Korisnički alati
hr:learning_theories:schema_theory
Razlike
Slijede razlike između dviju inačica stranice
| Starije izmjene na obje strane Starija izmjena Novija izmjena | Starija izmjena Novija izmjena Novije izmjene na obje strane | ||
|
hr:learning_theories:schema_theory [2014/01/12 14:29] mblazev [Kritike] |
hr:learning_theories:schema_theory [2014/01/21 22:45] mblazev [Općenito] |
||
|---|---|---|---|
| Redak 1: | Redak 1: | ||
| - | ====== Teorija shema ====== | + | ====== Teorija sheme ====== |
| ===== Općenito ===== | ===== Općenito ===== | ||
| - | Koncept teorije shema **(schema theory)**, jedne od [[learning_paradigms:cognitivism#learning_theories|kognitivnih teorija učenja]], koja je prvo uvedena 1932. godine kroz rad britanskog psihologa [[http://www.ppsis.cam.ac.uk/bartlett/|Sir Frederica Bartletta]](([[http://www.ppsis.cam.ac.uk/bartlett/TheoryOfRemembering.htm|Bartlett, Frederic (Sir). Remembering: A study in experimental and social psychology. Cambridge University Press, 1932.]])) (neki smatraju kako je uvedena 1926 od strane [[http://www.piaget.org/aboutPiaget.html|Jeana Piageta]](([[http://www.up.ac.za/saafecs/vol30/erasmus.pdf|Erasmus, A. C, E. Bishoff, and G. G. Rousseau. The potential of using script theory in consumer behaviour research. Journal of Family Ecology and Consumer Sciences, 2010.]]))), a dalje je bila razvijana pretežito u 1970-ima od strane američkog edukacijskog psihologa [[http://www.education.com/reference/article/anderson-richard-chase-1934-/|Richarda Andersona]](([[http://tip.psychology.org/schank.html|Kearsley, Greg. Script theory (R. Schank). The Theory Into Practice Database.]])). Teorija shema opisuje kako se znanje stječe, procesira i organizira. Početna pretpostavka ove teorije je da //„sam čin [[:glossary#razumijevanja| razumijevanja]] uključuje nečije znanje o svijetu“//(([[http://aer.sagepub.com/content/14/4/367.abstract|Anderson, R. C., R. E. Reynolds, D. L. Schallert, and E. T. Goetz. Frameworks for Comprehending Discourse. American Educational Research Journal 14, no. 4: 367-381. January 1977.]])). Prema ovoj teoriji, znanje je **mreža mentalnih okvira** **(network of mental frames)** ili kognitivnih konstrukata zvanih //**[[::glossary#shema]]**// (mn. //**sheme**//). Sheme organiziraju znanje pohranjeno u dugoročnom pamćenju. | + | Teorija sheme **(schema theory)**, jedna od [[learning_paradigms:cognitivism#learning_theories|kognitivnih teorija učenja]], koja je prvo uvedena 1932. godine kroz rad britanskog psihologa [[http://www.ppsis.cam.ac.uk/bartlett/|Sir Frederica Bartletta]](([[http://www.ppsis.cam.ac.uk/bartlett/TheoryOfRemembering.htm|Bartlett, Frederic (Sir). Remembering: A study in experimental and social psychology. Cambridge University Press, 1932.]])) (neki smatraju kako je uvedena 1926 od strane [[http://www.piaget.org/aboutPiaget.html|Jeana Piageta]](([[http://www.up.ac.za/saafecs/vol30/erasmus.pdf|Erasmus, A. C, E. Bishoff, and G. G. Rousseau. The potential of using script theory in consumer behaviour research. Journal of Family Ecology and Consumer Sciences, 2010.]]))), a dalje je bila razvijana pretežito u 1970-ima od strane američkog edukacijskog psihologa [[http://www.education.com/reference/article/anderson-richard-chase-1934-/|Richarda Andersona]](([[http://tip.psychology.org/schank.html|Kearsley, Greg. Script theory (R. Schank). The Theory Into Practice Database.]])). Teorija shema opisuje kako se znanje stječe, procesira i organizira. Početna pretpostavka ove teorije je da //„sam čin [[:glossary#razumijevanja| razumijevanja]] uključuje nečije znanje o svijetu“//(([[http://aer.sagepub.com/content/14/4/367.abstract|Anderson, R. C., R. E. Reynolds, D. L. Schallert, and E. T. Goetz. Frameworks for Comprehending Discourse. American Educational Research Journal 14, no. 4: 367-381. January 1977.]])). Prema ovoj teoriji, znanje je **mreža mentalnih okvira** **(network of mental frames)** ili kognitivnih konstrukata zvanih //**[[::glossary#shema]]**// (mn. //**sheme**//). Sheme organiziraju znanje pohranjeno u dugoročnom pamćenju. |
| ===== Što je teorija shema? ===== | ===== Što je teorija shema? ===== | ||
| Redak 43: | Redak 43: | ||
| - | S druge strane, teorija shema bila je početna točka ili sastavnica mnogih drugih kognitivnih teorija i teoretičara kao što su [[http://www.cogsci.ucsd.edu/~jean/|Jean Mandler]](([[http://www.eric.ed.gov/ERICWebPortal/detail?accno=ED269751|Mandler, Jean Matter. Stories, Scripts, and Scenes: Aspects of Schema Theory. Lawrence Erlbaum Associates, Inc., Publishers, 365 Broadway, Hillsdale, 1984.]])), [[http://rumelhartprize.org/biography.htm|David Rumelhart]] (modeli učenja) ili [[http://web.media.mit.edu/~minsky/|Marvin Minsky]] (teorija okvira) koji su dodatno proširili njene koncepte, te je teorija shema također uključena u radove mnogih drugih teoretičara kao što su Sweller ([[cognitive_load_theory|kognitivna teorija opterećenja]]) **(cognitive load theory)** ili Ausubellova ([[assimilation_theory|teorija asimilacije]]) **(assimilation theory)**. | + | S druge strane, teorija shema bila je početna točka ili sastavnica mnogih drugih kognitivnih teorija i teoretičara kao što su [[http://www.cogsci.ucsd.edu/~jean/|Jean Mandler]](([[http://www.eric.ed.gov/ERICWebPortal/detail?accno=ED269751|Mandler, Jean Matter. Stories, Scripts, and Scenes: Aspects of Schema Theory. Lawrence Erlbaum Associates, Inc., Publishers, 365 Broadway, Hillsdale, 1984.]])), [[http://rumelhartprize.org/biography.htm|David Rumelhart]] (modeli učenja) ili [[http://web.media.mit.edu/~minsky/|Marvin Minsky]] (teorija okvira) koji su dodatno proširili njene koncepte, te je teorija shema također uključena u radove mnogih drugih teoretičara kao što su Sweller-ova ([[cognitive_load_theory|kognitivna teorija opterećenja]]) **(cognitive load theory)** ili Ausubell-ova ([[assimilation_theory|teorija asimilacije]]) **(assimilation theory)**. |
| ===== Ključne riječi i najvažnija imena ===== | ===== Ključne riječi i najvažnija imena ===== | ||
hr/learning_theories/schema_theory.txt · Zadnja izmjena: 2023/06/19 18:03 (vanjsko uređivanje)
Osim na mjestima gdje je naznačeno drugačije, sadržaj ovog wikija je licenciran sljedećom licencom: CC Attribution-Share Alike 4.0 International
