Slijede razlike između dviju inačica stranice
Starije izmjene na obje strane Starija izmjena Novija izmjena | Starija izmjena | ||
hr:learning_paradigms:constructivism [2015/06/24 10:51] ivahtaric |
hr:learning_paradigms:constructivism [2023/06/19 16:03] (trenutno) |
||
---|---|---|---|
Redak 18: | Redak 18: | ||
Iako se ideje konstruktivizma javljaju već u 18. stoljeću kod autora poput [[http://en.wikipedia.org/wiki/Giambattista_Vico|Giambattista ]][[http://en.wikipedia.org/wiki/Giambattista_Vico|Vicoa]](([[http://findarticles.com/p/articles/mi_7026/is_2_96/ai_n28125759/|Giambattista, V. De Antiquissima Italorum Sapientia. 1710.]])) , počeo se razvijati tek 1970-ih((4)) ) i predstavio se kao paradigma, ali i kao teorija(([[http://www.amazon.com/Constructivism-Perspectives-Teachers-College-Press/dp/0807734888#reader_0807734888|Press, Teachers College. Constructivism: Theory, Perspectives, and Practice. Teachers College Press, 1996.]])) . Danas se konstruktivizam u literaturi pojavljuje u brojnim varijantama(([[http://folk.uio.no/sveinsj/Constructivism_and_learning_Sjoberg.pdf|S. Sjoberg et al. Constructivism and learning. In Baker, E., McGaw, B. & Peterson P (Eds). International Encyclopaedia of Education 3rd Edition, Oxford: Elsevier, 2007.]])) , od kojih se ističu dvije(([[http://ehlt.flinders.edu.au/education/iej/articles/v6n3/liu/paper.pdf|Liu, C. H, and R. Matthews. Vygotsky’s philosophy: Constructivism and its criticisms examined. International Education Journal 6, no. 3: 386–399. 2005.]])) : | Iako se ideje konstruktivizma javljaju već u 18. stoljeću kod autora poput [[http://en.wikipedia.org/wiki/Giambattista_Vico|Giambattista ]][[http://en.wikipedia.org/wiki/Giambattista_Vico|Vicoa]](([[http://findarticles.com/p/articles/mi_7026/is_2_96/ai_n28125759/|Giambattista, V. De Antiquissima Italorum Sapientia. 1710.]])) , počeo se razvijati tek 1970-ih((4)) ) i predstavio se kao paradigma, ali i kao teorija(([[http://www.amazon.com/Constructivism-Perspectives-Teachers-College-Press/dp/0807734888#reader_0807734888|Press, Teachers College. Constructivism: Theory, Perspectives, and Practice. Teachers College Press, 1996.]])) . Danas se konstruktivizam u literaturi pojavljuje u brojnim varijantama(([[http://folk.uio.no/sveinsj/Constructivism_and_learning_Sjoberg.pdf|S. Sjoberg et al. Constructivism and learning. In Baker, E., McGaw, B. & Peterson P (Eds). International Encyclopaedia of Education 3rd Edition, Oxford: Elsevier, 2007.]])) , od kojih se ističu dvije(([[http://ehlt.flinders.edu.au/education/iej/articles/v6n3/liu/paper.pdf|Liu, C. H, and R. Matthews. Vygotsky’s philosophy: Constructivism and its criticisms examined. International Education Journal 6, no. 3: 386–399. 2005.]])) : | ||
- | * **socijalni konstruktivizam****(social constructivism)** (poznat još kao //osobni konstruktivizam//**(personal constructivism)** ili //radikalni konstruktivizam//**(radical constructivism)**) izveden iz radova [[http://www.marxists.org/archive/vygotsky/|Lava Vygotskog]] i proširen radovima [[http://www.ischool.berkeley.edu/people/faculty/jeanlave|Jeana Lavea]], [[http://www.sesp.northwestern.edu/profile/?p=52&/AllanCollins/|Allana Collinsa]], [[http://www.johnseelybrown.com/|Johna Browna]] i [[http://en.wikipedia.org/wiki/Ernst_von_Glasersfeld|Ernsta von ]][[http://en.wikipedia.org/wiki/Ernst_von_Glasersfeld|Glasersfelda]]((See: [[http://www.univie.ac.at/constructivism/EvG/papers/114.pdf|Ernst von Glasersfeld. Constructivism in Education. In The International Encyclopedia of Education, vol. 1, pp162-163. Oxford/New York, Pergamon Press, 1989]])) , koji navode da je znanje specifično za situaciju i ovisno o kontekstu te da socijalna okolina ima ključnu ulogu u učenju, i | + | * **socijalni konstruktivizam****(social constructivism)** (poznat još kao //osobni konstruktivizam//**(personal constructivism)** ili //radikalni konstruktivizam//**(radical constructivism)**) izveden iz radova [[http://www.marxists.org/archive/vygotsky/|Lava Vygotskog]] i proširen radovima [[http://www.ischool.berkeley.edu/people/faculty/jeanlave|Jeana Lavea]], [[http://www.sesp.northwestern.edu/profile/?p=52&/AllanCollins/|Allana Collinsa]], [[http://www.johnseelybrown.com/|Johna Browna]] i [[http://en.wikipedia.org/wiki/Ernst_von_Glasersfeld|Ernsta von ]][[http://en.wikipedia.org/wiki/Ernst_von_Glasersfeld|Glasersfelda]]((See: [[http://www.univie.ac.at/constructivism/EvG/papers/114.pdf|Ernst von Glasersfeld. Constructivism in Education. In The International Encyclopedia of Education, vol. 1, pp162-163. Oxford/New York, Pergamon Press, 1989]])) , koji navode da je znanje specifično za situaciju i ovisno o kontekstu te da socijalna okolina ima ključnu ulogu u učenju, i |
* **kognitivni konstruktivizam****(cognitive constructivism)** (poznat i kao //realistički konstruktivizam//**(realist constructivism)**) predstavljen u radovima [[http://www.piaget.org/aboutPiaget.html|Jeana Piagea]] ili [[http://www.psych.nyu.edu/bruner/|Jeromea Brunera]], koji se, budući da se znanje ne može izravno prenositi sa osobe na osobu, fokusiraju na pojedinčevo konstruiranje znanja i učenje kroz istraživanja. | * **kognitivni konstruktivizam****(cognitive constructivism)** (poznat i kao //realistički konstruktivizam//**(realist constructivism)**) predstavljen u radovima [[http://www.piaget.org/aboutPiaget.html|Jeana Piagea]] ili [[http://www.psych.nyu.edu/bruner/|Jeromea Brunera]], koji se, budući da se znanje ne može izravno prenositi sa osobe na osobu, fokusiraju na pojedinčevo konstruiranje znanja i učenje kroz istraživanja. | ||
===== Teorije učenja ===== | ===== Teorije učenja ===== | ||
Redak 35: | Redak 35: | ||
* [[:hr:instructional_design:goal_based_scenarios|Cilju usmjeren scenarij]] | * [[:hr:instructional_design:goal_based_scenarios|Cilju usmjeren scenarij]] | ||
* [[:hr:instructional_design:problem-based_learning|Problemom usmjereno učenje]] | * [[:hr:instructional_design:problem-based_learning|Problemom usmjereno učenje]] | ||
- | * [[:instructional_design:istrazivacki_usmjerena_nastava|Istraživački usmjerena nastava]] | + | * [[:hr:instructional_design:inquiry-based_learning|Istraživački usmjerena nastava]] |
- | * [[:instructional_design:nenamjerno_ucenje|Nenamjerno učenje]] | + | * [[:hr:instructional_design:incidental_learning|Nenamjerno učenje]] |
===== Kritike ===== | ===== Kritike ===== | ||
- | Modeli konstruktivističkog instrukcijskog dizajna izloženi su u zadnje vrijeme mnogim kritikama((9)) ((10) 10) 10) 10) 10) 10) 10) )) , najviše zbog promoviranja samo učenja otkrivanjem i instrukcijama minimalnog navođenja. Richard Mayer((11) 11) 11) 11) 11) 11) 11) [[http://www.katharinenewman.com/Research/Desktop/amp-59-1-14.pdf|Mayer, R. Should there be a three-strikes rule against pure discovery learning? The case for guided methods of instruction. American Psychologist, 59, 14–19. 2004.]])) je provjerio rezultate eksperimentima učenja otkrivanjem između 1950-ih i 1980-ih i zaključio da se svakog desetljeća razvio novi, sličan pristup pod drugim imenom, ne čineći pri tome značajne razlike. Njegovim riječima, | + | Modeli konstruktivističkog instrukcijskog dizajna izloženi su u zadnje vrijeme mnogim kritikama((9)) ((10) _FCKG_BLANK_TD_)) , najviše zbog promoviranja samo učenja otkrivanjem i instrukcijama minimalnog navođenja. Richard Mayer((11) 11) 11) 11) 11) 11) 11) 11) 11) 11) 11) [[http://www.katharinenewman.com/Research/Desktop/amp-59-1-14.pdf|Mayer, R. Should there be a three-strikes rule against pure discovery learning? The case for guided methods of instruction. American Psychologist, 59, 14–19. 2004.]])) je provjerio rezultate eksperimentima učenja otkrivanjem između 1950-ih i 1980-ih i zaključio da se svakog desetljeća razvio novi, sličan pristup pod drugim imenom, ne čineći pri tome značajne razlike. Njegovim riječima, |
- | * "//Čisto otkrivanje nije funkcioniralo 1960-ih, nije funkcioniralo 1970-ih i nije funkcioniralo 1980-ih… Rasprava o otkrivanju se ponovila mnogo puta u obrazovanju, ali svaki put istraživački nalazi su bili u korist učenju putem vođenja.//".((12) 12) 12) 12) 12) 12) 12) [[http://www.katharinenewman.com/Research/Desktop/amp-59-1-14.pdf|Mayer, R. Should there be a three-strikes rule against pure discovery learning? The case for guided methods of instruction. American Psychologist, 59, p18. 2004.]])) | + | * "//Čisto otkrivanje nije funkcioniralo 1960-ih, nije funkcioniralo 1970-ih i nije funkcioniralo 1980-ih… Rasprava o otkrivanju se ponovila mnogo puta u obrazovanju, ali svaki put istraživački nalazi su bili u korist učenju putem vođenja.//".((12) 12) 12) 12) 12) 12) 12) 12) 12) 12) 12) [[http://www.katharinenewman.com/Research/Desktop/amp-59-1-14.pdf|Mayer, R. Should there be a three-strikes rule against pure discovery learning? The case for guided methods of instruction. American Psychologist, 59, p18. 2004.]])) |
- | Kritike tvrde, da učenje otkrivanjem i instrukcijama minimalnog navođenja, iako pristupačnije učenicima((13) 13) 13) 13) 13) 13) 13) )) , | + | Kritike tvrde, da učenje otkrivanjem i instrukcijama minimalnog navođenja, iako pristupačnije učenicima((13) 13) 13) 13) 13) 13) 13) 13) 13) 13) 13) )) , |
- | * može dovesti do frustracije zbog **neuspjeha** ili **pogrešnih shvaćanja** ((14) 14) 14) 14) 14) 14) 14) [[http://www.eric.ed.gov/PDFS/ED259296.pdf|Hardiman, P., Pollatsek, A., & Weil, A. Learning to understand the balance beam. Cognition and Instruction, 3, 1–30. 1986.]])) ((15) 15) 15) 15) 15) 15) 15) [[http://books.google.hr/books?id=YyiywUE-M0YC&pg=PA229&lpg=PA229&dq=Guided+discovery+in+a+community+of+learners.&source=bl&ots=hsp2myS7V1&sig=FpgzCX7CExWleW500RjEBiIWJa8&hl=hr&ei=pmWtTY_WDZCSOr2-keML&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CB0Q6AEwAA#v=onepage&q=Guided discovery in a community of learners.&f=false|Brown, A., & Campione, J. . Guided discovery in a community of learners. In K. McGilly (Ed.), Classroom lessons: Integrating cognitive theory and classroom practice (pp. 229–270). Cambridge, MA: MIT Press. 1994.]])) , | + | * može dovesti do frustracije zbog **neuspjeha** ili **pogrešnih shvaćanja** ((14) 14) 14) 14) 14) 14) 14) 14) 14) 14) 14) [[http://www.eric.ed.gov/PDFS/ED259296.pdf|Hardiman, P., Pollatsek, A., & Weil, A. Learning to understand the balance beam. Cognition and Instruction, 3, 1–30. 1986.]])) ((15) 15) 15) 15) 15) 15) 15) 15) 15) 15) 15) [[http://books.google.hr/books?id=YyiywUE-M0YC&pg=PA229&lpg=PA229&dq=Guided+discovery+in+a+community+of+learners.&source=bl&ots=hsp2myS7V1&sig=FpgzCX7CExWleW500RjEBiIWJa8&hl=hr&ei=pmWtTY_WDZCSOr2-keML&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CB0Q6AEwAA#v=onepage&q=Guided discovery in a community of learners.&f=false|Brown, A., & Campione, J. . Guided discovery in a community of learners. In K. McGilly (Ed.), Classroom lessons: Integrating cognitive theory and classroom practice (pp. 229–270). Cambridge, MA: MIT Press. 1994.]])) , |
- | * nije toliko **učinkovito** kao učenje vođenjem ((16) 16) 16) 16) 16) 16) 16) [[http://www.springerlink.com/content/m4625l377p571114/|Moreno, R. Decreasing cognitive load in novice students: Effects of explanatory versus corrective feedback in discovery-based multimedia. Instructional Science, 32, 99–113. 2004.]])) , | + | * nije toliko **učinkovito** kao učenje vođenjem ((16) 16) 16) 16) 16) 16) 16) 16) 16) 16) 16) [[http://www.springerlink.com/content/m4625l377p571114/|Moreno, R. Decreasing cognitive load in novice students: Effects of explanatory versus corrective feedback in discovery-based multimedia. Instructional Science, 32, 99–113. 2004.]])) , |
- | * uzrokuje **veliko kognitivno ****opterećenje** ((17) 17) 17) 17) 17) 17) 17) [[http://psycnet.apa.org/journals/edu/91/2/334/|Tuovinen, J. E., & Sweller, J. A comparison of cognitive load associated with discovery learning and worked examples. Journal of Educational Psychology, 91, 334–341. 1999.]])) ((18) 18) 18) 18) 18) 18) 18) [[http://dcom.arch.gatech.edu/old/Coa6763/Readings/sweller-88a.pdf|Sweller, J. Cognitive load during problem solving: Effects on learning. Cognitive Science, 12, 257–285. 1988.]])) , | + | * uzrokuje **veliko kognitivno ****opterećenje** ((17) 17) 17) 17) 17) 17) 17) 17) 17) 17) 17) [[http://psycnet.apa.org/journals/edu/91/2/334/|Tuovinen, J. E., & Sweller, J. A comparison of cognitive load associated with discovery learning and worked examples. Journal of Educational Psychology, 91, 334–341. 1999.]])) ((18) 18) 18) 18) 18) 18) 18) 18) 18) 18) 18) [[http://dcom.arch.gatech.edu/old/Coa6763/Readings/sweller-88a.pdf|Sweller, J. Cognitive load during problem solving: Effects on learning. Cognitive Science, 12, 257–285. 1988.]])) , |
- | * daje **lošije rezultate od praktičnih primjera** ((19) 19) 19) 19) 19) 19) 19) [[http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0022066303010699|Cooper, G., & Sweller, J. The effects of schema acquisition and rule automation on mathematical problem-solving transfer. Journal of Educational Psychology, 79, 347–362. 1987.]])) ((20) 20) 20) 20) 20) 20) 20) [[http://web.ebscohost.com/ehost/pdfviewer/pdfviewer?sid=55241eef-3a21-4afa-9be6-6d3f53322951@sessionmgr111&vid=2&hid=126|Sweller, J., & Cooper, G. A. The use of worked examples as a substitute for problem solving in learning algebra. Cognition and Instruction, 2, 59–89. 1985.]])) , | + | * daje **lošije rezultate od praktičnih primjera** ((19) 19) 19) 19) 19) 19) 19) 19) 19) 19) 19) [[http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0022066303010699|Cooper, G., & Sweller, J. The effects of schema acquisition and rule automation on mathematical problem-solving transfer. Journal of Educational Psychology, 79, 347–362. 1987.]])) ((20) 20) 20) 20) 20) 20) 20) 20) 20) 20) 20) [[http://web.ebscohost.com/ehost/pdfviewer/pdfviewer?sid=55241eef-3a21-4afa-9be6-6d3f53322951@sessionmgr111&vid=2&hid=126|Sweller, J., & Cooper, G. A. The use of worked examples as a substitute for problem solving in learning algebra. Cognition and Instruction, 2, 59–89. 1985.]])) , |
- | * rezultira **većim utroškom vremena** bez poboljšanja u rezultatima ((21) 21) 21) 21) 21) 21) 21) [[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8447896|Albanese, M., & Mitchell, S. Problem-based learning: A review of the literature on its outcomes and implementation issues. AcademicMedicine, 68, 52–81. 1993.]])) , | + | * rezultira **većim utroškom vremena** bez poboljšanja u rezultatima ((21) 21) 21) 21) 21) 21) 21) 21) 21) 21) 21) [[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8447896|Albanese, M., & Mitchell, S. Problem-based learning: A review of the literature on its outcomes and implementation issues. AcademicMedicine, 68, 52–81. 1993.]])) , |
- | * ne pokazuje statistički značajno poboljšanje u znanju kada je primijenjeno u medicinskim školama((22) 22) 22) 22) 22) 22) 22) [[http://www.med.uni-frankfurt.de/lehre/literatur/container_journal_club/effectiveness_Colliver_Volltext.pdf|Colliver, J. A. Effectiveness of problem-based learning curricula: Research and theory. Academic Medicine, 75, 259–266. 2000.]])) , i | + | * ne pokazuje statistički značajno poboljšanje u znanju kada je primijenjeno u medicinskim školama((22) 22) 22) 22) 22) 22) 22) 22) 22) 22) 22) [[http://www.med.uni-frankfurt.de/lehre/literatur/container_journal_club/effectiveness_Colliver_Volltext.pdf|Colliver, J. A. Effectiveness of problem-based learning curricula: Research and theory. Academic Medicine, 75, 259–266. 2000.]])) , i |
- | * da ovi nedostaci posebno vrijede za početnike((23) 23) 23) 23) 23) 23) 23) [[http://books.google.hr/books?id=iAgmAQAAIAAJ&dq=Integrating Educational Technology Into Teaching 2nd edition&source=gbs_similarbooks|Roblyer, M. D., Edwards, J., & Havriluk, M. A. Integrating educational technology into teaching (2nd ed.). Upper Saddle River, NJ: Prentice-Hall. 1997.]])) . | + | * da ovi nedostaci posebno vrijede za početnike((23) 23) 23) 23) 23) 23) 23) 23) 23) 23) 23) [[http://books.google.hr/books?id=iAgmAQAAIAAJ&dq=Integrating Educational Technology Into Teaching 2nd edition&source=gbs_similarbooks|Roblyer, M. D., Edwards, J., & Havriluk, M. A. Integrating educational technology into teaching (2nd ed.). Upper Saddle River, NJ: Prentice-Hall. 1997.]])) . |
Iako konstruktivizam također uključuje metode učenja sa određenim stupnjem vođenja i ne samo učenje otkrivanjem te instrukcijama minimalnog navođenja, kritike tvrde da te metode i dalje ne uvažavaju dokazane prednosti vođenja, praktičnih primjera i potiču veća kognitivna opterećenja koja zatim rezultiraju u smanjenju resursa dostupnih za učenje uslijed orijentiranja traženju rješenja na određeni problem. | Iako konstruktivizam također uključuje metode učenja sa određenim stupnjem vođenja i ne samo učenje otkrivanjem te instrukcijama minimalnog navođenja, kritike tvrde da te metode i dalje ne uvažavaju dokazane prednosti vođenja, praktičnih primjera i potiču veća kognitivna opterećenja koja zatim rezultiraju u smanjenju resursa dostupnih za učenje uslijed orijentiranja traženju rješenja na određeni problem. |