Korisnički alati

Site alati


hr:learning_theories:dual_coding_theory

Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice

Poveznica na ovu usporedbu

Starije izmjene na obje strane Starija izmjena
Novija izmjena Novije izmjene na obje strane
hr:learning_theories:dual_coding_theory [2013/12/09 18:34]
skos [Teorija dualnog kodirana]
hr:learning_theories:dual_coding_theory [2013/12/09 18:46]
skos
Redak 1: Redak 1:
-====== Teorija ​dualnog ​kodiranja ======+====== Teorija ​dvojnog ​kodiranja ======
 ===== Općenito ===== ===== Općenito =====
-Dualno ​kodiranje je teorija spoznaje koju je u kasnim 1960ima predstavio Allan Paivio. Ova teorija pretpostavlja da postoje dva zasebna podsustava koji pridonose spoznaji: jedan je specijaliziran za **jezik** i verbalne informacije,​ a drugi za **slike** i neverbalne informacije. Prema Paiviu: +Dvojno ​kodiranje je teorija spoznaje koju je u kasnim 1960ima predstavio Allan Paivio. Ova teorija pretpostavlja da postoje dva zasebna podsustava koji pridonose spoznaji: jedan je specijaliziran za **jezik** i verbalne informacije,​ a drugi za **slike** i neverbalne informacije. Prema Paiviu: 
-  * "//​Ljudska spoznaja je jedinstvena ​u tome što se specijalizirala za istovremeno bavljenje jezikom te neverbalnim objektima i događajima.//"​(([[http://​expresslanka-ebook.blogspot.com/​2011/​02/​mental-representations-dual-coding.html|Paivio,​ Allan. Mental Representations:​ A Dual Coding Approach. Oxford University Press, 1990, p53.]])) +  * "//​Ljudska spoznaja je jedinstvena ​jer se specijalizirala za istovremeno bavljenje jezikom te neverbalnim objektima i događajima.//"​(([[http://​expresslanka-ebook.blogspot.com/​2011/​02/​mental-representations-dual-coding.html|Paivio,​ Allan. Mental Representations:​ A Dual Coding Approach. Oxford University Press, 1990, p53.]])) 
-===== Što je teorija ​dualnog ​kodiranja? =====+===== Što je teorija ​dvojnog ​kodiranja? =====
  
-{{ :​images:​dual.jpg|The dual coding theory. Image borrowed from: }}+{{ :​images:​dual.jpg|Teorija dvojnog kodiranja. Image borrowed from: }}
  
-  * "//​Najopćenitija pretpostavka teorije ​dualnog ​kodiranja je da postoje dvije vrste pojava kojima kognitivno upravljaju dva odvojena podsustava, jedan specijaliziran za reprezentaciju i obradu neverbalnih informacija o objektima i događajima,​ drugi specijaliziran za bavljenje jezikom.//"​(([[http://​expresslanka-ebook.blogspot.com/​2011/​02/​mental-representations-dual-coding.html|Paivio,​ Allan. Mental Representations:​ A Dual Coding Approach. Oxford University Press, 1990, p53.]]))+  * "//​Najopćenitija pretpostavka teorije ​dvojnog ​kodiranja je da postoje dvije vrste pojava kojima kognitivno upravljaju dva odvojena podsustava, jedan specijaliziran za reprezentaciju i obradu neverbalnih informacija o objektima i događajima,​ drugi specijaliziran za bavljenje jezikom.//"​(([[http://​expresslanka-ebook.blogspot.com/​2011/​02/​mental-representations-dual-coding.html|Paivio,​ Allan. Mental Representations:​ A Dual Coding Approach. Oxford University Press, 1990, p53.]]))
 Dva spomenuta sustava obrade, **verbalni i neverbalni**,​ su funkcionalno i strukturalno nezavisni. To znači da svaki od njih može funkcionirati neovisno o drugome i da se bave različitim vrstama reprezentacijskih jedinica (**representational units**). Reprezentacijske jedinice su "//​relativno stabilne dugoročne informacije koje odgovaraju perceptivno prepoznatljivim objektima i događajima,​ i verbalnim i neverbalnim.//"​.(([[http://​iteach.saintleo.edu/​InstructionalDesign/​Paivio.html|Ryu,​ Jiyeon, Tingling Lai, Susan Colaric, Joanne Cawley, and Habibe Aldag. Dual Coding Theory. 2000.]])) Dijele se na: Dva spomenuta sustava obrade, **verbalni i neverbalni**,​ su funkcionalno i strukturalno nezavisni. To znači da svaki od njih može funkcionirati neovisno o drugome i da se bave različitim vrstama reprezentacijskih jedinica (**representational units**). Reprezentacijske jedinice su "//​relativno stabilne dugoročne informacije koje odgovaraju perceptivno prepoznatljivim objektima i događajima,​ i verbalnim i neverbalnim.//"​.(([[http://​iteach.saintleo.edu/​InstructionalDesign/​Paivio.html|Ryu,​ Jiyeon, Tingling Lai, Susan Colaric, Joanne Cawley, and Habibe Aldag. Dual Coding Theory. 2000.]])) Dijele se na:
   * **pojmove** (**logogens**),​ koji se odnose na verbalne entitete (izgovorene ili napisane riječi) i organizirani su kao asocijacije i/ili hijerarhije,​ i   * **pojmove** (**logogens**),​ koji se odnose na verbalne entitete (izgovorene ili napisane riječi) i organizirani su kao asocijacije i/ili hijerarhije,​ i
   * **predodžbe** (**imagens**),​ koje se odnose na mentalne slike i neverbalne entitete te su organizirane kao odnosi/veze dio-cjelina.   * **predodžbe** (**imagens**),​ koje se odnose na mentalne slike i neverbalne entitete te su organizirane kao odnosi/veze dio-cjelina.
-Na primjer, napisana ili izgovorena riječ obradit će se koristeći verbalni procesor ​i bit će pohranjena kao verbalna reprezentacija - pojam (**logogen**),​ ali zvuk nepovezan s jezikom obradit će se u neverbalnom procesoru i pohraniti kao neverbalna reprezentacija - predodžba (**imagen**). Pojmovi i predodžbe su povezani dvjema vrstama veza: +Na primjer, napisana ili izgovorena riječ obradit će se verbalnim procesorom ​i bit će pohranjena kao verbalna reprezentacija - pojam (**logogen**),​ ali zvuk nepovezan s jezikom obradit će se u neverbalnom procesoru i pohraniti kao neverbalna reprezentacija - predodžba (**imagen**). Pojmovi i predodžbe su povezani dvjema vrstama veza: 
-  * **//​Referencijalne veze//** (**referential connections**),​ koje predstavljaju veze između pojmova i predodžbi. Referencijalne veze omogućuju izvođenje operacija poput izražavanja predodžbi riječima i naziva/​imenovanja ​slikama. ​Na primjer, asocijacije predodžbe školske zgrade ili osjećaja neugode (oboje neverbalni entiteti) izazvane riječju //škola//.+  * **//​Referencijalne veze//** (**referential connections**),​ koje predstavljaju veze između pojmova i predodžbi. Referencijalne veze omogućuju izvođenje operacija poput izražavanja predodžbi riječima i naziva slikama. ​Primjerice, asocijacije predodžbe školske zgrade ili osjećaja neugode (oboje neverbalni entiteti) izazvane riječju //škola//.
   * **//​Asocijativne veze//** (**associative connections**),​ koje predstavljaju veze između pojmova ili između predodžbi. One, s druge strane, omogućuju oblikovanje verbalno-verbalnih ili neverbalno-neverbalnih veza. Na primjer, riječ //škola// može izazvati verbalne entitete //ploča// ili //dosada//.   * **//​Asocijativne veze//** (**associative connections**),​ koje predstavljaju veze između pojmova ili između predodžbi. One, s druge strane, omogućuju oblikovanje verbalno-verbalnih ili neverbalno-neverbalnih veza. Na primjer, riječ //škola// može izazvati verbalne entitete //ploča// ili //dosada//.
 Obje vrste veza sudjeluju u oblikovanju složenih mreža ljudskog pamćenja. Obje vrste veza sudjeluju u oblikovanju složenih mreža ljudskog pamćenja.
  
-Paivio se također dotiče teme rješavanja problema. Rješavanje problema je, prema Paiviu, rezultat udruženog rada i verbalne i neverbalne obrade, ​ali ako je zadatak više konkretan i neverbalan, doprinos neverbalnog sustava obrade bit će ključan za ishod i obrnuto. +Paivio se također dotiče teme rješavanja problema. Rješavanje problema je, prema Paiviu, rezultat udruženog rada i verbalne i neverbalne obrade, ​no što je zadatak više konkretan i neverbalan, doprinos neverbalnog sustava obrade bit će ključan za ishod i obrnuto. 
-===== Koje je praktično značenje teorije ​dualnog ​kodiranja? ===== +===== Koje je praktično značenje teorije ​dvojnog ​kodiranja? ===== 
-Teorija ​dualnog ​kodiranja predlaže da kombiniranje verbalnog i slikovnog materijala kod učenja (ili samo poticanje ​studenata ​na stvaranje prikladnih mentalnih slika) može povećati vjerojatnost da će riječi aktivirati određene predodžbe i obrnuto.+Teorija ​dvojnog ​kodiranja predlaže da kombiniranje verbalnog i slikovnog materijala kod učenja (ili samo poticanje ​učenika ​na stvaranje prikladnih mentalnih slika) može povećati vjerojatnost da će riječi aktivirati određene predodžbe i obrnuto.
  
 To ujedno znači da će se učeni materijal lakše povezivati ako je manje apstraktan. To ujedno znači da će se učeni materijal lakše povezivati ako je manje apstraktan.
   * "//​...konkretne imenice su superiorne u odnosu na apstraktne imenice zbog mogućnosti izazivanja senzornih predodžbi te u tome što to predočavanje može posredovati u oblikovanju asocijativne veze između članova para.//"​(([[http://​www.sciencedirect.com/​science/​article/​pii/​S0022537165800640|Paivio,​ Allan. Abstractness,​ imagery, and meaningfulness in paired-associate learning. Journal of Verbal Learning and Verbal Behavior 4, no. 1: 32-38. February 1965.]]))   * "//​...konkretne imenice su superiorne u odnosu na apstraktne imenice zbog mogućnosti izazivanja senzornih predodžbi te u tome što to predočavanje može posredovati u oblikovanju asocijativne veze između članova para.//"​(([[http://​www.sciencedirect.com/​science/​article/​pii/​S0022537165800640|Paivio,​ Allan. Abstractness,​ imagery, and meaningfulness in paired-associate learning. Journal of Verbal Learning and Verbal Behavior 4, no. 1: 32-38. February 1965.]]))
-Paivio se također ​dotiče individualnih razlika u sklonosti i sposobnosti korištenja predodžbi:​ +Paivio se dotiče ​individualnih razlika u sklonosti i sposobnosti korištenja predodžbi:​ 
-  * "//​Učenici koji imaju problema s predočavanjem, na primjer, neće moći zapamtiti odjeljke teksta ​kojemu ​koristi predodžbena obrada, neće razumjeti geografiju i druge prostorne činjenice na konkretan način, slabo će vizualizirati korake geometrijskih dokaza, otežano će sricati riječi ili čak pisati slova netočno.//"​+  * "//​Učenici koji imaju problema s, na primjer, ​predočavanjem ​neće moći zapamtiti odjeljke teksta ​kojima ​koristi predodžbena obrada, neće razumjeti geografiju i druge prostorne činjenice na konkretan način, slabo će vizualizirati korake geometrijskih dokaza, otežano će sricati riječi ili čak netočno ​pisati slova.//"
 =====Kritike===== =====Kritike=====
-Učestale kritike teorije ​dualnog ​kodiranja navode da nema potrebe za dva sustava reprezentacija,​ pošto se i verbalni i neverbalni podražaji obrađuju u radnom pamćenju, gdje se kodiraju kao semantički elementi ili propozicije i pohranjuju u dugoročno pamćenje. Ta pretpostavka je poznata kao //teorija jednostrukog kodiranja// (**single-coding theory**).(([[http://​ro.uow.edu.au/​cgi/​viewcontent.cgi?​filename=0&​article=1518&​context=theses&​type=additional&​sei-redir=1#​search=%22Animating%20Mind%3A%20An%20Analysis%20Animation%20as%20Representational%20Mode%20Learning%22|Hewson,​ Lindsay. Animating the Mind: An Analysis of Animation as A Representational Mode for Learning. University of Wollongong, 2002.]]))+Učestale kritike teorije ​dvojnog ​kodiranja navode da nema potrebe za dva sustava reprezentacija,​ pošto se i verbalni i neverbalni podražaji obrađuju u radnom pamćenju, gdje se kodiraju kao semantički elementi ili propozicije i pohranjuju u dugoročno pamćenje. Ta pretpostavka je poznata kao //teorija jednostrukog kodiranja// (**single-coding theory**).(([[http://​ro.uow.edu.au/​cgi/​viewcontent.cgi?​filename=0&​article=1518&​context=theses&​type=additional&​sei-redir=1#​search=%22Animating%20Mind%3A%20An%20Analysis%20Animation%20as%20Representational%20Mode%20Learning%22|Hewson,​ Lindsay. Animating the Mind: An Analysis of Animation as A Representational Mode for Learning. University of Wollongong, 2002.]]))
 ===== Ključne riječi i najvažnija imena ===== ===== Ključne riječi i najvažnija imena =====
   * [[http://​en.wikipedia.org/​wiki/​Allan_Paivio|Allan Paivio]]   * [[http://​en.wikipedia.org/​wiki/​Allan_Paivio|Allan Paivio]]
hr/learning_theories/dual_coding_theory.txt · Zadnja izmjena: 2023/06/19 18:03 (vanjsko uređivanje)