Slijede razlike između dviju inačica stranice
Starije izmjene na obje strane Starija izmjena Novija izmjena | Starija izmjena Novija izmjena Novije izmjene na obje strane | ||
hr:learning_theories:stage_theory_of_cognitive_development [2013/12/12 17:37] iposlon |
hr:learning_theories:stage_theory_of_cognitive_development [2013/12/19 23:26] dsinjori |
||
---|---|---|---|
Redak 1: | Redak 1: | ||
- | ====== Teorija Stadija Kognitivnog Razvoja ====== | + | ====== Teorija stadija kognitivnog razvoja ====== |
===== Općenito ===== | ===== Općenito ===== | ||
- | Teorija stadija kognitivnog razvoja (znana i kao //kognitivističko-razvojna teorija// ili //genetska epistemologija//(('Genetski' se ovdje odnosi na porijeklo i razvoj znanja, ne na biološko nasljedstvo.))) je iznesena od švicarskog dječjeg psihologa [[http://www.piaget.org/aboutPiaget.html|Jean Piaget]] u 1950-tim godinama. Ova teorija opisuje **razvoj kognitivnih procesa** koji su značajni za razumjevanje, ali i ograničavaju učenja. Prema Piagetu, | + | Teoriju stadija kognitivnog razvoja (**stage theory of cognitive development**)(znana i kao //kognitivističko-razvojna teorija// ili //genetska epistemologija//(('Genetski' se ovdje odnosi na porijeklo i razvoj znanja, ne na biološko nasljedstvo.))) u 1950-im godinama predstavio je švicarski dječji psiholog [[http://www.piaget.org/aboutPiaget.html|Jean Piaget]]. Ova teorija opisuje **razvoj kognitivnih procesa** ključnih za razumijevanje, ali i ograničavanje učenja. Prema Piagetu, |
- | * "//Učenje nije ništa nego dio kognitivnog razvoja koji je olakšan iskustvom.//"((Piaget, J. Piaget's theory. In P. H. Mussen (Ed.), Carmichael's manual of child psychology (Vol. 1). New York: Wiley, 1970.)) | + | * "//Učenje nije ništa drugo nego dio kognitivnog razvoja koji je olakšan iskustvom.//"((Piaget, J. Piaget's theory. In P. H. Mussen (Ed.), Carmichael's manual of child psychology (Vol. 1). New York: Wiley, 1970.)) |
===== Što je teorija kognitivnih stadija razvoja? ===== | ===== Što je teorija kognitivnih stadija razvoja? ===== | ||
- | U 1947.((Piaget, J. The Psychology of Intelligence. 1947.)) Piaget je prvo predstavio svoja **četiri stupnja** ljudskog kognitivnog razvoja: senzomotorički, preoperacijski, konkretni i formalni, na način kako su opisani u nastavku. Godine koje govore kada se pojavljuje određeni stupanj su prosječne vrijednosti. | + | 1947.((Piaget, J. The Psychology of Intelligence. 1947.)) Piaget je po prvi put predstavio svoja **četiri stupnja** ljudskog kognitivnog razvoja: senzomotorički, predoperacijski, konkretni i formalni, na način kako su opisani u nastavku. Godine pojavljivanja određenog stupanja su prosječne vrijednosti. |
- | * **Senzomotoričko razdoblje** (od rođenja do 2 godine): U ovom stadiju kognitivni sustav dojenčeta je ograničen na **motoričke reflekse**, ali također i na neke više kompleksne postupke izgrađene od tih refleksa. Dojenče je u interakciji s okolinom, uči kao razumijevati svijet i stječe kapacitet za unutarnje mišljenje. | + | * **Senzomotoričko razdoblje (sensorimotor period)** (od rođenja do 2 godine): U ovom stadiju kognitivni sustav dojenčeta je ograničen na **motoričke reflekse**, ali i na neke kompleksnije postupke izgrađene na tim refleksima. Dojenče je u interakciji s okolinom, uči razumijevati svijet i stječe kapacitet za unutarnje mišljenje. |
- | * **Predoperacijsko razdoblje** (2 do 7 godina): Djeca sada **razvijaju jezik** i **sposobnosti mentalnog predočavanja**, ali još uvijek ne mogu koncipirati apstraktnost i nemaju svijest o vremenu. Inteligencija postaje manje egocentrična i više socijalizirana. Dijete sada može misliti o događajima i stvarima koje nisu prisutne u vrijeme pričanja. Ono može vidjeti svijet samo iz svoje perspektive te pretpostavlja da to tako čine i drugi. Poučavanje djeteta u ovom stupnju mora uzeti u obzir njegovo nepotpuno razumijevanje koncepata fenomena vremena. | + | * **Predoperacijsko razdoblje (preoperational period)** (2 do 7 godina): Djeca sada **razvijaju jezik** i **sposobnosti mentalnog predočavanja**, ali još uvijek ne mogu konceptualizirati apstraktno i nemaju svijest o vremenu. Inteligencija postaje manje egocentrična i više socijalizirana. Dijete sada može misliti o događajima i stvarima koje nisu prisutne u vrijeme pričanja. Ono može vidjeti svijet samo iz svoje perspektive te pretpostavlja da to tako čine i drugi. Kod poučavanje djeteta u ovom stupnju mora se uzeti u obzir njegovo nepotpuno razumijevanje koncepata fenomena vremena. |
- | * **Razdoblje konkretnih operacija** (7 do 11 godina): Djeca na ovom stupnju razvoja su u mogućnosti simultanog analiziranja više perspektiva. Veliki dio učenja je proveden kroz asimilaciju. Iako mogu **razumjeti konkretne probleme** i razviti sposobnost zaključivanja, prema Piagetu oni još uvijek ne mogu analizirati apstraktne probleme i sve njihove logične posljedice. | + | * **Razdoblje konkretnih operacija (concrete-operational period)** (7 do 11 godina): Djeca na ovom stupnju razvoja su sposobna za simultano analiziranje više perspektiva. Veliki dio učenja je proveden kroz asimilaciju. Iako mogu **razumjeti konkretne probleme** i razviti vještine zaključivanja, prema Piagetu oni još uvijek ne mogu analizirati apstraktne probleme i sve njihove logične posljedice. |
- | * **Razdoblje formalnih operacija** (11 do adolescencije): Piaget tvrdi da je posljednji oblik kognicije postignut na ovom stupnja. Kapaciteti apstraktnog mišljenja na ovom stupnju su vrlo slični onima kod odraslih. Pojedinac na ovom stupnju je sposoban za hipotetske i deduktivne ali i refleksivne i analitičke **vještine zaključivanja**. Ovo bi trebao biti posljednji stupanj kognitivnog razvoja i unatoč tome što će se baza znanja pojedinca još proširiti, njegove mogućnosti mišljnja su sad najveće. | + | * **Razdoblje formalnih operacija (formal-operational period)** (11 do adolescencije): Piaget tvrdi da je posljednji oblik kognicije postignut na ovom stupnju. Sposobnosti apstraktnog mišljenja na ovom stupnju su vrlo slične onima kod odraslih. Pojedinac na ovom stupnju je sposoban za hipotetske i deduktivne, ali i refleksivne i analitičke **vještine zaključivanja**. Ovo bi trebao biti posljednji stupanj kognitivnog razvoja i unatoč tome što će se baza znanja pojedinca još proširiti, njegove mogućnosti mišljenja su sada najveće. |
- | Značajnost Piagetova razvojnog modela su **ograničenja** koje određeno razdoblje kognitivnog razvoja postavlja **na učenje**. Ta ograničenja znače da što se može naučiti ovisi o trenutnom razvojnom stupnju. Pojedinac treba biti učen da primjeni razvijene kognitivne strukture na novi materijal, ali da bi naučio nove strategije prvo se moraju razviti pripadajuće strukture. | + | Značajnost Piagetova razvojnog modela su **ograničenja** koje određeno razdoblje kognitivnog razvoja postavlja **na učenje**. Ta ograničenja znače da ono što se može naučiti ovisi o trenutnom razvojnom stupnju. Pojedinac treba biti učen da primjeni razvijene kognitivne strukture na novi materijal, ali da bi naučio nove strategije prvo se moraju razviti pripadajuće kognitivne strukture. |
- | Učenje prema Piagetu događa se putem dva procesa: **asimilacijom** u postojeće sheme (mentalne konstrukte koje pojedinac koristi za organiziranje i prilagodbu okolini) i **akomodacijom** kada je potrebna promjena sheme.((Piaget koristi i koncepte shema i shemata, kasnije proširenima od strane Andersona. Vidi: [[hr:learning_theories:Teorija shema]])) | + | Učenje se prema Piagetu događa putem dva procesa: **asimilacijom** u postojeće sheme (mentalne konstrukte koje pojedinac koristi za organiziranje i prilagodbu okolini) i **akomodacijom** kada je potrebna promjena sheme.((Piaget koristi i koncepte shema i shemata, kasnije proširenima od strane Andersona. Vidi: [[hr:learning_theories:Teorija shema]])) |
Piageta je zanimala i metodika poučavanja za djecu u kojoj se zalagao za: | Piageta je zanimala i metodika poučavanja za djecu u kojoj se zalagao za: | ||
* **Naturalizam** - vjerovanje da je **prirodno učenje najbolje učenje**. Porijeklo te ideje može se pronaći kod [[http://en.wikipedia.org/wiki/Jean-Jacques_Rousseau|Jean Jacques Rousseaua]] i znači da se najbolje učenje događa tijekom **svakidašnjih procesa** i **spontanog stjecanja** operacija ili koncepata kroz normalno iskustvo. Ova se ideja činila intuitivnom i u tom vremenu bila je prihvaćena bez eksperimentalne validacije. | * **Naturalizam** - vjerovanje da je **prirodno učenje najbolje učenje**. Porijeklo te ideje može se pronaći kod [[http://en.wikipedia.org/wiki/Jean-Jacques_Rousseau|Jean Jacques Rousseaua]] i znači da se najbolje učenje događa tijekom **svakidašnjih procesa** i **spontanog stjecanja** operacija ili koncepata kroz normalno iskustvo. Ova se ideja činila intuitivnom i u tom vremenu bila je prihvaćena bez eksperimentalne validacije. | ||
- | * **Konstruktiviam** - Piaget je bio teoretičar konstruktivizma koji je tvrdio da djeca **konstruiraju** svoja znanja putem **interakcije njihovih bioloških predispozicija s njihovim iskustvom**. **Aktivno samo-otkrivanje** pravila u podlozi trenutnih koncepata i ishoda je ključno u učenju. | + | * **Konstruktivizam** - Piaget je bio teoretičar konstruktivizma koji je tvrdio da djeca **konstruiraju** svoja znanja putem **interakcije njihovih bioloških predispozicija s njihovim iskustvom**. **Aktivno samo-otkrivanje** pravila u podlozi trenutnih koncepata i ishoda je ključno u učenju. |
- | Te pretpostavke uvjerile su Piageta da je učenje procedurama tutorstva neučikovito i da bi konstruktivno učenje trebalo dati puno bolje rezultate. Do sada, istraživanja su ubrzo pokazala da su obje pretpostavke općenito netočne. | + | Te pretpostavke uvjerile su Piageta da je učenje procedurama tutorstva neučikovito i da bi konstruktivno učenje trebalo dati puno bolje rezultate. Ipak, istraživanja su ubrzo pokazala da su obje pretpostavke općenito netočne. |
===== Koje je praktično značenje teorije stadija kognitivnog razvoja? ===== | ===== Koje je praktično značenje teorije stadija kognitivnog razvoja? ===== | ||
- | Piagetova teorija predlaže da u namjeri da učenje učini učikovitim, | + | Piagetova teorija predlaže da, u namjeri da učenje učini učikovitim, |
* učenikov stadij kognitivnog razvoja se mora uzeti u obzir ili će učenje biti gubitak vremena, | * učenikov stadij kognitivnog razvoja se mora uzeti u obzir ili će učenje biti gubitak vremena, | ||
Redak 39: | Redak 39: | ||
* razdoblju konkretnih operacija – kad je učenje olakšano kroz mogućnost da se postave **pitanja** i prime **objašnjenja** koja omogućuju učeniku da mentalno manipulira informacijama. | * razdoblju konkretnih operacija – kad je učenje olakšano kroz mogućnost da se postave **pitanja** i prime **objašnjenja** koja omogućuju učeniku da mentalno manipulira informacijama. | ||
- | Ono što bi se također trebalo uzeti u obzir je da premda sva djeca idu kroz iste korake u svojem razvoju, rade to s različitim tempom. Edukacijski procesi bi prema tome trebali biti više **fokusirani na pojedince i male grupe** unutar razreda nego na razred kao cjelinu. | + | Ono što bi se također trebalo uzeti u obzir je činjenica da premda sva djeca prolaze iste korake u svojem razvoju, rade to s različitim tempom. Edukacijski procesi bi prema tome trebali biti više **fokusirani na pojedince i male grupe** unutar razreda nego na razred kao cjelinu. |
===== Kritike ===== | ===== Kritike ===== | ||
{{ :images:conservation.jpg?400x320|Number conservation and quantity conservation experiments.}} | {{ :images:conservation.jpg?400x320|Number conservation and quantity conservation experiments.}} | ||
- | Jedan od predloženih načina mjerenja granice između preoperacionalnog razdoblja i razdoblja konkretnih operacija koje je Piaget predložio su **eksperimneti konzervacije**. Na primjer, dvije jednako napunjene čaše narrov tekućinom su prezentirane djetetu, nakon čega je tekućina iz jedne čaše prelijana u treću užu čašu. Dijete se pita koja čaša sadržava više tekućine. Jedino dijete u razdoblju konkretnih ili apstraktnih operacija bi trebalo zaključiti da je u obje čaše jednaka količina tekućine. | + | Jedan od predloženih načina mjerenja granice između predoperacionalnog razdoblja i razdoblja konkretnih operacija koje je Piaget predložio su **eksperimenti konzervacije**. Na primjer, dvije jednake čaše napunjene tekućinom su prezentirane djetetu, nakon čega je tekućina iz jedne čaše prelijana u treću užu čašu. Dijete se pita koja čaša sadržava više tekućine. Jedino dijete u razdoblju konkretnih ili formalnih operacija je sposobno zaključiti da je u obje čaše jednaka količina tekućine. |
- | Unatoč tome što se prema Piagetovoj teoriji te razlike u stupnjevima ne mogu prevladati nikakvom vrstom treninga, brojni eksperimneti ((Za detalje vidi: [[http://www.scribd.com/doc/41760294/Educational-Psychology-a-Century-of-Contributions|Zimmerman, Barry J., i Dale H. Schunk. Educational psychology: a century of contributions. Routledge, 2003.]])) su dokazali suprotno. Djetetova **sposobnost učenja** (barem za koncepte konzervacije)** nije strikno definirana njegovim trenutnim stadijem kognitivnog razvoja** u skladu s Piagetovom teorijom. | + | Unatoč tome što se prema Piagetovoj teoriji te razlike u stupnjevima se ne mogu prevladati nikakvom vrstom treninga, brojni eksperimneti ((Za detalje vidi: [[http://www.scribd.com/doc/41760294/Educational-Psychology-a-Century-of-Contributions|Zimmerman, Barry J., i Dale H. Schunk. Educational psychology: a century of contributions. Routledge, 2003.]])) su dokazali suprotno. Djetetova **sposobnost učenja** (barem za koncepte konzervacije) **nije strikno definirana njegovim trenutnim stadijem kognitivnog razvoja** u skladu s Piagetovom teorijom. |
- | Eksperimenti su također pokazali da su i druge metode poučavanja uključujući tutorstvo ili socijalno učenje putem opažanja bile jednako uspješne kao i učenje samo-otkrivanjem. | + | Eksperimenti su također pokazali da su i druge metode poučavanja uključujući tutorstvo ili socijalno učenje putem opažanja, bile barem jednako uspješne kao i učenje samo-otkrivanjem. |
Kao rezultat kritika Piageta općenito je naglašeno da, | Kao rezultat kritika Piageta općenito je naglašeno da, | ||
Redak 56: | Redak 56: | ||
* njegovi **eksperimenti** nisu **dizajnirani dovoljno pažljivo** da isključe druga objašnjenja, | * njegovi **eksperimenti** nisu **dizajnirani dovoljno pažljivo** da isključe druga objašnjenja, | ||
* ponudio je **premalo dokaza** za svoju teoriju, i da | * ponudio je **premalo dokaza** za svoju teoriju, i da | ||
- | * nije uputio na važna pitanja poput **socijalnog i motivacijskog utjecaja** na kognitivni razvoj. | + | * nije odgovorio na važna pitanja poput **socijalnog i motivacijskog utjecaja** na kognitivni razvoj. |
===== Ključne riječi i najvažnija imena ===== | ===== Ključne riječi i najvažnija imena ===== |