Korisnički alati
hr:learning_theories:dual_coding_theory
Razlike
Slijede razlike između dviju inačica stranice
| Starije izmjene na obje strane Starija izmjena Novija izmjena | Starija izmjena Novija izmjena Novije izmjene na obje strane | ||
|
hr:learning_theories:dual_coding_theory [2013/12/12 14:46] skos |
hr:learning_theories:dual_coding_theory [2013/12/16 22:26] ajuric |
||
|---|---|---|---|
| Redak 1: | Redak 1: | ||
| ====== Teorija dvostrukog kodiranja ====== | ====== Teorija dvostrukog kodiranja ====== | ||
| ===== Općenito ===== | ===== Općenito ===== | ||
| - | Dvostruko kodiranje je teorija spoznaje koju je u kasnim 1960ima predstavio Allan Paivio. Ova teorija pretpostavlja da postoje dva zasebna podsustava koji pridonose spoznaji: jedan je specijaliziran za **jezik** i verbalne informacije, a drugi za **slike** i neverbalne informacije. Prema Paiviu: | + | Dvostruko kodiranje je teorija spoznaje koju je u kasnim 1960-ima predstavio Allan Paivio. Ova teorija pretpostavlja da postoje dva zasebna podsustava koji pridonose spoznaji: jedan je specijaliziran za **jezik** i verbalne informacije, a drugi za **slike** i neverbalne informacije. Prema Paiviu: |
| - | * "//Ljudska spoznaja je jedinstvena jer se specijalizirala za istovremeno bavljenje jezikom te neverbalnim objektima i događajima.//"(([[http://expresslanka-ebook.blogspot.com/2011/02/mental-representations-dual-coding.html|Paivio, Allan. Mental Representations: A Dual Coding Approach. Oxford University Press, 1990, p53.]])) | + | * "//Ljudska je spoznaja jedinstvena jer se specijalizirala za istovremeno bavljenje jezikom te neverbalnim objektima i događajima.//"(([[http://expresslanka-ebook.blogspot.com/2011/02/mental-representations-dual-coding.html|Paivio, Allan. Mental Representations: A Dual Coding Approach. Oxford University Press, 1990, p53.]])) |
| ===== Što je teorija dvostrukog kodiranja? ===== | ===== Što je teorija dvostrukog kodiranja? ===== | ||
| Redak 11: | Redak 11: | ||
| * **logogene** / //pojmove// (**logogens**), koji se odnose na verbalne entitete (izgovorene ili napisane riječi) i organizirani su kao asocijacije i/ili hijerarhije, i | * **logogene** / //pojmove// (**logogens**), koji se odnose na verbalne entitete (izgovorene ili napisane riječi) i organizirani su kao asocijacije i/ili hijerarhije, i | ||
| * **imagene** / //predodžbe// (**imagens**), koji se odnose na mentalne slike i neverbalne entitete te su organizirani kao odnosi dio-cjelina. | * **imagene** / //predodžbe// (**imagens**), koji se odnose na mentalne slike i neverbalne entitete te su organizirani kao odnosi dio-cjelina. | ||
| - | Na primjer, napisana ili izgovorena riječ obradit će se verbalnim procesorom i bit će pohranjena kao verbalna reprezentacija - pojam (**logogen**), ali zvuk nepovezan s jezikom obradit će se u neverbalnom procesoru i pohraniti kao neverbalna reprezentacija - predodžba (**imagen**). Pojmovi i predodžbe su povezani dvjema vrstama veza: | + | Na primjer, napisana ili izgovorena riječ obradit će se verbalnim procesorom i bit će pohranjena kao verbalna reprezentacija - logogen (//pojam//), ali zvuk nepovezan s jezikom obradit će se u neverbalnom procesoru i pohraniti kao neverbalna reprezentacija - imagen (//predodžba//). Logogeni i imageni su povezani dvjema vrstama veza: |
| - | * **//Referencijalne veze//** (**referential connections**), koje predstavljaju veze između pojmova i predodžbi. Referencijalne veze omogućuju izvođenje operacija poput izražavanja predodžbi riječima i naziva slikama. Primjerice, asocijacije predodžbe školske zgrade ili osjećaja neugode (oboje neverbalni entiteti) izazvane riječju //škola//. | + | * **//Referencijalne veze//** (**referential connections**), koje predstavljaju veze između logogena i imagena. Referencijalne veze omogućuju izvođenje operacija poput izražavanja predodžbi riječima i predočavanja riječi slikama. Na primjer, asocijacije predodžbe školske zgrade ili osjećaja neugode (oboje neverbalni entiteti) izazvane riječju //škola//. |
| - | * **//Asocijativne veze//** (**associative connections**), koje predstavljaju veze između pojmova ili između predodžbi. One, s druge strane, omogućuju oblikovanje verbalno-verbalnih ili neverbalno-neverbalnih veza. Na primjer, riječ //škola// može izazvati verbalne entitete //ploča// ili //dosada//. | + | * **//Asocijativne veze//** (**associative connections**), koje predstavljaju veze između logogena ili između imagena. One, s druge strane, omogućuju oblikovanje verbalno-verbalnih ili neverbalno-neverbalnih veza. Primjerice, riječ //škola// može izazvati verbalne entitete //ploča// ili //dosada//. |
| Obje vrste veza sudjeluju u oblikovanju složenih mreža ljudskog pamćenja. | Obje vrste veza sudjeluju u oblikovanju složenih mreža ljudskog pamćenja. | ||
| Redak 25: | Redak 25: | ||
| * "//Učenici koji imaju problema s, na primjer, predočavanjem neće moći zapamtiti odjeljke teksta kojima koristi predodžbena obrada, neće razumjeti geografiju i druge prostorne činjenice na konkretan način, slabo će vizualizirati korake geometrijskih dokaza, otežano će sricati riječi ili čak netočno pisati slova.//" | * "//Učenici koji imaju problema s, na primjer, predočavanjem neće moći zapamtiti odjeljke teksta kojima koristi predodžbena obrada, neće razumjeti geografiju i druge prostorne činjenice na konkretan način, slabo će vizualizirati korake geometrijskih dokaza, otežano će sricati riječi ili čak netočno pisati slova.//" | ||
| =====Kritike===== | =====Kritike===== | ||
| - | Učestale kritike teorije dvostrukog kodiranja navode da nema potrebe za dva sustava reprezentacija, pošto se i verbalni i neverbalni podražaji obrađuju u radnom pamćenju, gdje se kodiraju kao semantički elementi ili propozicije i pohranjuju u dugoročno pamćenje. Ta pretpostavka je poznata kao //teorija jednostrukog kodiranja// (**single-coding theory**).(([[http://ro.uow.edu.au/cgi/viewcontent.cgi?filename=0&article=1518&context=theses&type=additional&sei-redir=1#search=%22Animating%20Mind%3A%20An%20Analysis%20Animation%20as%20Representational%20Mode%20Learning%22|Hewson, Lindsay. Animating the Mind: An Analysis of Animation as A Representational Mode for Learning. University of Wollongong, 2002.]])) | + | Učestale kritike teorije dvostrukog kodiranja navode da nema potrebe za dva sustava reprezentacija, s obzirom na to da se verbalni i neverbalni podražaji obrađuju u radnom pamćenju, gdje se kodiraju kao semantički elementi ili propozicije i pohranjuju u dugoročno pamćenje. Ta pretpostavka je poznata kao //teorija jednostrukog kodiranja// (**single-coding theory**).(([[http://ro.uow.edu.au/cgi/viewcontent.cgi?filename=0&article=1518&context=theses&type=additional&sei-redir=1#search=%22Animating%20Mind%3A%20An%20Analysis%20Animation%20as%20Representational%20Mode%20Learning%22|Hewson, Lindsay. Animating the Mind: An Analysis of Animation as A Representational Mode for Learning. University of Wollongong, 2002.]])) |
| ===== Ključne riječi i najvažnija imena ===== | ===== Ključne riječi i najvažnija imena ===== | ||
| * [[http://en.wikipedia.org/wiki/Allan_Paivio|Allan Paivio]] | * [[http://en.wikipedia.org/wiki/Allan_Paivio|Allan Paivio]] | ||
| Redak 36: | Redak 36: | ||
| Paivio, Allan. Imagery and verbal processes. Holt, Rinehart and Winston. New York, 1971. | Paivio, Allan. Imagery and verbal processes. Holt, Rinehart and Winston. New York, 1971. | ||
| - | [[http://web.ebscohost.com/ehost/detail?sid=3a23f75f-f6da-45ac-baa1-62fad84b00d9%40sessionmgr4004&vid=1&hid=4204&bdata=Jmxhbmc9aHImc2l0ZT1laG9zdC1saXZl#db=a9h&AN=61978331|Suzanne Welcome, Allan Paivio, Ken McRae i Marc Joanisse. An electrophysiological study of task demands on concreteness effects: evidence for dual coding theory. 2011.]] | + | [[http://www.umich.edu/~rdytolrn/pathwaysconference/presentations/paivio.pdf|Paivio, Allan. Dual coding theory and education. University of Western Ontario. 2006.]] |
| [[http://web.ebscohost.com/ehost/detail?sid=dca7ec97-3a3e-4685-b88b-f06695e14dc3%40sessionmgr4003&vid=1&hid=4204&bdata=Jmxhbmc9aHImc2l0ZT1laG9zdC1saXZl#db=a9h&AN=78855029|Teresa Rosen, Harry L. Fullwood, Tracy B. Henley i James R. King. Dual coding theory and split attention in the learning of abstract words. 2012.]] | [[http://web.ebscohost.com/ehost/detail?sid=dca7ec97-3a3e-4685-b88b-f06695e14dc3%40sessionmgr4003&vid=1&hid=4204&bdata=Jmxhbmc9aHImc2l0ZT1laG9zdC1saXZl#db=a9h&AN=78855029|Teresa Rosen, Harry L. Fullwood, Tracy B. Henley i James R. King. Dual coding theory and split attention in the learning of abstract words. 2012.]] | ||
| + | |||
| + | [[http://web.ebscohost.com/ehost/detail?sid=3a23f75f-f6da-45ac-baa1-62fad84b00d9%40sessionmgr4004&vid=1&hid=4204&bdata=Jmxhbmc9aHImc2l0ZT1laG9zdC1saXZl#db=a9h&AN=61978331|Suzanne Welcome, Allan Paivio, Ken McRae i Marc Joanisse. An electrophysiological study of task demands on concreteness effects: evidence for dual coding theory. 2011.]] | ||
| + | |||
| + | |||
| ======== | ======== | ||
hr/learning_theories/dual_coding_theory.txt · Zadnja izmjena: 2023/06/19 18:03 (vanjsko uređivanje)
Osim na mjestima gdje je naznačeno drugačije, sadržaj ovog wikija je licenciran sljedećom licencom: CC Attribution-Share Alike 4.0 International
