Slijede razlike između dviju inačica stranice
Starije izmjene na obje strane Starija izmjena Novija izmjena | Starija izmjena | ||
hr:knowledge_assessment:learning_outcomes [2015/07/01 19:32] ivahtaric |
hr:knowledge_assessment:learning_outcomes [2023/06/19 16:03] (trenutno) |
||
---|---|---|---|
Redak 5: | Redak 5: | ||
Ishodi učenja | Ishodi učenja | ||
- | * <font 14px line-height: 17.8181819915772px/inherit;;inherit;;inherit>"</font> …su izjave o tome što učenik mora znati, razumjeti i/ili biti u stanju učiniti na kraju razdoblja učenja.<font 14px line-height: 17.8181819915772px/inherit;;inherit;;inherit>"</font> | + | * <font inherit/inherit;;inherit;;inherit>"</font> …su izjave o tome što učenik mora znati, razumjeti i/ili biti u stanju učiniti na kraju razdoblja učenja.<font inherit/inherit;;inherit;;inherit>" <sup> 1) </sup></font> |
Najpoželjniji ishod učenja je naravno, [[:hr:knowledge_assessment:knowledge|znanje]]. Ipak, ako se koristi preciznija [[:hr:knowledge_assessment:knowledge|definicija]], treba biti svjestan da to nije jedini niti nužan ishod učenja. Primjerice, ishod učenja može podrazumijevati usvajanje već poznatih znanja, može biti dezinformacija ili neiskoristivo vjerovanje kojem nedostaje sigurnosti. | Najpoželjniji ishod učenja je naravno, [[:hr:knowledge_assessment:knowledge|znanje]]. Ipak, ako se koristi preciznija [[:hr:knowledge_assessment:knowledge|definicija]], treba biti svjestan da to nije jedini niti nužan ishod učenja. Primjerice, ishod učenja može podrazumijevati usvajanje već poznatih znanja, može biti dezinformacija ili neiskoristivo vjerovanje kojem nedostaje sigurnosti. | ||
Redak 30: | Redak 30: | ||
^ ^ \\ **Tip** || ^ \\ **Definicija** ^ \\ **Primjeri** | | ^ ^ \\ **Tip** || ^ \\ **Definicija** ^ \\ **Primjeri** | | ||
- | | \\ **1.** | \\ **Deklarativno znanje** | \\ **Činjenično znanje** | | \\ <font 14px line-height: 17.8181819915772px/inherit;;inherit;;inherit>Znanje</font> **činjenica ili osnovnih elemenata** <font 14px line-height: 17.8181819915772px/inherit;;inherit;;inherit>koje učenik mora znati kako bi bio upoznat s nekom disciplinom ili kako bi riješio neke probleme unutar nje.</font> | \\ <font 14px line-height: 17.8181819915772px/inherit;;inherit;;inherit>Znanje o tome da je tipkovnica računalni uređaj, da kemijski simbol</font> //Au// <font 14px line-height: 17.8181819915772px/inherit;;inherit;;inherit>predstavlja zlato, da se ova boja zove zelena, da je</font> //7 // <font 14px line-height: 17.8181819915772px/inherit;;inherit;;inherit>simbol za broj 7, znanje imena tri drveća koja najbrže rastu, znanje definicije kvadratne formule, znanje da je glavni grad Azerbajdžana Baku, znanje da je SAD 1776 postao nezavisnost.</font> | | + | | \\ **1.** | \\ **Deklarativno znanje** | \\ **Činjenično znanje** | | \\ <font inherit/inherit;;inherit;;inherit>Znanje</font> **činjenica ili osnovnih elemenata** <font inherit/inherit;;inherit;;inherit>koje učenik mora znati kako bi bio upoznat s nekom disciplinom ili kako bi riješio neke probleme unutar nje.</font> | \\ <font inherit/inherit;;inherit;;inherit>Znanje o tome da je tipkovnica računalni uređaj, da kemijski simbol</font> //Au// <font inherit/inherit;;inherit;;inherit>predstavlja zlato, da se</font> [[:hr:knowledge_assessment:learning_outcomes|ova boja]] <font inherit/inherit;;inherit;;inherit>zove zelena</font> <font inherit/inherit;;inherit;;inherit>, da je</font> //7 // <font inherit/inherit;;inherit;;inherit>simbol za broj 7, znanje imena tri drveća koja najbrže rastu, znanje definicije kvadratne formule, znanje da je glavni grad Azerbajdžana Baku, znanje da je SAD 1776 postao nezavisnost.</font> | |
- | | \\ **2.** |::: | \\ **Konceptualno znanje** | | \\ <font 14px line-height: 17.8181819915772px/inherit;;inherit;;inherit>Konceptualno znanje se odnosi na</font> **obrasce i međuodnose** <font 14px line-height: 17.8181819915772px/inherit;;inherit;;inherit>između osnovnih elemenata unutar veće strukture koja im omogućuje da zajedno funkcioniraju.</font> |<font 14px line-height: 17.8181819915772px/inherit;;inherit;;inherit>Znanje o kategorijama (konceptima) kao što su auti, psi ili rock glazba. Znanje o sličnostima i obrascima u činjeničnim elementima znanja, primjerice o oblicima poslovnog vlasništva.</font> | | + | | \\ **2.** |::: | \\ **Konceptualno znanje** | | \\ <font inherit/inherit;;inherit;;inherit>Konceptualno znanje se odnosi na</font> **obrasce i međuodnose** <font inherit/inherit;;inherit;;inherit>između osnovnih elemenata unutar veće strukture koja im omogućuje da zajedno funkcioniraju.</font> |<font inherit/inherit;;inherit;;inherit>Znanje o kategorijama (konceptima) kao što su auti, psi ili rock glazba. Znanje o sličnostima i obrascima u činjeničnim elementima znanja, primjerice o oblicima poslovnog vlasništva.</font> | |
| \\ **3.** | \\ **Proceduralno znanje** || | \\ Kako nešto učiniti, metode istraživanja i kriteriji za korištenje vještina, algoritama, tehnika i metoda. | \\ [[http://mason.gmu.edu/~mmankus/whole/base10/asmdb10.htm|Algoritam podjele cijelog broja]], [[https://en.wikipedia.org/wiki/Greedy_algorithm|pohlepni algoritam (greedy algorithm)]], [[https://jurnalinternasional.files.wordpress.com/2011/01/dpsequencing.pdf|Held – Karp algoritam]], [[http://www.fredonia.edu/humanresources/pdf/Career Mobility Office - Interviewing Tips and Techniques.pdf|tehnike intervjuiranja]], [[http://www1.i2r.a-star.edu.sg/~lins/math1b/finformula.pdf|tehnike diferencijalne jednadžbe rješavanja]], [[https://en.wikipedia.org/wiki/Gaze_heuristic|heuristika pogleda]], [[https://en.wikipedia.org/wiki/Similarity_heuristic|heuristika sličnosti]]. | | | \\ **3.** | \\ **Proceduralno znanje** || | \\ Kako nešto učiniti, metode istraživanja i kriteriji za korištenje vještina, algoritama, tehnika i metoda. | \\ [[http://mason.gmu.edu/~mmankus/whole/base10/asmdb10.htm|Algoritam podjele cijelog broja]], [[https://en.wikipedia.org/wiki/Greedy_algorithm|pohlepni algoritam (greedy algorithm)]], [[https://jurnalinternasional.files.wordpress.com/2011/01/dpsequencing.pdf|Held – Karp algoritam]], [[http://www.fredonia.edu/humanresources/pdf/Career Mobility Office - Interviewing Tips and Techniques.pdf|tehnike intervjuiranja]], [[http://www1.i2r.a-star.edu.sg/~lins/math1b/finformula.pdf|tehnike diferencijalne jednadžbe rješavanja]], [[https://en.wikipedia.org/wiki/Gaze_heuristic|heuristika pogleda]], [[https://en.wikipedia.org/wiki/Similarity_heuristic|heuristika sličnosti]]. | | ||
- | | \\ **4.** | \\ **Metakognitivno znanje** || | \\ Znanje o spoznaji općenito, kao i svjesnost i znanje o vlastitoj spoznaji.<sup>7)</sup> | \\ Znanje ocrtavanja kao sredstva za svladavanje strukture nastavne jedinice u udžbeniku, znanje o uporabi heuristika, znanje o vrstama testova koje pojedini nastavnici koriste, znanje o kognitivim zahtjevima različitih zadataka. | | + | | \\ **4.** | \\ **Metakognitivno znanje** || | \\ Znanje o spoznaji općenito, kao i svjesnost i znanje o vlastitoj spoznaji.<sup>7)</sup> | \\ Znanje ocrtavanja kao sredstva za svladavanje strukture nastavne jedinice u udžbeniku, znanje o uporabi heuristika, znanje o vrstama testova koje pojedini nastavnici koriste, znanje o kognitivnim zahtjevima različitih zadataka. | |
Primijetite da postoje i [[:hr:knowledge_assessment:types_if_knowledge|druge sugestije o vrstama znanja]]. | Primijetite da postoje i [[:hr:knowledge_assessment:types_if_knowledge|druge sugestije o vrstama znanja]]. | ||
Redak 39: | Redak 39: | ||
I sama taksonomija se podvrgnula nekim promjenama. Te promjene uključuju promjene u terminologiji ishoda učenja i u dodavanju druge dimenzije spomenutim vrstama znanja u taksonomiji. Nova taksonomija je prema tome dvodimenzionalna i sastoji se od četiri vrste znanja na jednoj osi i od šest vrsti kognitivnih procesa (ishoda učenja) koji se mogu izvesti na njima.<sup>8)9)</sup> | I sama taksonomija se podvrgnula nekim promjenama. Te promjene uključuju promjene u terminologiji ishoda učenja i u dodavanju druge dimenzije spomenutim vrstama znanja u taksonomiji. Nova taksonomija je prema tome dvodimenzionalna i sastoji se od četiri vrste znanja na jednoj osi i od šest vrsti kognitivnih procesa (ishoda učenja) koji se mogu izvesti na njima.<sup>8)9)</sup> | ||
- | ^ ^ \\ **Tip** \\ ^ \\ **Definicija** \\ ^ \\ **Ključni procesi** \\ | | + | ^ ^ \\ **Tip** ^ \\ **Definicija** ^ \\ **Ključni procesi** | |
- | | \\ **1.** \\ | \\ **Upamtiti** \\ | \\ Povratiti relevantno znanje iz dugoročnog pamćenja. \\ | \\ Prepoznati, prisjetiti se. \\ | | + | | \\ **1.** | \\ **Upamtiti** | \\ Povratiti relevantno znanje iz dugoročnog pamćenja. | \\ Prepoznati, prisjetiti se. | |
- | | \\ **2.** \\ | \\ **Razumjeti** \\ | \\ Odrediti značenje nastavnih poruka, uključujući usmenu, pismenu i grafičku komunikaciju, \\ | \\ Interpretacija, dokazati primjerom, klasificirati, sažeti, usporediti, objasniti. \\ | | + | | \\ **2.** | \\ **Razumjeti** | \\ Odrediti značenje nastavnih poruka, uključujući usmenu, pismenu i grafičku komunikaciju, | \\ Interpretacija, dokazati primjerom, klasificirati, sažeti, usporediti, objasniti. | |
- | | \\ **3.** \\ | \\ **Primijeniti** \\ | \\ Izvesti ili upotrijebiti postupak u danoj situaciji. \\ | \\ Izvršiti, provesti. \\ | | + | | \\ **3.** | \\ **Primijeniti** | \\ Izvesti ili upotrijebiti postupak u danoj situaciji. | \\ Izvršiti, provesti. | |
- | | \\ **4.** \\ | \\ **Analizirati** \\ | \\ Rastaviti građu na njene sastavne dijelove i otkriti kako su sastavnice povezane jedna s drugom i sa ukupnom strukutrom iili namjenom. \\ | \\ Razllikovati, organizirati, atribuirati. \\ \\ \\ | | + | | \\ **4.** | \\ **Analizirati** | \\ Rastaviti građu na njene sastavne dijelove i otkriti kako su sastavnice povezane jedna s drugom i s ukupnom strukturom ili namjenom. | \\ Razlikovati, organizirati, atribuirati. | |
- | | \\ **5.** \\ | \\ **Evaluirati** \\ | \\ Donositi odluke temeljene na kriterijima i standardima \\ | \\ Provjeriti, kritizirati \\ | | + | | \\ **5.** | \\ **Evaluirati** | \\ Donositi odluke temeljene na kriterijima i standardima | \\ Provjeriti, kritizirati | |
- | | \\ **6.** \\ | \\ **Stvoriti** \\ | \\ Staviti elemente zajedno kako bi oblikovali novu, smislenu cjelinu ili da bi stvorili originalan proizvod, \\ | \\ Generirati, planirati, proizvesti. \\ | | + | | \\ **6.** | \\ **Stvoriti** | \\ Staviti elemente zajedno kako bi oblikovali novu, smislenu cjelinu ili da bi stvorili originalan proizvod, | \\ Generirati, planirati, proizvesti. | |
+ | |||
+ | ---- | ||
+ | |||
+ | <sup>[[:hr:knowledge_assessment:learning_outcomes|1)]]</sup> Bologna Website cited by [[http://www.enqa.eu/files/NOQA report_occasional papers 15.pdf|Learning outcomes: Common framework – different approaches to evaluation learning outcomes in the Nordic countries. Nordic Quality Assurance Network for Higher Education, 2008.]] | ||
+ | |||
+ | <sup>[[:hr:knowledge_assessment:learning_outcomes|2)]]</sup> , <sup>[[:hr:knowledge_assessment:learning_outcomes|4)]]</sup> , <sup>[[:hr:knowledge_assessment:learning_outcomes|6)]]</sup> , <sup>[[:hr:knowledge_assessment:learning_outcomes|8)]]</sup> [[http://findarticles.com/p/articles/mi_m0NQM/is_4_41/ai_94872707/|Krathwohl, David R. A Revision of Bloom’s Taxonomy: An Overview. Theory into practice 41, no. 4, Autumn 2002.]] | ||
+ | |||
+ | <sup>[[:hr:knowledge_assessment:learning_outcomes|3)]]</sup> [[http://books.google.hr/books?id=Zh8iAQAAIAAJ|Bloom, Benjamin Samuel. Taxonomy of educational objectives: the classification of educational goals. Longmans, Green, 1956.]] | ||
+ | |||
+ | <sup>[[:hr:knowledge_assessment:learning_outcomes|5)]]</sup> [[http://books.google.hr/books?id=JPkXAQAAMAAJ|Anderson, Lorin W., David R. Krathwohl, and Benjamin Samuel Bloom. A taxonomy for learning, teaching, and assessing: a revision of Bloom’s taxonomy of educational objectives. Longman, 2001.]] | ||
+ | |||
+ | <sup>[[:hr:knowledge_assessment:learning_outcomes|7)]]</sup> [[http://www.jstor.org/stable/1477406|Pintrich, Paul R. The Role of Metacognitive Knowledge in Learning, Teaching, and Assessing. Theory into Practice 41, no. 4: 219-225, October 2002.]] | ||
+ | |||
+ | <sup>[[:hr:knowledge_assessment:learning_outcomes|9)]]</sup> [[http://books.google.hr/books?id=JPkXAQAAMAAJ|L. W. Anderson, D. R. Krathwohl, and B. S. Bloom, A taxonomy for learning, teaching, and assessing: a revision of Bloom’s taxonomy of educational objectives. Longman, 2001.]] | ||
\\ | \\ | ||