Slijede razlike između dviju inačica stranice
| Starije izmjene na obje strane Starija izmjena Novija izmjena | Starija izmjena | ||
|
hr:instructional_design:structural_learning [2013/12/15 17:49] msaric |
hr:instructional_design:structural_learning [2023/06/19 16:03] (trenutno) |
||
|---|---|---|---|
| Redak 1: | Redak 1: | ||
| ====== Strukturalna teorija učenja ====== | ====== Strukturalna teorija učenja ====== | ||
| ===== Općenito ===== | ===== Općenito ===== | ||
| - | Strukturalna teorija učenja (**Structural learning theory**) pripada [[learning_paradigms:cognitivism|kognitivističkoj]] perspektivi, a predložio ju je 1970-ih [[http://www.scandura.com/|Joseph Scandura]]. Scandurina teorija sugerira da se ljudsko **znanje** sastoji od **pravila** koja trebaju biti naučena. Pravila su određena parametrima područja (**domain**), postupka (**procedure**) i raspona (**range**). | + | Strukturalna teorija učenja (**Structural learning theory**) pripada [[learning_paradigms:cognitivism|kognitivističkoj]] perspektivi, a predložio ju je 1970-ih [[http://www.scandura.com/|Joseph Scandura]]. Scandurina teorija sugerira da se ljudsko **znanje** sastoji od **pravila** koja trebaju biti naučena. Ta pravila određena su parametrima područja (**domain**), postupka (**procedure**) i raspona (**range**). |
| ===== Što je Strukturalna teorija učenja? ===== | ===== Što je Strukturalna teorija učenja? ===== | ||
| - | Strukturalna teorija učenja sugerira da strukture (problemi) koje učenik mora naučiti, moraju biti formirane kao pravila provedena u području djelovanja. | + | Strukturalna teorija učenja predlaže da strukture (problemi) koje učenik mora naučiti, moraju biti formirane kao pravila provedena u području djelovanja. |
| - | **Područje** (domain) se ovdje definira kao skup karakteriziranih ulaza (**inputs**) i izlaza (**outputs**). Ulazi i izlazi mogu biti bilo što pa čak i proces, ideja ili koncept. Na primjer: | + | **Područje** se ovdje definira kao skup karakteriziranih ulaza (**inputs**) i izlaza (**outputs**). Ulazi i izlazi mogu biti bilo što pa čak i proces, ideja ili koncept. Na primjer: |
| *popis glagola (ulaz) → particip prezenta (izlaz). | *popis glagola (ulaz) → particip prezenta (izlaz). | ||
| Redak 11: | Redak 11: | ||
| Radnje koje se vrše na danim ulazima nazivaju se pravila, a ona stvaraju jedinstvene izlaze. Pravila mogu sadržavati različite razine apstrakcije i uvijek su definirana trima parametrima: | Radnje koje se vrše na danim ulazima nazivaju se pravila, a ona stvaraju jedinstvene izlaze. Pravila mogu sadržavati različite razine apstrakcije i uvijek su definirana trima parametrima: | ||
| - | ***Područje** (domain)-dopušteni **ulazi** | + | ***Područje** -dopušteni **ulazi** |
| - | ***Raspon** (range)- očekivani izlazi i | + | ***Raspon** - očekivani izlazi i |
| - | ***Postupak** (procedure)- redoslijed **operacija** izvođenja na **ulazima**. | + | ***Postupak** - redoslijed **operacija** koje se izvode na **ulazima**. |
| - | Na primjer: Pravilo oblikovanja //prezent participla// u engleskom jeziku obuhvaća područje svih engleskih glagola, raspon prezent participla te postupak dodavanja "-ing" na kraju glagola. | + | Na primjer: Pravilo //oblikuj particip prezenta// u engleskom jeziku obuhvaća područje svih glagola, raspon participa prezenta, te postupak dodavanja nastavka "-ing" na kraju glagola. |
| - | Pravila mogu biti pojednostavljena sa pravilima nižeg reda (**lower-order rules**), (atomski dijelovi) koja predstavljaju najosnovnije pojmove koje učenik treba znati kada se bavi problemom iz danog područja. Nova pravila višeg reda (**higher-order rules**)su izvedena iz kombinacije atomskih (atomic) komponenti i iz primjene složenih pravila i pravila nižeg reda. Pravila višeg reda su pravila koja mogu sadržavati druga pravila kao ulaze ili izlaze (npr. matematički teoremi) i mogu se koristiti kod rješavanja kompleksnih problema u cijelom području. | + | Pravila mogu biti pojednostavljena u pravila nižeg reda (**lower-order rules**), (atomski dijelovi) koja predstavljaju najosnovnije pojmove koje učenik treba znati kada se bavi problemom iz danog područja. Nova pravila višeg reda (**higher-order rules**) izvedena su iz kombinacije atomskih komponenti i primjene složenih pravila i pravila nižeg reda. Pravila višeg reda su pravila koja mogu sadržavati druga pravila kao ulaze ili izlaze (npr. matematički teoremi) i mogu se koristiti kod rješavanja kompleksnih problema u cijelom području. |
| - | Strukturalna teorija učenja dodatno pokušava identificirati važne komponente rješavanja danog problema i temelji se na postupku naziva strukturalna analiza (**structural analysis**). Strukturalna analiza se provodi po sljedećim koracima: | + | Strukturalna teorija učenja dodatno pokušava identificirati komponente koje su od izuzetne važnosti za rješavanja danog problema i temelji se na postupku koji se naziva strukturalna analiza. Strukturalna analiza se provodi po sljedećim koracima: |
| -Prvi korak je identificirati područje ulaza i izlaza ili čak samo izlaza (reprezentativni problemi). | -Prvi korak je identificirati područje ulaza i izlaza ili čak samo izlaza (reprezentativni problemi). | ||
| - | -Pravila bi trebala biti definirana i objašnjena za svaki reprezentativni problem. Problem područja može biti i dobro i loše definiran ((Loše definirano područje je ono u kojem su pravila jednostavna, ali nema direktnog i potpunog rješenja kao kod šaha ili pisanja poezije.)). U slučaju loše definiranog područja trebalo bi ju podijeliti u dobro definirana pod-područja, koja mogu proizvesti barem jedno rješenje pravila. | + | -Pravila bi trebala biti definirana i objašnjena za svaki reprezentativni problem. Problem područja može biti i dobro i loše definiran ((Loše definirano područje je ono u kojem su pravila jednostavna, ali nema direktnog i potpunog rješenja kao kod šaha ili pisanja poezije.)). U slučaju loše definiranog područja trebalo bi ju podijeliti u dobro definirana pod-područja, koja mogu proizvesti barem jedno pravilo rješenja. |
| - | -Svako rješenje pravila trebalo bi pretvoriti u novi problem višeg reda i novo pravilo višeg reda kako bi problem bio riješen. | + | -Svako pravilo rješenja trebalo bi pretvoriti u novi problem višeg reda i nova pravila višeg reda kako bi problem trebao biti riješen. |
| - | -Suvišna pravila bi trebala biti uklonjena i cijeli proces ponavljan dok se ne dosegnu dovoljno jednostavna pravila. | + | -Suvišna pravila bi trebala biti uklonjena i trebalo bi ponavljati cijeli proces dok se ne dosegnu dovoljno jednostavna pravila. |
| - | Važan dio teorije je također i predznanje (**prior knowledge**) učenika, koje će **omogućiti izgradnju novih pravila**. To znanje može ispitati instruktor, koji može biti i ljudski i umjetni. | + | Važan dio teorije je također i predznanje (pravila) učenika, koje će **omogućiti izgradnju novih pravila**. To znanje može ispitati instruktor, koji može biti i ljudski i umjetni. |
| ===== Koje je praktično značenje Strukturalne teorije učenja? ===== | ===== Koje je praktično značenje Strukturalne teorije učenja? ===== | ||
| Redak 34: | Redak 34: | ||
| -Odabrati reprezentativan uzorak problema oduzimanja kao što su 9-5 , 248-13 , ili 801-302 . | -Odabrati reprezentativan uzorak problema oduzimanja kao što su 9-5 , 248-13 , ili 801-302 . | ||
| -Prepoznati minimalne sposobnosti učenika : da su u stanju prepoznati znamenke 0-9 , znak minus, stupce i redove. Tada odrediti pravila za rješavanje svakog problema oduzimanja. Na primjer, jedno od pravila može biti da ako je zadnja znamenka umanjenika manja od odgovarajuće znamenke umanjitelja, iduća lijeva znamenka u umanjeniku je umanjena za jedan. | -Prepoznati minimalne sposobnosti učenika : da su u stanju prepoznati znamenke 0-9 , znak minus, stupce i redove. Tada odrediti pravila za rješavanje svakog problema oduzimanja. Na primjer, jedno od pravila može biti da ako je zadnja znamenka umanjenika manja od odgovarajuće znamenke umanjitelja, iduća lijeva znamenka u umanjeniku je umanjena za jedan. | ||
| - | -Odrediti pravilo višeg reda i ukloniti druga pravila koja su sadržana u njima. Za oduzimanje to znači da ispod spomenuto pravilo (2) treba biti uopćeno za bilo koju znamenku umanjenika i odgovarajuću znamenku umanjitelja, a ne samo zadnju. | + | -Odrediti pravilo višeg reda i ukloniti druga pravila koja su sadržana u njima. Za oduzimanje to znači da spomenuto pravilo (2) treba biti uopćeno za bilo koju znamenku umanjenika i odgovarajuću znamenku umanjitelja, a ne samo zadnju. |
| - | -Ponovno razmotriti dobijena pravila iz (3) te ih uopćiti da objašanjavaju sve probleme unutar područja. U slučaju oduzimanja možemo uopćiti problem oduzimanja brojeva u različitim osnovama. | + | -Ponovno razmotriti dobijena pravila iz koraka (3), te ih uopćiti da objašnjavaju sve probleme unutar područja. U slučaju oduzimanja možemo uopćiti problem oduzimanja brojeva u različitim osnovama. |
| Strukturalna teorija učenja primjenjuje se u **matematici** i **učenju jezika**. | Strukturalna teorija učenja primjenjuje se u **matematici** i **učenju jezika**. | ||
| Redak 50: | Redak 50: | ||
| [[http://www.scandura.com/Articles/172-SLT%20Current%20Status%20and%20New%20Perspectives.pdf|Scandura, J. M. Structural Learning Theory: Current Status and New Perspectives. Instructional Science 29, no. 4 : 311–336. 2001.]] | [[http://www.scandura.com/Articles/172-SLT%20Current%20Status%20and%20New%20Perspectives.pdf|Scandura, J. M. Structural Learning Theory: Current Status and New Perspectives. Instructional Science 29, no. 4 : 311–336. 2001.]] | ||
| - | [[http://web.cortland.edu/frieda/id/IDtheories/4.html|Instructional Design Theory Database Project: Structural Learning Theory.]] Retrieved March 15, 2011. | + | [[http://web.cortland.edu/frieda/id/IDtheories/4.html|Instructional Design Theory Database Project: Structural Learning Theory.]] Preuzeto 15. ožujka, 2011. |
| [[http://www.odu.edu/educ/roverbau/Class_Websites/761_Spring_04/Assets/course_docs/ID_Theory_Reps_Sp04/Scandura_Chapman.pdf|Scandura, J. M. Structural learning theory. Instructional Design Theories and Models: An Overview of Their Current Status: p215–245. 1984.]] | [[http://www.odu.edu/educ/roverbau/Class_Websites/761_Spring_04/Assets/course_docs/ID_Theory_Reps_Sp04/Scandura_Chapman.pdf|Scandura, J. M. Structural learning theory. Instructional Design Theories and Models: An Overview of Their Current Status: p215–245. 1984.]] | ||
| - | [[http://tip.psychology.org/scandura.html|TIP: Structural Learning Theory (J. Scandura).]] Retrieved March 16, 2011. | + | [[http://tip.psychology.org/scandura.html|TIP: Structural Learning Theory (J. Scandura).]] Preuzeto 16. ožujka, 2011. |