Slijede razlike između dviju inačica stranice
Starije izmjene na obje strane Starija izmjena Novija izmjena | Starija izmjena Novija izmjena Novije izmjene na obje strane | ||
hr:learning_theories:dual_coding_theory [2013/12/12 15:10] skos |
hr:learning_theories:dual_coding_theory [2013/12/16 22:28] ajuric |
||
---|---|---|---|
Redak 1: | Redak 1: | ||
====== Teorija dvostrukog kodiranja ====== | ====== Teorija dvostrukog kodiranja ====== | ||
===== Općenito ===== | ===== Općenito ===== | ||
- | Dvostruko kodiranje je teorija spoznaje koju je u kasnim 1960ima predstavio Allan Paivio. Ova teorija pretpostavlja da postoje dva zasebna podsustava koji pridonose spoznaji: jedan je specijaliziran za **jezik** i verbalne informacije, a drugi za **slike** i neverbalne informacije. Prema Paiviu: | + | Dvostruko kodiranje je teorija spoznaje koju je u kasnim 1960-ima predstavio Allan Paivio. Ova teorija pretpostavlja da postoje dva zasebna podsustava koji pridonose spoznaji: jedan je specijaliziran za **jezik** i verbalne informacije, a drugi za **slike** i neverbalne informacije. Prema Paiviu: |
- | * "//Ljudska spoznaja je jedinstvena jer se specijalizirala za istovremeno bavljenje jezikom te neverbalnim objektima i događajima.//"(([[http://expresslanka-ebook.blogspot.com/2011/02/mental-representations-dual-coding.html|Paivio, Allan. Mental Representations: A Dual Coding Approach. Oxford University Press, 1990, p53.]])) | + | * "//Ljudska je spoznaja jedinstvena jer se specijalizirala za istovremeno bavljenje jezikom te neverbalnim objektima i događajima.//"(([[http://expresslanka-ebook.blogspot.com/2011/02/mental-representations-dual-coding.html|Paivio, Allan. Mental Representations: A Dual Coding Approach. Oxford University Press, 1990, p53.]])) |
===== Što je teorija dvostrukog kodiranja? ===== | ===== Što je teorija dvostrukog kodiranja? ===== | ||
Redak 8: | Redak 8: | ||
* "//Najopćenitija pretpostavka teorije dvostrukog kodiranja je da postoje dvije vrste pojava kojima kognitivno upravljaju dva odvojena podsustava, jedan specijaliziran za reprezentaciju i obradu neverbalnih informacija o objektima i događajima, drugi specijaliziran za bavljenje jezikom.//"(([[http://expresslanka-ebook.blogspot.com/2011/02/mental-representations-dual-coding.html|Paivio, Allan. Mental Representations: A Dual Coding Approach. Oxford University Press, 1990, p53.]])) | * "//Najopćenitija pretpostavka teorije dvostrukog kodiranja je da postoje dvije vrste pojava kojima kognitivno upravljaju dva odvojena podsustava, jedan specijaliziran za reprezentaciju i obradu neverbalnih informacija o objektima i događajima, drugi specijaliziran za bavljenje jezikom.//"(([[http://expresslanka-ebook.blogspot.com/2011/02/mental-representations-dual-coding.html|Paivio, Allan. Mental Representations: A Dual Coding Approach. Oxford University Press, 1990, p53.]])) | ||
- | Dva spomenuta sustava obrade, **verbalni i neverbalni**, su funkcionalno i strukturalno nezavisni. To znači da svaki od njih može funkcionirati neovisno o drugome i da se bave različitim vrstama reprezentacijskih jedinica (**representational units**). Reprezentacijske jedinice su "//relativno stabilne dugoročne informacije koje odgovaraju perceptivno prepoznatljivim objektima i događajima, i verbalnim i neverbalnim.//".(([[http://iteach.saintleo.edu/InstructionalDesign/Paivio.html|Ryu, Jiyeon, Tingling Lai, Susan Colaric, Joanne Cawley i Habibe Aldag. Dual Coding Theory. 2000.]])) Dijele se na: | + | Dva spomenuta sustava obrade, **verbalni i neverbalni**, su funkcionalno i strukturalno nezavisni. To znači da svaki od njih može funkcionirati neovisno o drugome i da se bave različitim vrstama reprezentacijskih jedinica (**representational units**). Reprezentacijske jedinice su "//relativno stabilne dugoročne informacije koje odgovaraju perceptivno prepoznatljivim objektima i događajima, verbalnim i neverbalnim.//".(([[http://iteach.saintleo.edu/InstructionalDesign/Paivio.html|Ryu, Jiyeon, Tingling Lai, Susan Colaric, Joanne Cawley i Habibe Aldag. Dual Coding Theory. 2000.]])) Dijele se na: |
* **logogene** / //pojmove// (**logogens**), koji se odnose na verbalne entitete (izgovorene ili napisane riječi) i organizirani su kao asocijacije i/ili hijerarhije, i | * **logogene** / //pojmove// (**logogens**), koji se odnose na verbalne entitete (izgovorene ili napisane riječi) i organizirani su kao asocijacije i/ili hijerarhije, i | ||
* **imagene** / //predodžbe// (**imagens**), koji se odnose na mentalne slike i neverbalne entitete te su organizirani kao odnosi dio-cjelina. | * **imagene** / //predodžbe// (**imagens**), koji se odnose na mentalne slike i neverbalne entitete te su organizirani kao odnosi dio-cjelina. | ||
Redak 16: | Redak 16: | ||
Obje vrste veza sudjeluju u oblikovanju složenih mreža ljudskog pamćenja. | Obje vrste veza sudjeluju u oblikovanju složenih mreža ljudskog pamćenja. | ||
- | Paivio se također dotiče teme rješavanja problema. Rješavanje problema je, prema Paiviu, rezultat udruženog rada i verbalne i neverbalne obrade, no što je zadatak više konkretan i neverbalan, doprinos neverbalnog sustava obrade bit će ključan za ishod i obrnuto. | + | Paivio se također dotiče teme rješavanja problema. Rješavanje problema je, prema Paiviu, rezultat udruženog rada verbalne i neverbalne obrade, no što je zadatak više konkretan i neverbalan, doprinos neverbalnog sustava obrade bit će ključan za ishod i obrnuto. |
===== Koje je praktično značenje teorije dvostrukog kodiranja? ===== | ===== Koje je praktično značenje teorije dvostrukog kodiranja? ===== | ||
Teorija dvostrukog kodiranja predlaže da kombiniranje verbalnog i slikovnog materijala kod učenja (ili samo poticanje učenika na stvaranje prikladnih mentalnih slika) može povećati vjerojatnost da će riječi aktivirati određene predodžbe i obrnuto. | Teorija dvostrukog kodiranja predlaže da kombiniranje verbalnog i slikovnog materijala kod učenja (ili samo poticanje učenika na stvaranje prikladnih mentalnih slika) može povećati vjerojatnost da će riječi aktivirati određene predodžbe i obrnuto. | ||
Redak 25: | Redak 25: | ||
* "//Učenici koji imaju problema s, na primjer, predočavanjem neće moći zapamtiti odjeljke teksta kojima koristi predodžbena obrada, neće razumjeti geografiju i druge prostorne činjenice na konkretan način, slabo će vizualizirati korake geometrijskih dokaza, otežano će sricati riječi ili čak netočno pisati slova.//" | * "//Učenici koji imaju problema s, na primjer, predočavanjem neće moći zapamtiti odjeljke teksta kojima koristi predodžbena obrada, neće razumjeti geografiju i druge prostorne činjenice na konkretan način, slabo će vizualizirati korake geometrijskih dokaza, otežano će sricati riječi ili čak netočno pisati slova.//" | ||
=====Kritike===== | =====Kritike===== | ||
- | Učestale kritike teorije dvostrukog kodiranja navode da nema potrebe za dva sustava reprezentacija, pošto se i verbalni i neverbalni podražaji obrađuju u radnom pamćenju, gdje se kodiraju kao semantički elementi ili propozicije i pohranjuju u dugoročno pamćenje. Ta pretpostavka je poznata kao //teorija jednostrukog kodiranja// (**single-coding theory**).(([[http://ro.uow.edu.au/cgi/viewcontent.cgi?filename=0&article=1518&context=theses&type=additional&sei-redir=1#search=%22Animating%20Mind%3A%20An%20Analysis%20Animation%20as%20Representational%20Mode%20Learning%22|Hewson, Lindsay. Animating the Mind: An Analysis of Animation as A Representational Mode for Learning. University of Wollongong, 2002.]])) | + | Učestale kritike teorije dvostrukog kodiranja navode da nema potrebe za dva sustava reprezentacija, s obzirom na to da se verbalni i neverbalni podražaji obrađuju u radnom pamćenju, gdje se kodiraju kao semantički elementi ili propozicije i pohranjuju u dugoročno pamćenje. Ta pretpostavka je poznata kao //teorija jednostrukog kodiranja// (**single-coding theory**).(([[http://ro.uow.edu.au/cgi/viewcontent.cgi?filename=0&article=1518&context=theses&type=additional&sei-redir=1#search=%22Animating%20Mind%3A%20An%20Analysis%20Animation%20as%20Representational%20Mode%20Learning%22|Hewson, Lindsay. Animating the Mind: An Analysis of Animation as A Representational Mode for Learning. University of Wollongong, 2002.]])) |
===== Ključne riječi i najvažnija imena ===== | ===== Ključne riječi i najvažnija imena ===== | ||
* [[http://en.wikipedia.org/wiki/Allan_Paivio|Allan Paivio]] | * [[http://en.wikipedia.org/wiki/Allan_Paivio|Allan Paivio]] |