Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice

--- hr:instructional_design:cognitive_apprenticeship [2013/12/12 22:50]
abiluskovic [Recentna literatura]
+++ hr:instructional_design:cognitive_apprenticeship [2023/06/19 16:03] (trenutno)
@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-====== Teorija kognitivnog pripravništva  ======
+====== Kognitivno pripravništvo  ======
 ===== Općenito =====
-Teorija kognitivnog pripravništva (**cognitive apprenticeship**) je obrazovni model koji se razvio iz [[learning_theories:situated learning|situacijske teorije učenja]] (**situated learning theory**) i predstavljen je 1989 (([[http://www.eric.ed.gov/PDFS/ED284181.pdf|Collins, A., Brown, J.S. & Newman, S.E. Cognitive apprenticeship: Teaching the craft of reading, writing and matematics. In L.B. Resnick (Ed.), Knowing, learning and instruction: Essays in honor of Robert Glaser (pp. 453-494). Hillsdale, NJ: Erlbaum, 1989.]])) a razvili su ga [[http://www.sesp.northwestern.edu/profile/?p=52&/AllanCollins/|Allan Collins]], [[http://www.johnseelybrown.com/|John Seely Brown]] i njihove kolege. Autori
+Kognitivno pripravništvo (**cognitive apprenticeship**) je obrazovni model koji se razvio iz [[learning_theories:situated learning|situacijske teorije učenja]] (**situated learning theory**) i predstavljen je 1989 (([[http://www.eric.ed.gov/PDFS/ED284181.pdf|Collins, A., Brown, J.S. & Newman, S.E. Cognitive apprenticeship: Teaching the craft of reading, writing and matematics. In L.B. Resnick (Ed.), Knowing, learning and instruction: Essays in honor of Robert Glaser (pp. 453-494). Hillsdale, NJ: Erlbaum, 1989.]])), a razvili su ga [[http://www.sesp.northwestern.edu/profile/?p=52&/AllanCollins/|Allan Collins]], [[http://www.johnseelybrown.com/|John Seely Brown]] i njihove kolege. Autori
-  * "//... predlažu alternativni model nastave koji je dostupan u okviru tipičnog američkog razreda. To je model nastave koji sadrži elemente strukovnog naukovanja,  ali objedinjuje i  elemente školovanja. Ovaj model nazivamo teorija kognitivnog pripravništva.//"(([[http://northwestern.academia.edu/AllanCollins/Papers/229120/Cognitive_Apprenticeship_Making_Thinking_Visible|Collins, Allan, John Seely Brown, and Ann Holum. “Cognitive Apprenticeship: Making Thinking Visible.” American Educator 15, no. 3: 6-11. 1991.]]))
+  * "//... predlažu alternativni model nastave koji je dostupan u okviru tipičnog američkog razreda. To je model nastave koji se vraća na pripravništvo,  ali uključuje i  elemente nastave. Ovaj model nazivamo kognitivnim pripravništvom.//"(([[http://northwestern.academia.edu/AllanCollins/Papers/229120/Cognitive_Apprenticeship_Making_Thinking_Visible|Collins, Allan, John Seely Brown, and Ann Holum. “Cognitive Apprenticeship: Making Thinking Visible.” American Educator 15, no. 3: 6-11. 1991.]]))
-//Kognitivno// označava da je naglasak na učenju kognitivnih, a ne fizičkih vještina, a //pripravništvo// se odnosi na to da će se učenje pojaviti kroz interakciju s iskusnijim mentorom(([[file:///C:/Documents%20and%20Settings/jpetrovic/Application%20Data/Mozilla/Firefox/Profiles/0r6b3qr3.default/zotero/storage/UX55TTID/Collins.pdf|Collins, Allan. Cognitive Apprenticeship. In The Cambridge Handbook of the Learning Sciences, 2006.]]))
+//Kognitivno// označava da je naglasak na učenju kognitivnih, a ne fizičkih vještina, a //pripravništvo// se odnosi na to da će se učenje javiti kroz interakciju s iskusnijim mentorom.(([[file:///C:/Documents%20and%20Settings/jpetrovic/Application%20Data/Mozilla/Firefox/Profiles/0r6b3qr3.default/zotero/storage/UX55TTID/Collins.pdf|Collins, Allan. Cognitive Apprenticeship. In The Cambridge Handbook of the Learning Sciences, 2006.]]))
-===== Što je teorija kognitivnog pripravništva? ======
+===== Što je to kognitivno pripravništvo? ======
-Teorija kognitivnog pripravništva je vrsta učenja putem iskustva, a vođena je od strane mentora. Motivacija za ovaj pristup temelji se na kritikama formalnog obrazovanja koja obično odvaja učenje od prakse i podučava vještine i znanje na apstraktan način, što otežava učenicima da primjene naučeno znanje na situacije u stvarnome svijetu.  Prema Brownu,
+Kognitivno pripravništvo je vrsta učenja putem iskustva, a vođena je od strane stručnjaka. Motivacija za ovaj pristup proizašla je iz kritika formalnog obrazovanja koje obično odvaja učenje od prakse i podučava vještine i znanje na apstraktan način, otežavajući time učenicima primjenu naučenog znanja na situacije u stvarnome svijetu.  Prema Brownu,
-  * "//središnji problem učenja je  **postati praktikant**, **a ne učiti o praksi**.//"(([[http://www.sciencedirect.com/science?_ob=MImg&_imagekey=B6VFY-3VGH6NM-8-3&_cdi=6023&_user=3875467&_pii=S0959802298000113&_origin=gateway&_coverDate=10%2F31%2F1998&_sk=999919995&view=c&wchp=dGLzVtb-zSkzS&md5=54f492ed91e398595ce3ec7d063fa80b&ie=/sdarticle.pdf|Brown, J. S. Internet technology in support of the concept of //communities-of-practice//: The case of Xerox. Accounting, Management and Information Technology, 8, 227–236. 1998.]]))
+  * "//središnji problem učenja je  **postati stručnjak**, **a ne učiti o praksi**.//"(([[http://www.sciencedirect.com/science?_ob=MImg&_imagekey=B6VFY-3VGH6NM-8-3&_cdi=6023&_user=3875467&_pii=S0959802298000113&_origin=gateway&_coverDate=10%2F31%2F1998&_sk=999919995&view=c&wchp=dGLzVtb-zSkzS&md5=54f492ed91e398595ce3ec7d063fa80b&ie=/sdarticle.pdf|Brown, J. S. Internet technology in support of the concept of //communities-of-practice//: The case of Xerox. Accounting, Management and Information Technology, 8, 227–236. 1998.]]))
-Učenje je ovdje definirano, kao i u [[learning_theories:situated learning|situacijskoj teoriji učenja]] kao prirodno povezano sa aktivnošću, kontekstom i kulturom koje čine kontekst učenja i odvijaju se putem  //legitimnog perifernog sudjelovanja// (proces u kojemu se novi članovi zajednice priključuju na periferiju [[learning_theories: zajednice prakse]] (**communities of practice**) i kako uče pomiču se prema centru sudjelovanja).(([[http://www.aect.org/edtech/ed1/31.pdf|Dennen, V. P. Cognitive apprenticeship in educational practice: Research on scaffolding, modeling, mentoring, and coaching as instructional strategies. Handbook of research on educational communications and technology: 813–828. 2004.]]))
+Učenje je ovdje, kao i u [[learning_theories:situated learning|situacijskoj teoriji učenja]], definirano kao prirodno povezano s aktivnošću, kontekstom i kulturom koje čine kontekst učenja i odvija se putem //legitimnog perifernog sudjelovanja// (proces u kojemu se početnici priključuju periferiji [[learning_theories: zajednice prakse]] (communities of practice) i kako uče, približavaju se potpunom sudjelovanju).(([[http://www.aect.org/edtech/ed1/31.pdf|Dennen, V. P. Cognitive apprenticeship in educational practice: Research on scaffolding, modeling, mentoring, and coaching as instructional strategies. Handbook of research on educational communications and technology: 813–828. 2004.]]))
-Teorija kognitivnog pripravništva fokusira se na 4 dimenzije koje čine bilo koje okružje za učenje(([[http://llk.media.mit.edu/courses/readings/Collins.pdf|Collins, Allan. Cognitive Apprenticeship. In The Cambridge Handbook of the Learning Sciences, 2006.]]))(([[http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&_udi=B6VDC-444DY90-6&_user=3875467&_coverDate=11%2F30%2F2001&_rdoc=1&_fmt=high&_orig=gateway&_origin=gateway&_sort=d&_docanchor=&view=c&_searchStrId=1719161483&_rerunOrigin=google&_acct=C000050661&_version=1&_urlVersion=0&_userid=3875467&md5=ee1ed08bf82f52c9ca64f2a8d61bca66&searchtype=a|Enkenberg, Jorma. Instructional design and emerging teaching models in higher education. Computers in Human Behavior 17, no. 5-6: 495-506. September 2001.]])):
+Kognitivno pripravništvo usmjerava se na 4 dimenzije koje čine bilo koje okružje za učenje(([[http://llk.media.mit.edu/courses/readings/Collins.pdf|Collins, Allan. Cognitive Apprenticeship. In The Cambridge Handbook of the Learning Sciences, 2006.]]))(([[http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&_udi=B6VDC-444DY90-6&_user=3875467&_coverDate=11%2F30%2F2001&_rdoc=1&_fmt=high&_orig=gateway&_origin=gateway&_sort=d&_docanchor=&view=c&_searchStrId=1719161483&_rerunOrigin=google&_acct=C000050661&_version=1&_urlVersion=0&_userid=3875467&md5=ee1ed08bf82f52c9ca64f2a8d61bca66&searchtype=a|Enkenberg, Jorma. Instructional design and emerging teaching models in higher education. Computers in Human Behavior 17, no. 5-6: 495-506. September 2001.]])):
 ^  1. Sadržaj (Vrsta znanja)  ||||
-|  **Poznavanje domene** (deklarativno znanje poput koncepata, činjenica, postupaka)  |  **Heurističke strategije** (opće tehnike za izvršavanje zadatka)  |  **Strategije upravljanja** (upute za usmjeravanje nečijeg procesa rješavanja)  |  **Strategije učenja** (znanje o tome kako steći nova znanja)  |
+|  **Poznavanje područja** (deklarativno znanje poput pojmova, činjenica, postupaka)  |  **Heurističke strategije** (opće tehnike za izvršavanje zadatka)  |  **Strategije kontrole** (opći koraci usmjeravanja procesa rješavanja)  |  **Strategije učenja** (znanje o tome kako steći nova znanja)  |
 ^  2. Metoda (Način učenja)  ||||
-| **Modeliranje** - učenici modeliraju proces donošenja odluka promatrajući stručna obrazloženja. Općenito, modeliranje može biti ponašajni (učenje motoričkih vještina putem imitiranja) ili kognitivni proces (modeliranje procesa donošenja odluka promatranjem stručnih obrazloženja), no teorija kognitivnog podučavanja uglavnom je orijentirana na kognitivno modeliranje. | **Podučavanje** - ponekad podrazumijeva isto sto i mentorstvo, a ponekad se i razlikuje(([[http://www.aect.org/edtech/ed1/31.pdf|Dennen, V. P. Cognitive apprenticeship in educational practice: Research on scaffolding, modeling, mentoring, and coaching as instructional strategies. Handbook of research on educational communications and technology: 813–828. 2004.]]))(([[http://books.google.com/books?id=PRFdEkBMF4sC|Parsloe, E., & Wray, M. Coaching and mentoring: Practical methods to improve learning. London: Kogan Page, 2000.]])). Takvi procesi uobičajeno uključuju stručno savjetovanje, naputke, verbalne opise, dijagrame, ispitivanja, asistenciju, podršku, vježbu i objašnjenja za  učenike koji pokušavaju izvesti zadatak. | **Podizanje skela**((Originally this term comes from Vygotsky's [[learning_theories:social development theory]])) - prema nekima, skeliranje je vrsta podučavanja. Kada je učenicima potrebno, učitelj pruža podršku koju postupno  uklanja s njegovim napretkom. Postoje dvije vrste podizanja skela: zapovjedna (usmjerena na učitelja gdje učitelj prenosi učenje sa strategijom usavršavanja učenika) ili podržavajuća (pristup usmjeren na učenika gdje se nudi strategija koja odgovara trenutnim interesima i mogućnostima učenika). | **Artikulacija** (profesori potiču učenike na verbaliziranje svojeg znanja i mišljenja), **Refleksija** (učitelji ohrabruju učenike da svoj pristup rješavanja problema usporede sa drugima), i **Istraživanja** (učitelji potiču učenike da postavljaju i rješavaju svoje vlastite probleme) |
+| **Modeliranje** - učenici modeliraju proces donošenja odluka promatrajući zaključke stručnjaka. Općenito, modeliranje može biti ponašajno (učenje motoričkih vještina putem imitiranja) ili kognitivno (modeliranje procesa donošenja odluka promatranjem zaključaka stučnjaka), no teorija kognitivnog pripravništva uglavnom je orijentirana na kognitivno modeliranje. | **Treniranje** - ponekad znači isto što i mentorstvo, a ponekad se razlikuje(([[http://www.aect.org/edtech/ed1/31.pdf|Dennen, V. P. Cognitive apprenticeship in educational practice: Research on scaffolding, modeling, mentoring, and coaching as instructional strategies. Handbook of research on educational communications and technology: 813–828. 2004.]]))(([[http://books.google.com/books?id=PRFdEkBMF4sC|Parsloe, E., & Wray, M. Coaching and mentoring: Practical methods to improve learning. London: Kogan Page, 2000.]])). Takvi procesi obično uključuju stručno savjetovanje, naputke, verbalne opise, dijagrame, ispitivanja, asistenciju, podršku, vježbu i objašnjenja za  učenike koji pokušavaju izvesti zadatak. | **Podupiranje/Građevinska skela**((Originally this term comes from Vygotsky's [[learning_theories:social development theory]])) - prema nekima, podupiranjeje samo vrsta treniranja. Kada je učenicima potrebno, učitelj pruža podršku koju postupno uklanja kako učenici napreduju. Postoje dvije vrste podupiranja: direktivno (pristup usmjeren na učitelja u kojem stručnjak osigurava učenicima stratege uspješnih učenika) ili podržavajuće (pristup usmjeren na učenika gdje učitelj nudi strategije koje odgovaraju trenutnim interesima i potrebama učenika). | **Artikulacija** (učitelj potiče učenike na verbaliziranje svog znanja i mišljenja), **Refleksija** (učitelj ohrabruje učenike da svoj pristup rješavanju problema usporede sa drugima) i **Istraživanje** (učitelj potiče učenike da postavljaju i rješavaju svoje vlastite probleme). |
-^  3. Sekvencioniranje (Postupci za određivanje nastavne aktivnosti)  |||
+^  3. Sekvencioniranje (Ključevi za određivanje nastavne aktivnosti)  |||
-|  **Povećanje složenosti** (postupno povećavanje teškoće zadatka)  |  **Povećanje raznolikosti** (praksa koja se koristi u različitim situacijama s ciljem naglašavanja široke primjene)  |  **Globalno lokalne vještine** (fokusiranje na osmišljavanje cijeloga zadatka prije izvođenja dijelova zadatka)  |
+|  **Povećanje složenosti** (postupno povećavanje težine smislenog zadataka)  |  **Povećanje raznolikosti** (vježbanje u različitim situacijama da bi se naglasilo široko područje primjene)  |  **Globalno lokalne vještine** (usmjeravanje na konceptualizaciju zadatak kao cjeline prije izvođenja njegovih dijelova)  |
 ^  4. Sociologija (Značajke socijalnog okružja učenja)  ||||
-|  **[[learning_theories:Situacijsko učenje]]** (učenici uče u kontekstu rada na realnim zadacima)  |  **[[learning_theories:communities_of_practice|Zajednice vježbi]]** (komunikacija o  različitim načinima ostvarivanja značajnih zadataka)  |  **Intrinzična motivacija** (učenici postavljaju osobne ciljeve za traženje vještina i rješenja)  |  **Suradnja** - učenici rade zajedno kako bi ostvarili svoje ciljeve  |
+|  **[[learning_theories:situated learning|Situacijsko učenje]]** (učenici uče u kontekstu rada na realnim zadacima)  |  **[[learning_theories:communities_of_practice|Zajednica prakse]]** (komunikacija o  različitim načinima ostvarivanja smislenih zadataka)  |  **Intrinzična motivacija** (učenici postavljaju osobne ciljeve kako bi došli so vještina i rješenja)  |  **Suradnja** - učenici rade zajedno kako bi ostvarili svoje ciljeve  |
 ===== Koje je praktično značenje teorije kognitivnog pripravništva? =====
-Ne postoji formula za provedbu navedene metode poučavanja/učenja (modeliranje, skeliranje, treniranje, artikulacija, razmišljanje i istraživanje):
+Ne postoji formula za provedbu navedene metode poučavanja/učenja (modeliranje, podupiranje, treniranje, artikulacija, refleksija i istraživanje):
-  * "//na učitelju je da odredi načine na koje  može koristiti teoriju kognitivnog pripravništva u vlastitom području podučavanja . //"(([[http://northwestern.academia.edu/AllanCollins/Papers/229120/Cognitive_Apprenticeship_Making_Thinking_Visible|Collins, Allan, John Seely Brown, and Ann Holum. Cognitive Apprenticeship: Making Thinking Visible. American Educator 15, no. 3: 6-11, 1991.]]))
+  * "//na učitelju je da odredi načine učinkovite primjene teorije kognitivnog pripravništva u vlastitom području podučavanja . //"(([[http://northwestern.academia.edu/AllanCollins/Papers/229120/Cognitive_Apprenticeship_Making_Thinking_Visible|Collins, Allan, John Seely Brown, and Ann Holum. Cognitive Apprenticeship: Making Thinking Visible. American Educator 15, no. 3: 6-11, 1991.]]))
-Detaljan primjer može se pronaći u u radu Enkenberga(([[http://www.sciencedirect.com/science/article/B6VDC-444DY90-6/2/4f96e45d0461f2a869258c8e37513ca9|Enkenberg, Jorma. Instructional design and emerging teaching models in higher education. Computers in Human Behavior 17, no. 5-6: 495-506, September 2001.]])).
+Detaljan primjer može se pronaći u radu Enkenberga (([[http://www.sciencedirect.com/science/article/B6VDC-444DY90-6/2/4f96e45d0461f2a869258c8e37513ca9|Enkenberg, Jorma. Instructional design and emerging teaching models in higher education. Computers in Human Behavior 17, no. 5-6: 495-506, September 2001.]])).
-Razlika između kontekstualiziranog i dekontekstualiziranog učenja karakterističnog za teoriju kognitivnog pripravništva (([[http://math.unipa.it/~grim/QRDM_Dimakos-Nikoloudakis-Ferentinos_20_2010.pdf|Dimakos, G., E. Nikoloudakis, S. Ferentinos, and E. Choustoulakis. The role of examples in Cognitive Apprenticeship. Mediterranean Journal for Research in Mathematics Education, 2010.]])) u odgojno obrazovanom procesu može se objasniti na sljedećem primjeru((Borrowed from Heeter, C. Situated Learning for designers: Social, Cognitive and Situative Framework. 2005.)):
+Razlika između dekontekstualiziranog i kontekstualiziranog učenja, karakterističnog za teoriju kognitivnog pripravništva (([[http://math.unipa.it/~grim/QRDM_Dimakos-Nikoloudakis-Ferentinos_20_2010.pdf|Dimakos, G., E. Nikoloudakis, S. Ferentinos, and E. Choustoulakis. The role of examples in Cognitive Apprenticeship. Mediterranean Journal for Research in Mathematics Education, 2010.]])) u obrazovanom procesu može se objasniti na sljedećem primjeru((Borrowed from Heeter, C. Situated Learning for designers: Social, Cognitive and Situative Framework. 2005.)):
 ^  PRISTUP 1: učionica (dekontekstualizirani, inertni)  ^  PRISTUP 2: autentični (rješenje problema nalazi se u stvarnom svijetu)  ^
-|Na primjer, dajte učenicima zadatak da u referentnom priručniku Photoshopa, alat po alat (ili možete odrediti skup alata), abecednim redom, uče kako svaki alat radi, uključujući sve moguće dodatne postavke.  |Na primjer, dajte učenicima zadatak neka osmisle logo za neku tvrtku. Da bi ga osmislili, mogu promatrati i koristiti samo nekoliko alata za koje smatraju da im mogu poslužiti u osmišljavanju dizajna. Demonstrirajte zadatak (modeliranje), objasnite zašto je važan svaki od podzadataka, vodite učenike tijekom radne izvedbe (podučavanje, podizanje skela), zamolite ih da prikažu i artikuliraju rješenje zadatka, te zahtijevajte od njih da istraže slične probleme (istraživanje).  |
+|Na primjer, dajte učenicima zadatak da u referentnom priručniku Photoshopa, alat po alat (ili možete odrediti skup alata), abecednim redom, uče kako svaki alat radi, uključujući sve moguće dodatne postavke.  |Na primjer, dajte učenicima zadatak neka osmisle logo za neku tvrtku. Da bi ga osmislili, mogu promatrati i koristiti samo nekoliko alata za koje smatraju da im mogu poslužiti u osmišljavanju dizajna. Demonstrirajte zadatak (modeliranje), objasnite zašto je važan svaki od podzadataka, vodite učenike tijekom radne izvedbe (podučavanje, skeliranje), zamolite ih da prikažu i artikuliraju rješenje zadatka, te zahtijevajte od njih da istraže slične probleme (istraživanje).  |
-Također, u zadnje vrijeme je omogućeno i korištenje računala u kognitivnom pripravništvu(([[http://math.unipa.it/~grim/QRDM_Dimakos-Nikoloudakis-Ferentinos_20_2010.pdf|Dimakos, G., E. Nikoloudakis, S. Ferentinos, and E. Choustoulakis. The role of examples in Cognitive Apprenticeship. Mediterranean Journal for Research in Mathematics Education, 2010.]])).
+U zadnje je vrijeme omogućeno i korištenje računala u kognitivnom pripravništvu(([[http://math.unipa.it/~grim/QRDM_Dimakos-Nikoloudakis-Ferentinos_20_2010.pdf|Dimakos, G., E. Nikoloudakis, S. Ferentinos, and E. Choustoulakis. The role of examples in Cognitive Apprenticeship. Mediterranean Journal for Research in Mathematics Education, 2010.]])).
 ===== Kritike =====
-Ideje teorije kognitivnog pripravništva podvrgnute su istim kritikama kao i [[learning_theories:situacijsko učenje]] budući kako potječu iz te teorije. Osim toga,
+Ideje teorije kognitivnog pripravništva podvrgnute su istim kritikama kao i [[learning_theories:situacijsko učenje]] budući da potječu iz te teorije. Osim toga,
-  * "//nije poželjno koristiti metode kognitivnog pripravištva za početno učenje, jer učenici mogu otkriti ono što trebaju znati. No za učenje na naprednijim razinama i za konsolidiranje znanja, tako da se može koristiti u više divergentnih situacija, metode bazirane na situacijskoj kogniciji pružaju uzbudljivu alternativu trenutnim nastavnim pristupima.//"(([[http://books.google.hr/books?id=VD6fsTl2jzIC&pg=PA293&lpg=PA293&dq=%2Bcriticisms+%22cognitive+apprenticeship%22&source=bl&ots=LGDa-_A9LY&sig=m2XQQ_gfIx_SE9uBrkCBSauSyEw&hl=hr&ei=bhuoTYSuA8-WOtyk6dcJ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CB0Q6AEwAA#v=onepage&q=%2Bcriticisms%20%22cognitive%20apprenticeship%22&f=false|Dills, Charles R., and A. J. Romiszowski. Instructional development paradigms. Educational Technology, 1997.]]))
+  * "//nije poželjno koristiti metode kognitivnog pripravištva za početno učenje budući da učenici trebaju otkriti što trebaju znati. No za učenje na naprednijim razinama i za konsolidiranje znanja, tako da se može koristiti u više divergentnih situacija, metode bazirane na situacijskoj kogniciji pružaju uzbudljivu alternativu trenutnim nastavnim pristupima.//"(([[http://books.google.hr/books?id=VD6fsTl2jzIC&pg=PA293&lpg=PA293&dq=%2Bcriticisms+%22cognitive+apprenticeship%22&source=bl&ots=LGDa-_A9LY&sig=m2XQQ_gfIx_SE9uBrkCBSauSyEw&hl=hr&ei=bhuoTYSuA8-WOtyk6dcJ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CB0Q6AEwAA#v=onepage&q=%2Bcriticisms%20%22cognitive%20apprenticeship%22&f=false|Dills, Charles R., and A. J. Romiszowski. Instructional development paradigms. Educational Technology, 1997.]]))
 ===== Ključne riječi i najvažnija imena =====
@@ Redak 76: / Redak 76: @@
 ===== Recentna literatura =====
-[[http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/09500690600560985#.Uqo8SfTuJx0|Charney, J., Hmelo-Silver, C.E., Sofer, W., Neigeborn, L., Coletta, S. i Nemeroff, M. Cognitive Apprenticeship in Science through Immersion in Laboratory Practices. International Journal of Science EducationCenter for Technology in Education, 29(2), 195-213. March 2007.]]
+[[http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/09500690600560985#.Uqo8SfTuJx0|Charney, J., Hmelo-Silver, C.E., Sofer, W., Neigeborn, L., Coletta, S. i Nemeroff, M. (2007). Cognitive Apprenticeship in Science through Immersion in Laboratory Practices. International Journal of Science EducationCenter for Technology in Education, 29(2), 195-213.]]
-[[http://frc.fvtc.edu/wids/teaching%20strategies/in-class%20delivery%20strategies/designing%20effective%20learning%20environments.pdf|Berryman, S.E., Designing Effective Learning Environments:
+[[http://link.springer.com/article/10.1007/s10459-008-9136-0|Stalmeijer, R.E., Dolmans, D.H.J.M., Wolfhagen, I.H.A.P., Scherpbier, A.J.J.A. (2009). Cognitive apprenticeship in clinical practice: can it stimulate learning in the opinion of students? Advances in Health Sciences Education. 14(4) 535-546.]]
-Cognitive Apprenticeship Models. Institute on Education and The Economy, Box 174, Teachers College, Columbia University
-New York, (212) 678-3091]]
-[[http://scholar.lib.vt.edu/ejournals/JITE/v33n3/duncan.html|Duncan, S.L.S. Cognitive Apprenticeship in Classroom Instruction: Implications for Industrial and Technical Teacher Education. University of Illinois at Urbana-Champaign. 33(3), 1996.]]

Learning Theories

Korisnički alati

Site alati

Razlike

Stranični alati