocijativne veze**
+  * **Teorija dvostrukog kodiranja**, **verbalni i neverbalni sustav**, **pojam**, **predodžba**, **referencijalne veze**, **asocijativne veze**
 ===== Literatura =====
 [[http://expresslanka-ebook.blogspot.com/2011/02/mental-representations-dual-coding.html|Paivio, Allan. Mental Representations: A Dual Coding Approach. Oxford University Press, 1990.]]

Learning Theories

Korisnički alati

Site alati

Razlike

Stranični alati