Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice

--- hr:instructional_design:structural_learning [2013/12/03 18:03]
ipugar created
+++ hr:instructional_design:structural_learning [2023/06/19 16:03] (trenutno)
@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 ====== Strukturalna teorija učenja ======
 ===== Općenito =====
-Strukturalna teroija učenja pripada [[learning_paradigms:cognitivism|kognitivističkoj]] perspektivi, a predložio ju je 1970-ih [[http://www.scandura.com/|Joseph Scandura]] . Scandurina teorija iznosi da se ljudsko **znanje** sastoji od **pravila** koja su naučena. Pravila su određena parametrima **područja** (domain), **postupka** (procedure) i **raspona** (range).
+Strukturalna teorija učenja (**Structural learning theory**) pripada [[learning_paradigms:cognitivism|kognitivističkoj]] perspektivi, a predložio ju je 1970-ih [[http://www.scandura.com/|Joseph Scandura]]. Scandurina teorija sugerira da se ljudsko **znanje** sastoji od **pravila** koja trebaju biti naučena. Ta pravila određena su parametrima područja (**domain**), postupka (**procedure**) i raspona (**range**).
 ===== Što je Strukturalna teorija učenja? =====
-Strukturalna teorija učenja sugerira da strukture (problemi) koje učenik mora naučiti, moraju biti formirane kao pravila provedena u području djelovanja.
+Strukturalna teorija učenja predlaže da strukture (problemi) koje učenik mora naučiti, moraju biti formirane kao pravila provedena u području djelovanja.
-Područje (domain) se ovdje definira kao skup karakteriziranih **ulaza** (inputs) i **izlaza** (outputs). Ulazi i izlazi mogu biti bilo što pa čak i proces, ideja ili koncept. Na primjer:
-  *popis glagola (ulaz) → prezent participl (izlaz).
+**Područje** se ovdje definira kao skup karakteriziranih ulaza (**inputs**) i izlaza (**outputs**). Ulazi i izlazi mogu biti bilo što pa čak i proces, ideja ili koncept. Na primjer:
+  *popis glagola (ulaz) → particip prezenta (izlaz).
 Radnje koje se vrše na danim ulazima nazivaju se pravila, a ona stvaraju jedinstvene izlaze. Pravila mogu sadržavati različite razine apstrakcije i uvijek su definirana trima parametrima:
-  ***Područje** (domain)-dopušteni **ulazi**
+  ***Područje** -dopušteni **ulazi**
+  ***Raspon** - očekivani izlazi i
+  ***Postupak** - redoslijed **operacija** koje se izvode na **ulazima**.
-  ***Raspon** (range)- očekivani izlazi i
+Na primjer: Pravilo //oblikuj particip prezenta// u engleskom jeziku obuhvaća područje svih glagola, raspon participa prezenta, te postupak dodavanja nastavka "-ing" na kraju glagola.
-  ***Postupak** (procedure)- redoslijed **operacija** izvođenja na **ulazima**.
+Pravila mogu biti pojednostavljena u pravila nižeg reda (**lower-order rules**), (atomski dijelovi) koja predstavljaju najosnovnije pojmove koje učenik treba znati kada se bavi problemom iz danog područja. Nova pravila višeg reda (**higher-order rules**) izvedena su iz kombinacije atomskih komponenti i primjene složenih pravila i pravila nižeg reda. Pravila višeg reda su pravila koja mogu sadržavati druga pravila kao ulaze ili izlaze (npr. matematički teoremi) i mogu se koristiti kod rješavanja kompleksnih problema u cijelom području.
-Na primjer: Pravilo oblikovanja prezent participla u engleskom jeziku obuhvaća područje svih engleskih glagola, raspon prezent participla te postupak dodavanja "-ing" na kraju glagola.
+Strukturalna teorija učenja dodatno pokušava identificirati komponente koje su od izuzetne važnosti za rješavanja danog problema i temelji se na postupku koji se naziva strukturalna analiza. Strukturalna analiza se provodi po sljedećim koracima:
-Pravila mogu biti pojednostavljena sa **pravilima nižeg reda** ( lower-order rules), (atomski dijelovi)koja predstavljaju najosnovnije pojmove koje učenik treba znati kada se bavi problemom iz danog područja. Nova **pravila višeg reda** su izvedena iz kombinacije atomskih (atomic) komponenti i iz primjene složenih pravila i pravila nižeg reda (higher-order rules). Pravila višeg reda su pravila koja mogu sadržavati druga pravila kao ulaze ili izlaze ( npr. Matematički teoremi) i mogu se koristiti kod rješavanja kompleksnih problema u cijelom području.
+  -Prvi korak je identificirati područje ulaza i izlaza ili čak samo izlaza (reprezentativni problemi).
-Strukturalna teorija učenja dodatno pokušava identificirati važne komponente rješavanja danog problema i temelji se na postupku strukturalne analize (structural analysis).
+  -Pravila bi trebala biti definirana i objašnjena za svaki reprezentativni problem. Problem područja može biti i dobro i loše definiran ((Loše definirano područje je ono u kojem su pravila jednostavna, ali nema direktnog i potpunog rješenja kao kod šaha ili pisanja poezije.)). U slučaju loše definiranog područja trebalo bi ju podijeliti u dobro definirana pod-područja, koja mogu proizvesti barem jedno pravilo rješenja.
+  -Svako pravilo rješenja trebalo bi pretvoriti u novi problem višeg reda i nova pravila višeg reda kako bi problem trebao biti riješen.
+  -Suvišna pravila bi trebala biti uklonjena i trebalo bi ponavljati cijeli proces dok se ne dosegnu dovoljno jednostavna pravila.
-Strukturalna analiza se provodi po sljedećim koracima:
+Važan dio teorije je također i predznanje (pravila) učenika, koje će **omogućiti izgradnju novih pravila**. To znanje može ispitati instruktor, koji može biti i ljudski i umjetni.
-  -Prvi korak je identificirati područje ulaza i izlaza ili samo izlaza (reprezentativni problemi).
-  -Pravila bi trebala biti definirana i objašnjena za svaki reprezentativni problem. Problem područja može biti i dobro i loše definiran. U slučaju loše   definiranog područja trebalo bi ju podijeliti u dobro definirana pod-područja, koja mogu generirati barem jedno rješenje pravila.
-  -Svako rješenje pravila trebalo bi se pretvoriti u novi problem višeg reda i novo pravilo višeg reda kako bi problem bio rješen.
-  -Suvišna pravila treba eliminirati i cijeli proces ponavljati dok nisu dosegnuta dovoljno jednostavna pravila.
-Važan dio teorije je su **predznanje** (prior knowledge) učenika, koje će **omogućiti izgradnju novih pravila**. To znanje može ispitati instruktor, koji može biti osoba ili stroj.
 ===== Koje je praktično značenje Strukturalne teorije učenja? =====
-Primjer primjene strukturalnog učenja na učenje oduzimanja:
+Primjer primjene strukturalnog učenja na učenje oduzimanja:((Scandura sugerira u [[http://books.google.hr/books?id=qlF9AAAAMAAJ&q=Problem+Solving:+A+Structural/Process+Approach+with+Instructional+Applications&dq=Problem+Solving:+A+Structural/Process+Approach+with+Instructional+Applications&hl=hr&ei=GpuATeSrMs7esgbhvfT4Bg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=2&ved=0CCwQ6AEwAQ|Scandura, J.M. Problem Solving: A Structural/Process Approach with Instructional Applications. NY: Academic Press. 1977.]]. Citirano u [[http://tip.psychology.org/scandura.html|TIP: Structural Learning Theory (J. Scandura)]]. Preuzeto 16,ožujka 2011.))
-  -Odaberite reprezentativan uzorak problema oduzimanja kao što su 9-5 , 248-13 , ili 801-302 .
+  -Odabrati reprezentativan uzorak problema oduzimanja kao što su 9-5 , 248-13 , ili 801-302 .
-  -Prepoznaj minimalne sposobnosti učenika : da su u stanju prepoznati znamenke 0-9 , znak minus, pojmove stupac i red. Tada odredi pravila za rješavanje svakog problema oduzimanja. Na primjer , jedno od pravila može biti da, ako zadnji broj umenjenika je manji od odgovarajuće znamenke umanjitelja, iduća lijeva znamenka u umanjeniku je umanjena za jedan .
+  -Prepoznati minimalne sposobnosti učenika : da su u stanju prepoznati znamenke 0-9 , znak minus, stupce i redove. Tada odrediti pravila za rješavanje svakog problema oduzimanja. Na primjer, jedno od pravila može biti da ako je zadnja znamenka umanjenika manja od odgovarajuće znamenke umanjitelja, iduća lijeva znamenka u umanjeniku je umanjena za jedan.
-  -Odrediti pravilo višeg reda i eliminirati druga pravila koja su sadržana u njima. Za oduzimanje to znači da spomenuto pravilo ( 2 ) treba se generalizirati za bilo koju znamenku umanjenika i odgovarajuća znamenka umanjitelja, a ne samo zadnja.
+  -Odrediti pravilo višeg reda i ukloniti druga pravila koja su sadržana u njima. Za oduzimanje to znači da spomenuto pravilo (2) treba biti uopćeno za bilo koju znamenku umanjenika i odgovarajuću znamenku umanjitelja, a ne samo zadnju.
-  -Ponovno proizlaze iz pravila ( 3 ) te ih generalizirati na račun za sve probleme unutar područja. U slučaju oduzimanja možemo generalizirati problem oduzimanja brojeva u različitim osnovama.
+  -Ponovno razmotriti dobijena pravila iz koraka (3), te ih uopćiti da objašnjavaju sve probleme unutar područja. U slučaju oduzimanja možemo uopćiti problem oduzimanja brojeva u različitim osnovama.
-Strukturalna teorija učenja primjenjuje se u učenju **matematike** i **jezika**.
+Strukturalna teorija učenja primjenjuje se u **matematici** i **učenju jezika**.
 =====Kritike=====
@@ Redak 52: / Redak 50: @@
 [[http://www.scandura.com/Articles/172-SLT%20Current%20Status%20and%20New%20Perspectives.pdf|Scandura, J. M. Structural Learning Theory: Current Status and New Perspectives. Instructional Science 29, no. 4 : 311–336. 2001.]]
-[[http://web.cortland.edu/frieda/id/IDtheories/4.html|Instructional Design Theory Database Project: Structural Learning Theory.]] Retrieved March 15, 2011.
+[[http://web.cortland.edu/frieda/id/IDtheories/4.html|Instructional Design Theory Database Project: Structural Learning Theory.]] Preuzeto 15. ožujka, 2011.
 [[http://www.odu.edu/educ/roverbau/Class_Websites/761_Spring_04/Assets/course_docs/ID_Theory_Reps_Sp04/Scandura_Chapman.pdf|Scandura, J. M. Structural learning theory. Instructional Design Theories and Models: An Overview of Their Current Status: p215–245. 1984.]]
-[[http://tip.psychology.org/scandura.html|TIP: Structural Learning Theory (J. Scandura).]] Retrieved March 16, 2011.
+[[http://tip.psychology.org/scandura.html|TIP: Structural Learning Theory (J. Scandura).]] Preuzeto 16. ožujka, 2011.
@@ Redak 69: / Redak 67: @@
 [[http://www.amazon.com/dp/0677151101|Scandura, J.M. Structural Learning II: Issues and Approaches. London: Gordon & Breach. 1976.]]
+[[http://www.scandura.com/Articles/187-169-271pp.%20KR%20in%20SLT%20&%20Relationships%20to%20Adaptive%20L-T%20Systems.pdf]]
+[[http://hlwiki.slais.ubc.ca/index.php/Scandura's_Structural_learning_theory]]
+[[http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00461528109529236#.Uqd9t_TuKKg]]
+[[http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/tea.3660040413/abstract?deniedAccessCustomisedMessage=&userIsAuthenticated=false]]
+[[http://psycnet.apa.org/journals/edu/63/3/179/]]
 ==== Recentna literatura ====

Learning Theories

Korisnički alati

Site alati

Razlike

Stranični alati