Korisnički alati
hr:learning_theories:dual_coding_theory
Razlike
Slijede razlike između dviju inačica stranice
| Starije izmjene na obje strane Starija izmjena | Novija izmjena Novije izmjene na obje strane | ||
|
hr:learning_theories:dual_coding_theory [2013/12/09 16:46] skos [Što je teorija dualnog kodirana?] |
hr:learning_theories:dual_coding_theory [2013/12/09 17:24] skos [Što je teorija dualnog kodirana?] |
||
|---|---|---|---|
| Redak 3: | Redak 3: | ||
| Dualno kodiranje je teorija spoznaje koju je u kasnim 1960ima predstavio Allan Paivio. Ova teorija pretpostavlja da postoje dva zasebna podsustava koji pridonose spoznaji: jedan je specijaliziran za **jezik** i verbalne informacije, a drugi za **slike** i neverbalne informacije. Prema Paiviu: | Dualno kodiranje je teorija spoznaje koju je u kasnim 1960ima predstavio Allan Paivio. Ova teorija pretpostavlja da postoje dva zasebna podsustava koji pridonose spoznaji: jedan je specijaliziran za **jezik** i verbalne informacije, a drugi za **slike** i neverbalne informacije. Prema Paiviu: | ||
| * "//Ljudska spoznaja je jedinstvena u tome što se specijalizirala za istovremeno bavljenje jezikom te neverbalnim objektima i događajima.//"(([[http://expresslanka-ebook.blogspot.com/2011/02/mental-representations-dual-coding.html|Paivio, Allan. Mental Representations: A Dual Coding Approach. Oxford University Press, 1990, p53.]])) | * "//Ljudska spoznaja je jedinstvena u tome što se specijalizirala za istovremeno bavljenje jezikom te neverbalnim objektima i događajima.//"(([[http://expresslanka-ebook.blogspot.com/2011/02/mental-representations-dual-coding.html|Paivio, Allan. Mental Representations: A Dual Coding Approach. Oxford University Press, 1990, p53.]])) | ||
| - | ===== Što je teorija dualnog kodirana? ===== | + | ===== Što je teorija dualnog kodiranja? ===== |
| {{ :images:dual.jpg|The dual coding theory. Image borrowed from: }} | {{ :images:dual.jpg|The dual coding theory. Image borrowed from: }} | ||
| Redak 9: | Redak 9: | ||
| * "//Najopćenitija pretpostavka teorije dualnog kodiranja je da postoje dvije vrste pojava kojima kognitivno upravljaju dva odvojena podsustava, jedan specijaliziran za reprezentaciju i obradu neverbalnih informacija o objektima i događajima, drugi specijaliziran za bavljenje jezikom.//"(([[http://expresslanka-ebook.blogspot.com/2011/02/mental-representations-dual-coding.html|Paivio, Allan. Mental Representations: A Dual Coding Approach. Oxford University Press, 1990, p53.]])) | * "//Najopćenitija pretpostavka teorije dualnog kodiranja je da postoje dvije vrste pojava kojima kognitivno upravljaju dva odvojena podsustava, jedan specijaliziran za reprezentaciju i obradu neverbalnih informacija o objektima i događajima, drugi specijaliziran za bavljenje jezikom.//"(([[http://expresslanka-ebook.blogspot.com/2011/02/mental-representations-dual-coding.html|Paivio, Allan. Mental Representations: A Dual Coding Approach. Oxford University Press, 1990, p53.]])) | ||
| Dva spomenuta sustava obrade, **verbalni i neverbalni**, su funkcionalno i strukturalno nezavisni. To znači da svaki od njih može funkcionirati neovisno o drugome i da se bave različitim vrstama reprezentacijskih jedinica (**representational units**). Reprezentacijske jedinice su "//relativno stabilne dugoročne informacije koje odgovaraju perceptivno prepoznatljivim objektima i događajima, i verbalnim i neverbalnim.//".(([[http://iteach.saintleo.edu/InstructionalDesign/Paivio.html|Ryu, Jiyeon, Tingling Lai, Susan Colaric, Joanne Cawley, and Habibe Aldag. Dual Coding Theory. 2000.]])) Dijele se na: | Dva spomenuta sustava obrade, **verbalni i neverbalni**, su funkcionalno i strukturalno nezavisni. To znači da svaki od njih može funkcionirati neovisno o drugome i da se bave različitim vrstama reprezentacijskih jedinica (**representational units**). Reprezentacijske jedinice su "//relativno stabilne dugoročne informacije koje odgovaraju perceptivno prepoznatljivim objektima i događajima, i verbalnim i neverbalnim.//".(([[http://iteach.saintleo.edu/InstructionalDesign/Paivio.html|Ryu, Jiyeon, Tingling Lai, Susan Colaric, Joanne Cawley, and Habibe Aldag. Dual Coding Theory. 2000.]])) Dijele se na: | ||
| - | * **pojmove** (//logogens//), koji se odnose na verbalne entitete (izgovorene ili napisane riječi) i organizirani su kao asocijacije i/ili hijerarhije, i | + | * **pojmove** (**logogens**), koji se odnose na verbalne entitete (izgovorene ili napisane riječi) i organizirani su kao asocijacije i/ili hijerarhije, i |
| - | * **predodžbe** (//imagens//), koje se odnose na mentalne slike i neverbalne entitete te su organizirane kao odnosi/veze dio-cjelina. | + | * **predodžbe** (**imagens**), koje se odnose na mentalne slike i neverbalne entitete te su organizirane kao odnosi/veze dio-cjelina. |
| - | Na primjer, napisana ili izgovorena riječ obradit će se koristeći verbalni procesor i bit će pohranjena kao verbalna reprezentacija - pojam (//logogen//), ali zvuk nepovezan s jezikom obradit će se u neverbalnom procesoru i pohraniti kao neverbalna reprezentacija - predodžba (//imagen//). Pojmovi i predodžbe su povezani dvjema vrstama veza: | + | Na primjer, napisana ili izgovorena riječ obradit će se koristeći verbalni procesor i bit će pohranjena kao verbalna reprezentacija - pojam (**logogen**), ali zvuk nepovezan s jezikom obradit će se u neverbalnom procesoru i pohraniti kao neverbalna reprezentacija - predodžba (**imagen**). Pojmovi i predodžbe su povezani dvjema vrstama veza: |
| - | * **//Referencijalne veze//** (//referential connections//), koje predstavljaju veze između pojmova i predodžbi. Referencijalne veze omogućuju izvođenje operacija poput predočavanja riječi i imenovanja slika ili images to words??. Na primjer, asocijacije predodžbe školske zgrade ili osjećaja neugode (oboje neverbalni entiteti) izazvani riječju //škola//. | + | * **//Referencijalne veze//** (**referential connections**), koje predstavljaju veze između pojmova i predodžbi. Referencijalne veze omogućuju izvođenje operacija poput izražavanja predodžbi riječima i naziva/imenovanja slikama. Na primjer, asocijacije predodžbe školske zgrade ili osjećaja neugode (oboje neverbalni entiteti) izazvane riječju //škola//. |
| - | * **//Asocijativne veze//** (//associative connections//), koje predstavljaju veze između pojmova ili između predodžbi. One, s druge strane, omogućuju oblikovanje verbalno-verbalnih ili neverbalno-neverbalnih veza. Na primjer, riječ //škola// može izazvati verbalne entitete //ploča// ili //dosada//. | + | * **//Asocijativne veze//** (**associative connections**), koje predstavljaju veze između pojmova ili između predodžbi. One, s druge strane, omogućuju oblikovanje verbalno-verbalnih ili neverbalno-neverbalnih veza. Na primjer, riječ //škola// može izazvati verbalne entitete //ploča// ili //dosada//. |
| Obje vrste veza sudjeluju u oblikovanju složenih mreža ljudskog pamćenja. | Obje vrste veza sudjeluju u oblikovanju složenih mreža ljudskog pamćenja. | ||
hr/learning_theories/dual_coding_theory.txt · Zadnja izmjena: 2023/06/19 18:03 (vanjsko uređivanje)
Osim na mjestima gdje je naznačeno drugačije, sadržaj ovog wikija je licenciran sljedećom licencom: CC Attribution-Share Alike 4.0 International
