Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice

--- hr:instructional_design:cognitive_apprenticeship [2014/01/31 16:20]
amaricic [Što je teorija kognitivnog pripravništva?]
+++ hr:instructional_design:cognitive_apprenticeship [2023/06/19 16:03] (trenutno)
@@ Redak 20: / Redak 20: @@
 ^  1. Sadržaj (Vrsta znanja)  ||||
-|  **Poznavanje područja** (deklarativno znanje poput pojmova, činjenica, postupaka)  |  **Heurističke strategije** (opće tehnike za izvršavanje zadatka)  |  **Strategije upravljanja** (upute za usmjeravanje nečijeg procesa rješavanja)  |  **Strategije učenja** (znanje o tome kako steći nova znanja)  |
+|  **Poznavanje područja** (deklarativno znanje poput pojmova, činjenica, postupaka)  |  **Heurističke strategije** (opće tehnike za izvršavanje zadatka)  |  **Strategije kontrole** (opći koraci usmjeravanja procesa rješavanja)  |  **Strategije učenja** (znanje o tome kako steći nova znanja)  |
 ^  2. Metoda (Način učenja)  ||||
-| **Modeliranje** - učenici modeliraju proces donošenja odluka promatrajući stručna obrazloženja. Općenito, modeliranje može biti ponašajni (učenje motoričkih vještina putem imitiranja) ili kognitivni proces (modeliranje procesa donošenja odluka promatranjem stručnih obrazloženja), no teorija kognitivnog pripravništva uglavnom je orijentirana na kognitivno modeliranje. | **Podučavanje** - ponekad znači isto sto i mentorstvo, a ponekad se razlikuje(([[http://www.aect.org/edtech/ed1/31.pdf|Dennen, V. P. Cognitive apprenticeship in educational practice: Research on scaffolding, modeling, mentoring, and coaching as instructional strategies. Handbook of research on educational communications and technology: 813–828. 2004.]]))(([[http://books.google.com/books?id=PRFdEkBMF4sC|Parsloe, E., & Wray, M. Coaching and mentoring: Practical methods to improve learning. London: Kogan Page, 2000.]])). Takvi procesi uobičajeno uključuju stručno savjetovanje, naputke, verbalne opise, dijagrame, ispitivanja, asistenciju, podršku, vježbu i objašnjenja za  učenike koji pokušavaju izvesti zadatak. | **Podizanje skela**((Originally this term comes from Vygotsky's [[learning_theories:social development theory]])) - prema nekima, skeliranje je vrsta podučavanja. Kada je učenicima potrebno, učitelj pruža podršku koju postupno uklanja kako učenici napreduju. Postoje dvije vrste skeliranja: zapovjedna (pristup usmjeren na učitelja u kojem učitelj prenosi učenje sa strategijom usavršavanja učenika) ili podržavajuća (pristup usmjeren na učenika kojim se nudi strategija koja odgovara trenutnim interesima i mogućnostima učenika). | **Artikulacija** (učitelj potiče učenike na verbaliziranje znanja i mišljenja), **Refleksija** (učitelj ohrabruje učenike da svoj pristup rješavanju problema usporede sa drugima) i **Istraživanja** (učitelj potiče učenike da postavljaju i rješavaju svoje vlastite probleme). |
+| **Modeliranje** - učenici modeliraju proces donošenja odluka promatrajući zaključke stručnjaka. Općenito, modeliranje može biti ponašajno (učenje motoričkih vještina putem imitiranja) ili kognitivno (modeliranje procesa donošenja odluka promatranjem zaključaka stučnjaka), no teorija kognitivnog pripravništva uglavnom je orijentirana na kognitivno modeliranje. | **Treniranje** - ponekad znači isto što i mentorstvo, a ponekad se razlikuje(([[http://www.aect.org/edtech/ed1/31.pdf|Dennen, V. P. Cognitive apprenticeship in educational practice: Research on scaffolding, modeling, mentoring, and coaching as instructional strategies. Handbook of research on educational communications and technology: 813–828. 2004.]]))(([[http://books.google.com/books?id=PRFdEkBMF4sC|Parsloe, E., & Wray, M. Coaching and mentoring: Practical methods to improve learning. London: Kogan Page, 2000.]])). Takvi procesi obično uključuju stručno savjetovanje, naputke, verbalne opise, dijagrame, ispitivanja, asistenciju, podršku, vježbu i objašnjenja za  učenike koji pokušavaju izvesti zadatak. | **Podupiranje/Građevinska skela**((Originally this term comes from Vygotsky's [[learning_theories:social development theory]])) - prema nekima, podupiranjeje samo vrsta treniranja. Kada je učenicima potrebno, učitelj pruža podršku koju postupno uklanja kako učenici napreduju. Postoje dvije vrste podupiranja: direktivno (pristup usmjeren na učitelja u kojem stručnjak osigurava učenicima stratege uspješnih učenika) ili podržavajuće (pristup usmjeren na učenika gdje učitelj nudi strategije koje odgovaraju trenutnim interesima i potrebama učenika). | **Artikulacija** (učitelj potiče učenike na verbaliziranje svog znanja i mišljenja), **Refleksija** (učitelj ohrabruje učenike da svoj pristup rješavanju problema usporede sa drugima) i **Istraživanje** (učitelj potiče učenike da postavljaju i rješavaju svoje vlastite probleme). |
-^  3. Sekvencioniranje (Postupci za određivanje nastavne aktivnosti)  |||
+^  3. Sekvencioniranje (Ključevi za određivanje nastavne aktivnosti)  |||
-|  **Povećanje složenosti** (postupno povećavanje težine zadataka)  |  **Povećanje raznolikosti** (vježbanje u različitim situacijama sa svrhom povećanja područja primjene)  |  **Globalno lokalne vještine** (usmjeravanje na zadatak kao cjelinu prije izvođenja dijelova zadatka)  |
+|  **Povećanje složenosti** (postupno povećavanje težine smislenog zadataka)  |  **Povećanje raznolikosti** (vježbanje u različitim situacijama da bi se naglasilo široko područje primjene)  |  **Globalno lokalne vještine** (usmjeravanje na konceptualizaciju zadatak kao cjeline prije izvođenja njegovih dijelova)  |
 ^  4. Sociologija (Značajke socijalnog okružja učenja)  ||||
-|  **[[learning_theories:Situacijsko učenje]]** (učenici uče u kontekstu rada na realnim zadacima)  |  **[[learning_theories:communities_of_practice|Zajednice vježbi]]** (komunikacija o  različitim načinima ostvarivanja značajnih zadataka)  |  **Intrinzična motivacija** (učenici postavljaju osobne ciljeve za traženje vještina i rješenja)  |  **Suradnja** - učenici rade zajedno kako bi ostvarili svoje ciljeve  |
+|  **[[learning_theories:situated learning|Situacijsko učenje]]** (učenici uče u kontekstu rada na realnim zadacima)  |  **[[learning_theories:communities_of_practice|Zajednica prakse]]** (komunikacija o  različitim načinima ostvarivanja smislenih zadataka)  |  **Intrinzična motivacija** (učenici postavljaju osobne ciljeve kako bi došli so vještina i rješenja)  |  **Suradnja** - učenici rade zajedno kako bi ostvarili svoje ciljeve  |
 ===== Koje je praktično značenje teorije kognitivnog pripravništva? =====
-Ne postoji formula za provedbu navedene metode poučavanja/učenja (modeliranje, skeliranje, treniranje, artikulacija, razmišljanje i istraživanje):
+Ne postoji formula za provedbu navedene metode poučavanja/učenja (modeliranje, podupiranje, treniranje, artikulacija, refleksija i istraživanje):
   * "//na učitelju je da odredi načine učinkovite primjene teorije kognitivnog pripravništva u vlastitom području podučavanja . //"(([[http://northwestern.academia.edu/AllanCollins/Papers/229120/Cognitive_Apprenticeship_Making_Thinking_Visible|Collins, Allan, John Seely Brown, and Ann Holum. Cognitive Apprenticeship: Making Thinking Visible. American Educator 15, no. 3: 6-11, 1991.]]))
-Detaljan primjer može se pronaći u u radu Enkenberga(([[http://www.sciencedirect.com/science/article/B6VDC-444DY90-6/2/4f96e45d0461f2a869258c8e37513ca9|Enkenberg, Jorma. Instructional design and emerging teaching models in higher education. Computers in Human Behavior 17, no. 5-6: 495-506, September 2001.]])).
+Detaljan primjer može se pronaći u radu Enkenberga (([[http://www.sciencedirect.com/science/article/B6VDC-444DY90-6/2/4f96e45d0461f2a869258c8e37513ca9|Enkenberg, Jorma. Instructional design and emerging teaching models in higher education. Computers in Human Behavior 17, no. 5-6: 495-506, September 2001.]])).
-Razlika između kontekstualiziranog i dekontekstualiziranog učenja karakterističnog za teoriju kognitivnog pripravništva (([[http://math.unipa.it/~grim/QRDM_Dimakos-Nikoloudakis-Ferentinos_20_2010.pdf|Dimakos, G., E. Nikoloudakis, S. Ferentinos, and E. Choustoulakis. The role of examples in Cognitive Apprenticeship. Mediterranean Journal for Research in Mathematics Education, 2010.]])) u odgojno obrazovanom procesu može se objasniti na sljedećem primjeru((Borrowed from Heeter, C. Situated Learning for designers: Social, Cognitive and Situative Framework. 2005.)):
+Razlika između dekontekstualiziranog i kontekstualiziranog učenja, karakterističnog za teoriju kognitivnog pripravništva (([[http://math.unipa.it/~grim/QRDM_Dimakos-Nikoloudakis-Ferentinos_20_2010.pdf|Dimakos, G., E. Nikoloudakis, S. Ferentinos, and E. Choustoulakis. The role of examples in Cognitive Apprenticeship. Mediterranean Journal for Research in Mathematics Education, 2010.]])) u obrazovanom procesu može se objasniti na sljedećem primjeru((Borrowed from Heeter, C. Situated Learning for designers: Social, Cognitive and Situative Framework. 2005.)):

Learning Theories

Korisnički alati

Site alati

Razlike

Stranični alati