Slijede razlike između dviju inačica stranice
Starije izmjene na obje strane Starija izmjena Novija izmjena | Starija izmjena | ||
hr:learning_theories:assimilation_theory [2014/01/26 20:14] amaricic |
hr:learning_theories:assimilation_theory [2023/06/19 16:03] (trenutno) |
||
---|---|---|---|
Redak 4: | Redak 4: | ||
- | Teorija asimilacije (nazvana i //teorijom obuhvaćanja//, eng. subsumption theory ili //teorijom naprednog organiziranja//, eng. theory of advance organizers) jedna je od [[learning_paradigms:cognitivism#learning_theories|kognitivnih teorija učenja]], razvijena 60-ih godina prošlog stoljeća od strane američkog psihologa [[http://www.davidausubel.org/|Davida Ausubela]]. Ausbel je kognitivst (([[http://books.google.hr/books?id=nNcoAO5Za9YC|Leonard, David C. Learning theories, A to Z. Greenwood Publishing Group, 2002.]]))(([[http://books.google.hr/books?id=hQD2p7DvpqAC|Royer, James M. The cognitive revolution in educational psychology. IAP, 2005.]])) inspiriran radom [[http://www.piaget.org/aboutPiaget.html|Jeana Piageta]] (vidi: [[Teorija kognitivnog razvoja]]) i smatrao je neadekvatnom (([[http://www.lifecircles-inc.com/Learningtheories/constructivism/ausubel.html|Cooper, S. Theories of Learning in Educational Psychology: David Ausubel. Meaningful Verbal Learning & Subsumption Theory.]])), tada utjecajnu [[learning_paradigms:behaviorism&#behaviorist_learning_theories|neo-bihevioralnu teoriju]]. Ausubel se bavio razvojem teorije učenja verbalnog razumijevanja, te metodama koje u skladu s njom olakšavaju učenje u razredu(([[http://ir.lib.sfu.ca/bitstream/1892/5643/1/b12748419.pdf|Rossner, Vivian F. A description and critique of David P. Ausubel’s model of learning. Thesis (M.A. (Ed.)), Simon Fraser University, 1982.]])). | + | Teorija asimilacije (nazvana i //teorijom obuhvaćanja//, eng. //subsumption theory// ili //teorijom naprednog organiziranja//, eng. //theory of advance organizers//) jedna je od [[learning_paradigms:cognitivism#learning_theories|kognitivnih teorija učenja]], razvijena 60-ih godina prošlog stoljeća od strane američkog psihologa [[http://www.davidausubel.org/|Davida Ausubela]]. Ausbel je kognitivst (([[http://books.google.hr/books?id=nNcoAO5Za9YC|Leonard, David C. Learning theories, A to Z. Greenwood Publishing Group, 2002.]]))(([[http://books.google.hr/books?id=hQD2p7DvpqAC|Royer, James M. The cognitive revolution in educational psychology. IAP, 2005.]])) inspiriran radom [[http://www.piaget.org/aboutPiaget.html|Jeana Piageta]] (vidi: [[Teorija kognitivnog razvoja]]) i smatrao je neadekvatnom (([[http://www.lifecircles-inc.com/Learningtheories/constructivism/ausubel.html|Cooper, S. Theories of Learning in Educational Psychology: David Ausubel. Meaningful Verbal Learning & Subsumption Theory.]])), tada utjecajnu [[learning_paradigms:behaviorism&#behaviorist_learning_theories|neo-bihevioralnu teoriju]]. Ausubel se bavio razvojem teorije učenja verbalnog razumijevanja, te metodama koje u skladu s njom olakšavaju učenje u razredu(([[http://ir.lib.sfu.ca/bitstream/1892/5643/1/b12748419.pdf|Rossner, Vivian F. A description and critique of David P. Ausubel’s model of learning. Thesis (M.A. (Ed.)), Simon Fraser University, 1982.]])). |
Redak 12: | Redak 12: | ||
Prema Ausubelovoj teoriji, učenje se javlja **razvijanjem** **novih kognitivnih struktura** koje pohranjuju novostečene informacije. Kognitivna struktura je središnji pojam ove teorije, a definira se kao: | Prema Ausubelovoj teoriji, učenje se javlja **razvijanjem** **novih kognitivnih struktura** koje pohranjuju novostečene informacije. Kognitivna struktura je središnji pojam ove teorije, a definira se kao: | ||
- | * "// organizacija, stabilnost i jasnoća pojedinčeva znanja u pojedinom području u bilo kojem zadanom trenutku//"(([[http://rer.sagepub.com/content/31/5/500.extract|Ausubel, David P., and Donald Fitzgerald. Chapter V: Meaningful Learning and Retention: Intrapersonal Cognitive Variables. Review of Educational Research 31, no. 5: p500 -510. December 1, 1961.]]). Ona je "//hijerarhijski organizirana u terminima **izrazito uključenih koncepata** (highly inclusive concepts) unutar kojih su podvedeni **manje uključeni podkoncepti** (less inclusive subconcepts) i ostale informacije//".(([[http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0022066307633558|Ausubel, Robbins, & Blake. Retroactive inhibition and facilitation in the learning of school materials. Journal of Educational Psychology, 48, p267, 1957.]])) | + | * "// organizacija, stabilnost i jasnoća pojedinčeva znanja u pojedinom području u bilo kojem zadanom trenutku//"(([[http://rer.sagepub.com/content/31/5/500.extract|Ausubel, David P., and Donald Fitzgerald. Chapter V: Meaningful Learning and Retention: Intrapersonal Cognitive Variables. Review of Educational Research 31, no. 5: p500 -510. December 1, 1961.]])). Ona je "//hijerarhijski organizirana u terminima **izrazito uključenih koncepata** (highly inclusive concepts) unutar kojih su podvedeni **manje uključeni podkoncepti** (less inclusive subconcepts) i ostale informacije//".(([[http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0022066307633558|Ausubel, Robbins, & Blake. Retroactive inhibition and facilitation in the learning of school materials. Journal of Educational Psychology, 48, p267, 1957.]])) |
Kao što je spomenuto, **znanje** je u teoriji asimilacije hijerarhijski organizirano u obliku piramide, gdje se općenitije ideje i koncepti pojavljuju na vrhu piramide, a na njezinom dnu možemo naći sve specifičinije ideje i koncepte. Što je koncept bliže vrhu piramide to je općenitiji i njegov životni vijek je dulji. Novo znanje je **asimilirano** u hijerarhiju **usidrenjem** (anchoring) u već postojeće općenitije koncepte zvane //usidreni koncept// (anchoring concept) ili //mjesto sidrenja//(anchoring site)). //Usidreni koncept// je karakterističan po dostupnosti, jasnoći, stabilnosti u kognitivnoj strukturi, te po važnosti i razlikovanju od koncepata koji se tek trebaju naučiti.(([[http://ir.lib.sfu.ca/bitstream/1892/5643/1/b12748419.pdf|Rossner, Vivian F. A description and critique of David P. Ausubel’s model of learning. Thesis (M.A. (Ed.)), Simon Fraser University, 1982.]])) Karakteristike postojećih koncepata (potencijalna mjesta sidrenja) definiraju sveukupne karakteristike nečije kognitivne strukture: ako su dobro organizirane, omogućuje brže učenje, odnosno dodavanje novih ideja i struktura, te se zato to smatra ključnim aspektom učenja. Ako je kognitivna struktura neorganizirana ili loše povezana, stjecanje novih informacija biti će znatno teže. | Kao što je spomenuto, **znanje** je u teoriji asimilacije hijerarhijski organizirano u obliku piramide, gdje se općenitije ideje i koncepti pojavljuju na vrhu piramide, a na njezinom dnu možemo naći sve specifičinije ideje i koncepte. Što je koncept bliže vrhu piramide to je općenitiji i njegov životni vijek je dulji. Novo znanje je **asimilirano** u hijerarhiju **usidrenjem** (anchoring) u već postojeće općenitije koncepte zvane //usidreni koncept// (anchoring concept) ili //mjesto sidrenja//(anchoring site)). //Usidreni koncept// je karakterističan po dostupnosti, jasnoći, stabilnosti u kognitivnoj strukturi, te po važnosti i razlikovanju od koncepata koji se tek trebaju naučiti.(([[http://ir.lib.sfu.ca/bitstream/1892/5643/1/b12748419.pdf|Rossner, Vivian F. A description and critique of David P. Ausubel’s model of learning. Thesis (M.A. (Ed.)), Simon Fraser University, 1982.]])) Karakteristike postojećih koncepata (potencijalna mjesta sidrenja) definiraju sveukupne karakteristike nečije kognitivne strukture: ako su dobro organizirane, omogućuje brže učenje, odnosno dodavanje novih ideja i struktura, te se zato to smatra ključnim aspektom učenja. Ako je kognitivna struktura neorganizirana ili loše povezana, stjecanje novih informacija biti će znatno teže. | ||
Redak 42: | Redak 42: | ||
Koncept smislenog učenja u kontekstu Ausbelove teorije ima nekoliko važnih implikacija unutar nastavnog procesa: | Koncept smislenog učenja u kontekstu Ausbelove teorije ima nekoliko važnih implikacija unutar nastavnog procesa: | ||
- | *Uspješni nastavni proces **ovisi i o učitelju i o učeniku**. Ausubel vidi proces poučavanja kao //poučavanje tumačenjem// (expository teaching)(pristup usmjeren na učitelja, učitelj predstavlja koncepte i ideje koje bi učenik trebao naučiti) i učenje kao //(reception learning)// (učitelj "stavlja" nove ideje/informacije u kontekst učenikove kognitivne strukture), te napominje kako će do učenja doći samo ako učenik **aktivno nastoji** povezati novi materijal s već znanim materijalom. | + | *Uspješni nastavni proces **ovisi i o učitelju i o učeniku**. Ausubel vidi proces poučavanja kao //poučavanje tumačenjem// (expository teaching)(pristup usmjeren na učitelja, učitelj predstavlja koncepte i ideje koje bi učenik trebao naučiti) i //učenje kroz opažanje// (reception learning)(učitelj "stavlja" nove ideje/informacije u kontekst učenikove kognitivne strukture), te napominje kako će do učenja doći samo ako učenik **aktivno nastoji** povezati novi materijal s već znanim materijalom. |
* **Predznanje** je ključ za ono što ćemo naučiti sljedeće. Kako bi ispunila zahtjeve smislenog učenja, osoba treba imati ključne koncepte više razine (predznanje) koji će poslužiti kao **mjesto sidrenja** (subsumer) za novo znanje, ili treba biti opremljena odgovarajućim organizacijama. | * **Predznanje** je ključ za ono što ćemo naučiti sljedeće. Kako bi ispunila zahtjeve smislenog učenja, osoba treba imati ključne koncepte više razine (predznanje) koji će poslužiti kao **mjesto sidrenja** (subsumer) za novo znanje, ili treba biti opremljena odgovarajućim organizacijama. | ||
* Nakon što je utvrđeno da učenik posjeduje potrebno predznanje, učitelj treba **prezentirati nastavni sadržaj na organizirani i strukturirani način** (započeti s općenitim pojmovima te ići prema sve specifičnijima), povezivati stare i nove ideje koristeći različita nastavna pomagala i grafičke prikaza, te nastaviti s dovoljnom količinom prakse koja će omogućiti primjenu naučenoga materijala u svrhu olakšavanja njegovog usvajanja. | * Nakon što je utvrđeno da učenik posjeduje potrebno predznanje, učitelj treba **prezentirati nastavni sadržaj na organizirani i strukturirani način** (započeti s općenitim pojmovima te ići prema sve specifičnijima), povezivati stare i nove ideje koristeći različita nastavna pomagala i grafičke prikaza, te nastaviti s dovoljnom količinom prakse koja će omogućiti primjenu naučenoga materijala u svrhu olakšavanja njegovog usvajanja. |