Korisnički alati
hr:learning_theories:social_cognitive_learning_theory
Razlike
Slijede razlike između dviju inačica stranice
| Starije izmjene na obje strane Starija izmjena Novija izmjena | Starija izmjena Novija izmjena Novije izmjene na obje strane | ||
|
hr:learning_theories:social_cognitive_learning_theory [2014/01/12 19:04] mblazev [Što je socijalno kognitivna teorija?] |
hr:learning_theories:social_cognitive_learning_theory [2014/01/12 19:06] mblazev [Koje je praktično značenje socijalno kognitivne teorije?] |
||
|---|---|---|---|
| Redak 37: | Redak 37: | ||
| ***Samoodgovaranje** (**self-response**) - ako su očekivanja ispunjena, pojedinac si daje nagrađujući samoodgovor i obratno. Samoodgovor koji pojedinac daje sebi, može varirati od čašćenja samog sebe finim obrokom do osjećaja ponosa ili srama. | ***Samoodgovaranje** (**self-response**) - ako su očekivanja ispunjena, pojedinac si daje nagrađujući samoodgovor i obratno. Samoodgovor koji pojedinac daje sebi, može varirati od čašćenja samog sebe finim obrokom do osjećaja ponosa ili srama. | ||
| - | Dugoročni rezultati o češćem pozitivnom samo-odgovaranju ukazuju na viši self-koncept (**samopoštovanje**) osoba. Prema Banduri, negativni samo-odgovori rezultiraju lošijim self-konceptom i eventualnom kompenzacijom (kompleks superiornosti), inaktivnošću (apatija i depresija) ili bijegom (droga, televizijske fantazije, čak samoubojstvo). Bandura predlaže načine kojima pojedinac može izbjeći navedena stanja: | + | Dugoročni rezultati o češćem pozitivnom samoodgovaranju ukazuju na viši self-koncept (**samopoštovanje**) osoba. Prema Banduri, negativni samoodgovori rezultiraju lošijim self-konceptom i eventualnom kompenzacijom (kompleks superiornosti), inaktivnošću (apatija i depresija) ili bijegom (droga, televizijske fantazije, čak samoubojstvo). Bandura predlaže načine kojima pojedinac može izbjeći navedena stanja: |
| * naučiti točnu sliku vlastitog ponašanja (uzimajući u obzir samoopažanje), | * naučiti točnu sliku vlastitog ponašanja (uzimajući u obzir samoopažanje), | ||
| Redak 46: | Redak 46: | ||
| Bandurina ideja, temeljena na ovoj teoriji, je da se osoba sa psihološkim poremećajem može naučiti nositi sa tim, oponašajući zdrave osobe koje se nose sa istim problemom. Bio je uspješan u provođenju eksperimenata terapijom modeliranja na ljudima sa neurotičnim strahom od zmija. | Bandurina ideja, temeljena na ovoj teoriji, je da se osoba sa psihološkim poremećajem može naučiti nositi sa tim, oponašajući zdrave osobe koje se nose sa istim problemom. Bio je uspješan u provođenju eksperimenata terapijom modeliranja na ljudima sa neurotičnim strahom od zmija. | ||
| - | Socijalno kognitivna teorija učenja je, također, bila vrlo uspješno primijenjena na **razumijevanje agresije** i drugih **promjena u ponašanju**(([[http://tip.psychology.org/bandura.html|Kearsley, Greg. TIP: Social Learning Theory (A. Bandura).]])), posebno kroz **utjecaj medija**. Bandura je upozoravao da nasilni sadržaji na televiziji mogu voditi nasilnom ponašanju u stvarnosti, čega se svakako trebamo bojati.. | + | Socijalno kognitivna teorija učenja je, također, bila vrlo uspješno primijenjena na **razumijevanje agresije** i drugih **promjena u ponašanju**(([[http://tip.psychology.org/bandura.html|Kearsley, Greg. TIP: Social Learning Theory (A. Bandura).]])), posebno kroz **utjecaj medija**. Bandura je upozoravao da nasilni sadržaji na televiziji mogu voditi nasilnom ponašanju u stvarnosti, čega se svakako treba bojati. |
hr/learning_theories/social_cognitive_learning_theory.txt · Zadnja izmjena: 2023/06/19 18:03 (vanjsko uređivanje)
Osim na mjestima gdje je naznačeno drugačije, sadržaj ovog wikija je licenciran sljedećom licencom: CC Attribution-Share Alike 4.0 International
