Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice

--- hr:learning_paradigms:cognitivism [2013/12/12 17:25]
btarabic
+++ hr:learning_paradigms:cognitivism [2023/06/19 16:03] (trenutno)
@@ Redak 2: / Redak 2: @@
-=====  Uvod (o kognitivizmu)  =====
+=====  O kognitivizmu  =====
-Jedna od prvih kritika [[hr:learning_paradigms:behaviorism|biheviorističkom pristupu učenja]], upućena početkom 20.-tog stoljeća, dolazi od strane [[hr:learning_theories:gestalt_psychology|gestaltista]] i odnosi se usmjerenost biheviorista isključivo na vidljivo ponašanje. Upravo je [[:hr:glossary#gestalt|gestaltistički]] pogled na učenje utjecao na **nove pristupe**, šire od biheviorizma, koji su postavili **temeljne principe** onoga što danas nazivamo **[[:hr:glossary#cognition|kognitivnim]] teorijama učenja**. Tako je 1960-ih biheviorizam, do tad dominantna [[:hr:learning_paradigms|paradigma učenja]], polako zamijenjen kognitivizmom.
+Jedna od prvih kritika [[hr:learning_paradigms:behaviorism|biheviorističkom pristupu učenja]], upućena početkom 20. stoljeća, dolazi od [[hr:learning_theories:gestalt_psychology|geštaltista]] i odnosi se na usmjerenost biheviorista isključivo na vidljivo ponašanje. Upravo je [[:hr:glossary#gestalt|gestaltistički]] pogled na učenje utjecao na **nove pristupe**, šire od biheviorizma, koji su postavili **temeljne principe** onoga što danas nazivamo **[[:hr:glossary#cognition|kognitivnim]] teorijama učenja**. Tako je 1960-ih biheviorizam, do tad dominantna [[:hr:learning_paradigms|paradigma učenja]], polako zamijenjen kognitivizmom.
 [[:hr:glossary#cognition|Kognitivni]] pristup učenju, za razliku od biheviorističkog,
-  * učenje vidi kao **aktivno** usvajanje novog znanja i razvoj adekvatnih **kognitivnih** **(mental)** konstrukcija,
+  * učenje vidi kao **aktivno** usvajanje novog znanja i razvoj adekvatnih **kognitivnih** konstrukcija,
   *  **učenika** (osobu koja uči) postavlja kao **lokus kontrole** **(locus of control)**, a ne kao pasivnog sudionika u procesu učenja,
-  * pokušava otvoriti "crnu kutiju" **(black box)** uma, **objasniti** kompleksne ** kognitivne procese** i njegovu strukturu **(arhitecture)**,
+  * pokušava otvoriti "crnu kutiju" (//black box//) uma, **objasniti** kompleksne ** kognitivne procese** i njegovu **strukturu**,
-  * učenju se okreće u vidu **uvida** **(insight)**, **obrade informacija** **(information processing)**, **pamćenja** **(memory)** i **percepcije**,
+  * učenju se okreće u vidu **uvida**, **obrade informacija**, **pamćenja** i **percepcije**,
-  * naglašava ulogu **postojećeg znanja** **(prior knowledge)** i iskustva u ishodima učenja, te
+  * naglašava ulogu **postojećeg znanja** i iskustva u ishodima učenja, te
-  * učenika vidi kao ** obrađivača i organizatora informacija**  **(organized information processor)**.
+  * učenika vidi kao ** obrađivača i organizatora informacija**.
 =====  Ljudsko pamćenje  =====
-Ako se ulazi u analizu kognitivne strukture **(human cognitive architecture)**, tada je nužno u obzir uzeti i svojstva ljudskog sustava pamćenja **(human memory system)**. **Pamćenje** **(Memory)** je često definirano kao "//sposobnost organizma da pohrani, zadrži i dozove informacije i iskustva//"(([[ http://hr.wikipedia.org/wiki/Pam%C4%87enje|Wikipedia: Pamćenje.]] Pribavljeno 21. ožujka, 2011.)). S obzirom da ima ključnu ulogu u stjecanju **(acquisition)** i zadržavanju **(retention)** znanja **(knowledge)**, objektom je mnogih istraživanja i esencijalni je dio brojnih kognitivističkih teorija učenja **(cognitivist learning theories)**.
+Pri razmatranju ljudske kognitivne strukture nužno je u obzir uzeti i svojstva ljudskog sustava za pamćenje. **Pamćenje** se često definira kao "//sposobnost organizma da pohrani, zadrži i dozove informacije i iskustva//"(([[ http://hr.wikipedia.org/wiki/Pam%C4%87enje|Wikipedia: Pamćenje.]] Dohvaćeno 21. ožujka, 2011.)). S obzirom da ima ključnu ulogu u stjecanju i zadržavanju znanja, objektom je mnogih istraživanja i esencijalni je dio brojnih kognitivističkih teorija učenja.
-  * [[hr:memory_models:A Brief History of Human Memory Systems|Kratka povijest istraživanja sustava ljudskog pamćenja]] **(Human Memory Systems Research)**
-  * [[hr:memory_models:Human Working Memory|Ljudsko radno pamćenje]] **(Human Working Memory)**
+  * [[hr:memory_models:A Brief History of Human Memory Systems|Kratka povijest istraživanja sustava ljudskog pamćenja]]
+  * [[hr:memory_models:Human Working Memory|Ljudsko radno pamćenje]]
 =====  Teorije učenja:  =====
-  * [[hr:learning_theories:Gestalt Psychology|Gestalt psihologija]] **(Gestalt Psychology)** - [[http://en.wikipedia.org/wiki/Max_Wertheimer|Max Wertheimer (1880 – 1943)]]
+  * [[hr:learning_theories:Gestalt Psychology|Geštalt psihologija]] **(Gestalt Psychology)** - [[http://en.wikipedia.org/wiki/Max_Wertheimer|Max Wertheimer (1880 – 1943)]]
   * [[hr:learning_theories:Assimilation Theory|Teorija asimilacije]] **(Assimilation Theory)** - [[http://www.davidausubel.org/|David  Ausubel (1918 - 2008)]]
   * [[hr:learning_theories:Social Cognitive Learning Theory|Teorija socijalnog učenja]] **(Social Cognitive Learning Theory)** - [[http://hr.wikipedia.org/wiki/Albert_Bandura|Albert Bandura (1925 - )]]
@@ Redak 31: / Redak 30: @@
   * [[hr:learning_theories:Schema Theory|Teorija shema]] **(Schema Theory)** - [[http://www.education.com/reference/article/anderson-richard-chase-1934-/|Richard Anderson (1934 - )]]
   * [[hr:learning_theories:Script Theory|Teorija scenarija]] **(Script Theory)** - [[http://www.rogerschank.com/|Roger Schank]]
-  * [[hr:learning_theories:Dual Coding Theory|Teorija dvostrukog kodiranja]] **(Dual Coding Theory)** - [[http://en.wikipedia.org/wiki/Allan_Paivio|Allan Pavio (1925 - )]]
+  * [[hr:learning_theories:Dual Coding Theory|Teorija dualnog kodiranja]] **(Dual Coding Theory)** - [[http://en.wikipedia.org/wiki/Allan_Paivio|Allan Pavio (1925 - )]]
   * [[hr:learning_theories:Cognitive Load Theory|Teorija kognitivnog opterećenja]] (CLT) **(Cognitive Load Theory)** - [[http://education.arts.unsw.edu.au/staff/john-sweller-726.html|John Sweller]]
   * [[hr:learning_theories:Cognitive Theory of Multimedia Learning|Teorija multimedijskog učenja]] (CTML) **(Cognitive Theory of Multimedia Learning)** - [[http://www.psych.ucsb.edu/people/faculty/mayer/index.php|Richard Mayer]]
-===== Teorije i modeli instrukcionalnog dizajna: **(Instructional design theories and learning models)**=====
+===== Teorije i modeli instrukcionalnog dizajna:=====
   *[[hr:instructional_design:Cone of Experience|Stožac iskustva]] **(Cone of Experience)**- [[http://en.wikipedia.org/wiki/Edgar_Dale|Edgar Dale (1900 – 1985)]]
@@ Redak 47: / Redak 46: @@
 =====  Kritike  =====
-Od početka njegovog brzog razvoja tijekom 1960.-ih kognitivizmu su upućene brojne kritike, osporavajući pretpostavku da se **kognitivni procesi mogu usporediti sa modelom obrade informacija** **(mental functions can be compared to an information processing model)**. Neki autori, poput Johna Searlea ili Rogera Penrosea tvrde da obrada podatka **(computation)**, s obzirom na urođena ograničenja, nikad ne može postići kompleksnost i mogućnosti ljudskih kognitivnih procesa **(mental functions)**, te da stoga ne može biti uspješna u njihovom opisivanju. Tipični primjeru su:
+Od početka njegovog brzog razvoja tijekom 1960-ih kognitivizmu su upućene brojne kritike, osporavajući pretpostavku da se **kognitivni procesi mogu usporediti sa modelom obrade informacija**. Neki autori, poput Johna Searlea ili Rogera Penrosea tvrde da obrada podatka, s obzirom na urođena ograničenja, nikad ne može postići kompleksnost i mogućnosti ljudskih kognitivnih procesa, te da stoga ne može biti uspješna u njihovom opisivanju. Tipični primjeru su:
-  * **[[http://www.miskatonic.org/godel.html|Gödelovi teoremi nepotpunosti]]** **(Gödel's incompleteness theorems)** koji tvrde da "//će unutar svake grane matematike uvijek postojati neke propozicije koje ne mogu biti dokazane točnima ili pogrešnima putem pravila i aksioma… unutar te grane matematike. Svaku razumnu tvrdnju o brojevima je moguće dokazati izlaskom izvan sistema, kako bi se došlo do novih pravila i aksioma, ali ovim činom samo stvaramo veći sistem sa vlastitim nedokazivim tvrdnjama.//"(([[http://books.google.com/books?id=aNoEAAAAYAAJ|Jones, Judy, and William Wilson. An incomplete education. Ballantine Books, 1987.]])). Pojednostavljeno, računala, s obzirom da su određena ograničenim setom aksioma, nikad neće biti sposobna za kogniciju poput ljudske. Model obrade informacija **(information-processing model)**, stoga ima ograničenu primjenu u razumijevanju ljudske kognicije. [[http://kgs.logic.at/index.php?id=23|Kurt Gödel]] svoja dva teorema nepotpunosti predstavlja, 1931.
+  * **[[http://www.miskatonic.org/godel.html|Gödelovi teoremi nepotpunosti]]** koji tvrde da "//će unutar svake grane matematike uvijek postojati neke propozicije koje ne mogu biti dokazane točnima ili pogrešnima putem pravila i aksioma… unutar te grane matematike. Svaku razumnu tvrdnju o brojevima je moguće dokazati izlaskom izvan sistema, kako bi se došlo do novih pravila i aksioma, ali ovim činom samo stvaramo veći sistem sa vlastitim nedokazivim tvrdnjama.//"(([[http://books.google.com/books?id=aNoEAAAAYAAJ|Jones, Judy, and William Wilson. An incomplete education. Ballantine Books, 1987.]])). Pojednostavljeno, računala, s obzirom da su određena ograničenim setom aksioma, nikad neće biti sposobna za kogniciju poput ljudske. Model obrade informacija **(information-processing model)**, stoga ima ograničenu primjenu u razumijevanju ljudske kognicije. [[http://kgs.logic.at/index.php?id=23|Kurt Gödel]] svoja dva teorema nepotpunosti predstavlja 1931.
-  * **[[http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=why-is-turings-halting-pr|Turingov problem zaustavljanja]]** **(Turing's halting problem)** koji tvrdi da je za dani opis programa nemoguće odlučiti zaustavlja li se program ili se nastavlja izvršavati u nedogled za bilo koji ulaz. Ovaj teorem, koji [[http://www.alanturing.net/|Alan Turing]] dokazuje 1936, pokazuje kako neke stvari po svojoj prirodi nisu računljive.
+  * **[[http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=why-is-turings-halting-pr|Turingov problem zaustavljanja]]** koji tvrdi da je za dani opis programa nemoguće odlučiti zaustavlja li se program ili se nastavlja izvršavati u nedogled za bilo koji ulaz. Ovaj teorem, koji [[http://www.alanturing.net/|Alan Turing]] dokazuje 1936. godine, pokazuje kako neke stvari po svojoj prirodi nisu računljive.
-Tijekom 1970-ih, [[hr:learning_paradigms:humanism|humanizam]] se kroz **holistički pristup** **(holistic approach)**, vjeru u snagu pojedinca i pogled na **učenje putem ispunjenja njegovih potencijala**, razvija kao oponent oboje biheviorizmu i kognitivizmu.
+Tijekom 1970-ih, [[hr:learning_paradigms:humanism|humanizam]] se kao **holistički pristup**, koji ističe vjeru u snagu pojedinca i pogled na **učenje putem ispunjenja njegovih potencijala**, razvija kao komplement biheviorizmu i kognitivizmu.
 ===== Literatura =====
 [[http://arrow.dit.ie/cgi/viewcontent.cgi?article=1003&context=engscheleart|Ashworth, Frank et al. : Learning Theories and Higher Education. Level 3, Issue 2, June 2004.]]
-[[http://www.learning-theories.com/cognitivism.html|Cognitivism at Learning Theories.]] Pribavljeno 21. veljače, 2011.
+[[http://www.learning-theories.com/cognitivism.html|Cognitivism at Learning Theories.]] Dohvaćeno 21. veljače 2011.
-[[http://classweb.gmu.edu/ndabbagh/Resources/IDKB/models_theories.htm|Dabbagh, N. The Instructional Design Knowledge Base. George Mason University, Instructional Technology Program.]] Pribavljeno 8. ožujka, 2011.
+[[http://classweb.gmu.edu/ndabbagh/Resources/IDKB/models_theories.htm|Dabbagh, N. The Instructional Design Knowledge Base. George Mason University, Instructional Technology Program.]] Dohvaćeno 8. ožujka, 2011.

Learning Theories

Korisnički alati

Site alati

Razlike

Stranični alati