Korisnički alati

Site alati


hr:memory_models:human_working_memory

Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice

Poveznica na ovu usporedbu

Starije izmjene na obje strane Starija izmjena
Novija izmjena Novije izmjene na obje strane
hr:memory_models:human_working_memory [2015/05/12 14:04]
jpetrovic
hr:memory_models:human_working_memory [2015/05/12 14:10]
jpetrovic
Redak 11: Redak 11:
 Ono što je zajedničko ovim definicijama jest da tretiraju radno pamćenje kao sustav koji upravlja informacijama iz STM-a (ali ponekad i iz LTM-a)((Više:​ Coolidge, Frederick L., and Thomas Wynn. The Rise of Homo sapiens: The Evolution of Modern Thinking. Wiley-Blackwell,​ 2009.)). Kako je ovaj sustav jedna od ključnih komponenti u procesu usvajanja znanja, najčešće spominjani modeli radnog pamćenja autora Baddeleyja i Cowana će biti kratko prikazan u nastavku. Ono što je zajedničko ovim definicijama jest da tretiraju radno pamćenje kao sustav koji upravlja informacijama iz STM-a (ali ponekad i iz LTM-a)((Više:​ Coolidge, Frederick L., and Thomas Wynn. The Rise of Homo sapiens: The Evolution of Modern Thinking. Wiley-Blackwell,​ 2009.)). Kako je ovaj sustav jedna od ključnih komponenti u procesu usvajanja znanja, najčešće spominjani modeli radnog pamćenja autora Baddeleyja i Cowana će biti kratko prikazan u nastavku.
  
-=== Baddeley-ev model radnog pamćenja === 
  
-Temeljem eksperimenata koji pokazuju povezanost kratkoročnog (STM) i dugoročnog (LTM) pamćenja, kao i eksperimenata koji ukazuju da se STM sastoji od više komponenti, [[http://​en.wikipedia.org/​wiki/​Alan_Baddeley|Alan Baddeley]] i[[http://​www.york.ac.uk/​res/​wml/​ghitch.html| Graham Hitch]] su **1974** ​ <​sup>​3) </​sup> ​  ​predložili multikomponentan ​model radnog pamćenja. Novi pojam //radno pamćenje //  je trebao naglasiti važnost ovog sustava u kognitivnom precesiranju<​sup>​4</​sup> ​  <​sup>​)</​sup> ​  <​sup>​​</​sup> ​  . Baddeley i Hitch su tvrdili da se radon pamćenje sastoji od tri dijela: **središnji izvršitelj**,​ sustav koji kontrolira **fonološku petlju** ​ (podsustav za pamćenje fonoloških informacija poput jezika neprestano ga obnavljajući kroz ponavljanje u petlji) i **vidno-prostorni blok za skiciranje **  (podsustav za spremanje vizualnih informacija).+=== Baddeleyev ​model radnog pamćenja ​===
  
-Ovaj model je kasnije ​Baddeley<​sup>​​5)6)</​sup> ​  preradio i unaprijedio,​ ali su tome pridonijeli i drugi autori<​sup>​​7)<​/sup> ​  , što je rezultiralo dodatnom komponentom **epizodičkog ​buffera<​sup>​​</​sup> ​  **  <​sup>​8)<​/sup> ​  ​** ​2000. **  ​godine i razrađenijim funkcijama i analizama drugih komponenti, kao što je opisano u tablici ispod.+Temeljem eksperimenata koji pokazuju povezanost kratkoročnog (STM) i dugoročnog (LTM) pamćenja, kao i eksperimenata koji ukazuju da se STM sastoji od više komponenti, [[http://​en.wikipedia.org/​wiki/​Alan_Baddeley|Alan Baddeley]] i[[http://​www.york.ac.uk/​res/​wml/​ghitch.html| Graham Hitch]] su **1974.**(([[http://​dionysus.psych.wisc.edu/​Lit/​Articles/​BaddeleyA1974a.pdf|Baddeley,​ A. D., Hitch, G. J. Working Memory. In Bower, G.A. The psychology of learning and motivation: advances in research and theory. 8. New York: Academic Press. pp. 47–89. 1974.]])) ​ predložili višekomponentni ​model radnog pamćenja. Novi pojam //radno pamćenje// trebao ​je naglasiti važnost ovog sustava u kognitivnom precesiranju.(([[http://​dionysus.psych.wisc.edu/​Lit/​Articles/​BaddeleyA1974a.pdf|Baddeley, A. D., Hitch, G. J. Working Memory. In Bower, G.A. The psychology of learning and motivation: advances in research and theory. 8. New York: Academic Press. pp. 47–89. 1974.]] Citirano u: [[http://​gen.lib.rus.ec/​get?​md5=00b2fd0fb59c5de5704bb86e70a6871a|Baddeley,​ Alan D. The Psychology of Memory. In Michael D. Kopelman, and Barbara A. Wilson. The Handbook of Memory Disorders. 2nd ed. Wiley, 2002.]])) Baddeley i Hitch su tvrdili da se radno pamćenje sastoji od tri dijela: **središnjeg izvršitelja**,​ sustava koji kontrolira **fonološku petlju** ​ (podsustav za pamćenje fonoloških informacija poput jezika neprestano ga obnavljajući kroz ponavljanje u petlji) i **vidno-prostorni blok za skiciranje** ​ (podsustav za pohranu vizualnih informacija). 
 + 
 +Ovaj model je Baddeley ​ kasnije ​preradio i unaprijedio(([[http://​www.wheaton.edu/​psychology/​undergrad/​faculty/​phinney/​Psy772Readings2006/​Baddeley2002EurPsyc.pdf|Baddeley,​ A. D. Is working memory still working? American Psychologist,​ 11:​851–64. 2001.]]))(([[http://​books.google.hr/​books?​id=mU9lz8fu4VgC&​printsec=frontcover&​dq=Working+Memory,​+Thought,​+and+Action&​hl=hr&​ei=XCqbTf-rO83z4Qayl5ibBw&​sa=X&​oi=book_result&​ct=result&​resnum=1&​ved=0CCgQ6AEwAA#​v=onepage&​q&​f=false|Baddeley,​ A. D. Working Memory, Thought, and Action. Oxford: Oxford University Press, 2007.]])), ali su mu pridonijeli i drugi autori((Više: [[http://​www.scribd.com/​doc/​23614478/​The-Rise-of-Homo-Sapiens-The-Evolution-of-Modern-Thinking|Coolidge,​ Frederick L., and Thomas Wynn. The Rise of Homo sapiens: The Evolution of Modern Thinking. Wiley-Blackwell,​ 2009.]])), što je rezultiralo dodatnom komponentom **epizodičkog ​međuspremnika**(([[http://​www.nbu.bg/​cogs/​events/​2002/​materials/​Markus/​ep_bufer.pdf|Baddeley,​ A. D. The episodic buffer: A new component of working memory? Trends in Cognitive Science, 4:417–23. 2000.]])) ​2000. godine i razrađenijim funkcijama i analizama drugih komponenti, kao što je opisano u tablici ispod.
  
 | \\  **Središnji izvršitelj** ​  |Još je nejasno da li je to jedan sustav ili nekoliko sustava koji surađuju. Funkcije središnjeg izvršitelja uključuju **pažnju** i pozornost, **aktivnu inhibiciju** podražaja, planiranje i donošenje odluka, sekvencioniranje,​ **ažuriranje**,​ **održavanje** i **integriranje informacija** iz fonološke petlje i vidno-prostornog bloka za skiciranje. Ove funckije također uključuju komunikaciju s dugoročnim pamćenjem i povezanost s razumijevanjem jezika i proizvodnih centara. ​ | | \\  **Središnji izvršitelj** ​  |Još je nejasno da li je to jedan sustav ili nekoliko sustava koji surađuju. Funkcije središnjeg izvršitelja uključuju **pažnju** i pozornost, **aktivnu inhibiciju** podražaja, planiranje i donošenje odluka, sekvencioniranje,​ **ažuriranje**,​ **održavanje** i **integriranje informacija** iz fonološke petlje i vidno-prostornog bloka za skiciranje. Ove funckije također uključuju komunikaciju s dugoročnim pamćenjem i povezanost s razumijevanjem jezika i proizvodnih centara. ​ |
 |**Epizodički buffer** ​  ​|Epizodički buffer ima ulogu **integracije informacija ** iz fonološke petlje i vidno-prostornog bloka za skiciranje, ali i iz dugoročnom pamćenja. Služi kao **skladišna komponenta središnjeg izvršitelja**,​ a u suprotnom integracija informacija ne bi bila moguća. ​ | |**Epizodički buffer** ​  ​|Epizodički buffer ima ulogu **integracije informacija ** iz fonološke petlje i vidno-prostornog bloka za skiciranje, ali i iz dugoročnom pamćenja. Služi kao **skladišna komponenta središnjeg izvršitelja**,​ a u suprotnom integracija informacija ne bi bila moguća. ​ |
 |**Fonološka petlja** ​  ​|Prema Baddeleyju, fonološka petlja se sastoji od **dvije komponente**:​ zvučno **spremište ** koje traje samo nekoliko sekundi i **sustav artikulacijskog ponavljanja ** koji održava zvučne informacije u spremištu pomoću **vokalne ili subvokalne repeticije**. Čini se kako su verbalne informacije automatski procesirane u fonološkoj petlji i to također igra važnu, ako ne i ključnu ulogu u učenju jezika i stvaranju govora. Također može pomoći u pamćenju informacija iz vidno-prostornog bloka za skiciranje (primjerice,​ ponavljanje crveni auto je na travnjaku<​sup>​​​</​sup> ​ ).  | |**Fonološka petlja** ​  ​|Prema Baddeleyju, fonološka petlja se sastoji od **dvije komponente**:​ zvučno **spremište ** koje traje samo nekoliko sekundi i **sustav artikulacijskog ponavljanja ** koji održava zvučne informacije u spremištu pomoću **vokalne ili subvokalne repeticije**. Čini se kako su verbalne informacije automatski procesirane u fonološkoj petlji i to također igra važnu, ako ne i ključnu ulogu u učenju jezika i stvaranju govora. Također može pomoći u pamćenju informacija iz vidno-prostornog bloka za skiciranje (primjerice,​ ponavljanje crveni auto je na travnjaku<​sup>​​​</​sup> ​ ).  |
-| \\  **Vidno-prostorni blok za skiciranje** ​  | \\ Prema Baddeleyju, ovaj konstrukt omogućuje privremeno pohranjivanje,​ održavanje i upravljanje vidno-prostorniminformacijama. Važan je u **prostornoj orijentaciji** i u rješavanju **vidno-prostornih problema. ** Istraživanja su pokazala da vidno-prostorni blok za skiciranje zapravo može u sebi sadržavati dva različita sustava: jedan za prostorne informacije i drugi za vidne informacije i procese. ​ |+| \\  **Vidno-prostorni blok za skiciranje** ​  | \\ Prema Baddeleyju, ovaj konstrukt omogućuje privremeno pohranjivanje,​ održavanje i upravljanje vidno-prostornim informacijama. Važan je u **prostornoj orijentaciji** i u rješavanju **vidno-prostornih problema. ** Istraživanja su pokazala da vidno-prostorni blok za skiciranje zapravo može u sebi sadržavati dva različita sustava: jedan za prostorne informacije i drugi za vidne informacije i procese. ​ |
  
 === Cowanov model radnog pamćenja === === Cowanov model radnog pamćenja ===
hr/memory_models/human_working_memory.txt · Zadnja izmjena: 2023/06/19 18:03 (vanjsko uređivanje)