Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice

--- hr:learning_theories:script_theory [2013/12/07 19:29]
pmucnjak
+++ hr:learning_theories:script_theory [2013/12/07 20:03]
pmucnjak
@@ Redak 2: / Redak 2: @@
 ===== Općenito =====
-Teoriju scenarija prvu je predstavio [[http://www.tomkins.org/Tomkins.html|Silvan Tomkins]] 1954. godine, kao nastavak svoje teorije afekta, ali ju je dalje razvio [[http://www.rogerschank.com/|Roger Schank]] krajem 1970-tih. Teorija scenarija je proširenje teorije shema, orijentirana na objašnjavanje struktura znanja, posebice na **zastupljenost složenih nizova događaja**.
+Teoriju scenarija prvu je predstavio [[http://www.tomkins.org/Tomkins.html|Silvan Tomkins]] 1954(([[http://psycnet.apa.org/?fa=main.doiLanding&uid=1982-11366-001|PsycINFO: Citation and Abstract. Script theory: Differential magnification of affects. Tomkins, Silvan S.]])). godine, kao nastavak svoje [[teorije-ucenja.zesoi.fer.hr/doku.php?id=glossary#affect_theory|teorije afekta]]((Pročitaj više:[[http://en.wikipedia.org/wiki/Affect_theory|Wikipedia: Affect theory.]])), ali ju je dalje razvio((Izvori kao što su [[http://books.google.hr/books?id=Rk8UB6V1ybcC&pg=PA97&lpg=PA97&dq=criticisms+of+%22script+theory%22&source=bl&ots=vpdDx9BImW&sig=JG9C65lSkShjPDPAju8RkcLQpN4&hl=hr&ei=wFl_TY6sPMjtsgbegd3oBg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=6&ved=0CEAQ6AEwBQ#v=onepage&q&f=false|Ellis, Donald G. From language to communication. Routledge, 1999.]][[http://www.instructionaldesign.org/theories/script-theory.html|TIP: Script Theory (Schank)]] originally assign script theory to Roger Schank.)) [[http://www.rogerschank.com/|Roger Schank]] krajem 1970-tih. Teorija scenarija je proširenje [[teorije-ucenja.zesoi.fer.hr/doku.php?id=learning_theories:schema_theory|teorije shema]], orijentirana na objašnjavanje struktura znanja, posebice na **zastupljenost složenih nizova događaja**.
 ===== Što je Teorija scenarija? =====
 Scenarij je mentalni konstrukt kao shema, ali se sastoji od **niza akcija ili događaja potrebnih za postizanje cilja**. Može se odnositi na ljude, mjesta ili objekte. Postoji nekoliko sličnih **definicija** scenarija kao što su:
-  *//"set očekivanja što će se dogoditi sljedeće u dobro poznatoj situaciji"//,
+  *//"set očekivanja što će se dogoditi sljedeće u dobro poznatoj situaciji"//(([[http://www.up.ac.za/saafecs/vol30/erasmus.pdf|Erasmus, A. C, E. Bishoff, and G. G. Rousseau. The potential of using script theory in consumer behaviour research. Journal of Family Ecology and Consumer Sciences/Tydskrif vir Gesinsekologie en Verbruikerswetenskappe 30, no. 0 (2010).]])),
-  *//"**koherentni slijed događaja očekivan od pojedinca** u određenom kontekstu, koji ga uključuje ili kao sudionika ili kao promatrača"//, ili
+  *//"**koherentni slijed događaja očekivan od pojedinca** u određenom kontekstu, koji ga uključuje ili kao sudionika ili kao promatrača"//((Puto, C. P. Memory for scripts in advertisements. Advances in Consumer Research XII:404-409. Fifteenth Annual Conference. Association for Consumer Research. 1985.)), ili
-  *//"**mentalna slika sa naslovom** koja predstavlja akcijske sekvence, sudionike i fizičke predmete pronađene u situaciji".//
+  *//"**mentalna slika sa naslovom** koja predstavlja akcijske sekvence, sudionike i fizičke predmete pronađene u situaciji".//((Abelson R. P. Psychological status of the script concept. American Psychologist 36(7): p715 – 729. 1981.))
 Ovaj slijed akcija sadržanih u scenariju je onda primijenjen u situaciju koja se zove //scena//. Kao što Tomkins objašnjava,
-  *//"U mojoj teoriji scenarija, scena odnosno zbivanje s percipiranim početkom i krajem, je osnovna jedinica analize. Cijeli set scena proživljenih u nizu se zove zaplet života. Scenarij, naprotiv, ne bavi se svim scenama ili zapletom života, već s pravilima pojedinca za predviđanje, tumačenje, reagiranje na, te kontroliranje uvećanih setova scena."//
+  *//"U mojoj teoriji scenarija, scena odnosno zbivanje s percipiranim početkom i krajem, je osnovna jedinica analize. Cijeli set scena proživljenih u nizu se zove zaplet života. Scenarij, naprotiv, ne bavi se svim scenama ili zapletom života, već s pravilima pojedinca za predviđanje, tumačenje, reagiranje na, te kontroliranje uvećanih setova scena."//((Tomkins, Silvan. Script Theory: Differential Magnification of Affects. Nebraska Symposium On Motivation 1978. Ed. Richard A. Deinstbier. Lincoln, NE: University of Nebraska Press, 1979.))
-Scenarij se može definirati kao četiri različita tipa:
+Scenarij se može definirati kao četiri različita tipa(([[https://circle.ubc.ca/handle/2429/14766|Guirguis, M. M. A script theory of intentional content. PhD thesis. 2003.]])):
   * **epizoda** (za upravljanje situacijama i događajima),
   * **instrumental** (za korištenje i prikazivanje proceduralnog znanja),
@@ Redak 47: / Redak 47: @@
 [[http://books.google.hr/books?id=Rk8UB6V1ybcC&pg=PA97&lpg=PA97&dq=%22A+second+criticism+of+script+theory+is+the+problem+of+idiosyncratic+scripts+or+scripts+that+are+highly+dependent+on+unique+individual+and+social%22&source=bl&ots=vpdDx9DGfZ&sig=UEwO73MO6pU-ZDfrsK8eFL2IWZ4&hl=hr&ei=hmB_TeH_B8jxsgaa9bD1Bg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CBgQ6AEwAA#v=onepage&q=%22A%20second%20criticism%20of%20script%20theory%20is%20the%20problem%20of%20idiosyncratic%20scripts%20or%20scripts%20that%20are%20highly%20dependent%20on%20unique%20individual%20and%20social%22&f=false|Ellis, Donald G. From language to communication. Routledge, 1999.]]

Learning Theories

Korisnički alati

Site alati

Razlike

Stranični alati