Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice

--- hr:learning_theories:gestalt_psychology [2013/12/12 18:35]
jlivakovic [Što je Gestalt psihologija?]
+++ hr:learning_theories:gestalt_psychology [2023/06/19 16:03] (trenutno)
@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-====== Gestalt psihologija ======
+====== Gestalt psihologija (Gestalt Psychology) ======
 ===== Općenito =====
-Gestalt psihologiju prvi je puta predstavio njemački psiholog [[http://en.wikipedia.org/wiki/Max_Wertheimer|Max Wertheimer]](([[http://webspace.ship.edu/cgboer/gestalt.html|Boeree, George. Gestalt Psihologija.]])) 1912. godine, kada je objavio rad o optičkoj iluziji zvanoj //prividno kretanje//. U tom je radu analizirao iluziju koja seriju statičnih slika percipira kao pokret, baš poput filma. Pretpostavka da je **cjelina puno više od samog zbroja njenih dijelova** glavno je načelo gestalt psihologije.
+Gestalt psihologiju prvi je predstavio njemački psiholog [[http://en.wikipedia.org/wiki/Max_Wertheimer|Max Wertheimer]](([[http://webspace.ship.edu/cgboer/gestalt.html|Boeree, George. Gestalt Psihologija.]])) 1912. godine, kada je objavio rad o optičkoj iluziji zvanoj //prividno kretanje//. U tom je radu analizirao iluziju koja seriju statičnih slika percipira kao pokret, poput filma. Pretpostavka da je **cjelina puno više od samog zbroja njenih dijelova** glavno je načelo gestalt psihologije.
 ===== Što je Gestalt psihologija? =====
-Gestalt teorija predstavljena je kao **suprotnost** dotad dominantnom **[[:glossary#structuralism|strukturalizmu]]**, koji je tvrdio da kompleksnost percepcije može biti shvaćena razbijajući je u manje, osnovne dijelove iskustva, kao što je primjerice cjepkanje grafičke forme u set točaka ili melodije na niz zvukova. Gestaltisti su **napali tu teoriju**: ista melodija može biti prepoznata i ako je se odsvira u drugačijem ključu, a pravokutnik može biti percipiran kao pravokutnik i kroz druge oblike, ne samo crtanjem četiriju linija. Ideja Werheimera bila jest da je mogućnost **percipiranja objekata sposobnost živčanog sustava**, koji ima tendenciju **zajedničkog grupiranja objekata** koji su **blizu**, **slični**, koji čine **glatke linije**, **oblikuju većinu lika dovoljnu za prepoznavanje**. Ovo su četiri Wertheimerova //**načela grupiranja**//(([[http://www.psiholoskicentar-razvoj.hr/?p=40|Gestalt psihologija]])):
+Gestalt teorija predstavljena je kao **suprotnost** do tad dominantnom **[[:glossary#structuralism|strukturalizmu]]**, koji je tvrdio da kompleksnost percepcije može biti shvaćena razbijajući je u manje, osnovne dijelove iskustva, kao što je primjerice cjepkanje grafičke forme u set točaka ili melodije na niz zvukova. Gestaltisti su **napali tu teoriju**: ista melodija može biti prepoznata i ako se odsvira u drugačijem ključu, a pravokutnik može biti percipiran kao pravokutnik i kroz druge oblike, ne samo crtanjem četiriju linija. Ideja Werheimera bila je da je mogućnost **percipiranja objekata sposobnost živčanog sustava**, koji ima tendenciju **zajedničkog grupiranja objekata** koji su **blizu**, **slični**, čine **glatke linije**, **oblikuju većinu lika dovoljnu za prepoznavanje**. Ovo su četiri Wertheimerova //**načela grupiranja**//(([[http://www.psiholoskicentar-razvoj.hr/?p=40|Gestalt psihologija]])):
   * **Sličnost**- objekte **sličnih obilježja** (primjerice oblika ili boje) percipirat ćemo kao cjelinu
-  * **Blizina**- objekte koji su **blizu** jedan drugome doživjet ćemo kao da su grupirani zajedno
+  * **Blizina**- objekte koji su **blizu** jedan drugome doživjet ćemo grupirane zajedno
   * **Kontinuitet**- objekti koji zajedno definiraju **glatke linije** ili **krivulje** percipit će se zajedno
   * **Zatvorenost**- ako je **prikazan dovoljan dio nekog lika **, percipirat ćemo taj lik kao cjelinu nadopunjujući ga dijelovima koji nedostaju
@@ Redak 15: / Redak 15: @@
 Danski psiholog [[http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/judaica/ejud_0002_0017_0_17126.html|Edgar Rubin]] 1921. godine predstavio je još jedan važan gestalt aspekt organiziranja (iako sam nije bio gestaltist), percepciju //**figure i pozadine**// (**//figure-ground//** perception). Rubin je predložio da grupa povezanih objekata može mentalno biti shvaćena kao **objekt** (figura) ili kao **površina iza nje** (pozadina)* dok formulirani uvjeti odlučuju kada će što od toga biti percepirano.
-Zadnje načelo Gestalt psihologije jest //Prägnanzov princip//, koje tvrdi da kada vizualni podražaj može biti interpretiran na više načina (kao na primjer djelomično skrivena figura), ljudi imaju tendenciju **organizirati** ga kao **jednostavan**, **uobičajen** i **simetričan**, koliko god to uvjeti (informacije dohvaćene retinom oka) dopuštaju. Gestalisti ovo objašnjavaju kroz ideju električnog polja mozga koji doseže stanje minimalne energije, no ta je teorija danas u potpunosti odbačena.
+Zadnje načelo Gestalt psihologije jest //Prägnanzov princip//, koje tvrdi da vizualni podražaj koji može biti interpretiran na više načina (kao na primjer djelomično skrivena figura), ljudi  **organiziraju** kao **jednostavan**, **uobičajen** i **simetričan**, koliko god to uvjeti (informacije dohvaćene očnom retinom) dopuštaju. Gestalisti ovo objašnjavaju kroz ideju električnog polja mozga koji doseže stanje minimalne energije, no ta je teorija danas u potpunosti odbačena.
 | {{images:similarity.gif}}   | {{images:prox.gif}}   | {{images:continuation.gif}}       |
-| **1. Sličnost**(()) - slični objekti su formirani skupa da čine sunce oko glave orla  | **2. Blizina**(()) - kada su blizu, devet kvadratića čine cjelinu, a kada nisu, percipiraju se kao različiti objekti | **3. Kontinuitet**(()) -glatka linija se percipira kao neprekidna|
+| **1. Sličnost**(()) - slični objekti su formirani skupa da čine sunce oko glave orla  | **2. Blizina**(()) - kada su blizu, devet kvadratića čine cjelinu, a kada nisu, percipiraju se kao različiti objekti | **3. Kontinuitet**(()) - glatka linija se percipira kao neprekidna|
 | {{images:closure.gif}}    | {{images:praganz.gif}}    | {{images:vase.png}}       |
-| **4. Zatvorenost**((slike pozajmljene sa:[[http://graphicdesign.spokanefalls.edu/tutorials/process/gestaltprinciples/gestaltprinc.htm|Rock, I. i Palmer, S. The Legacy of Gestalt Psychology. Scientific American, 263(6), str 48-61. 1990.]])) - prisutno je dovoljno elemenata da stvorimo mentalnu sliku pande     | **Prägnanz**((Slike pozajmljene sa: Rock, I. and Palmer, S. The Legacy of Gestalt Psychology. Scientific American, 263(6), p48-61. 1990.)) - dvosmisleni uzorak (1) je prepoznat kao par najjednostavnije mogućih oblika (kao krug i kvadratić koji ga djelomično prekriva (2))a ne kao kompleksni oblici (3,4)    | **Percepcija figure i pozadine**: Rubinov pehar((slike pozajmljene sa [[http://www.psywww.com/intropsych/ch04_senses/gestalt_psychology.html|Psych Web - Gestalt Psihologija]])) - ako je crni dio u prvome planu prepoznat ćemo dva lica, a kada je bijeli dio slike u prvome planu vidjet ćemo pehar, no oba lika nikada ne mogu biti percipirana u isto vrijeme        |
+| **4. Zatvorenost**((slike pozajmljene sa:[[http://graphicdesign.spokanefalls.edu/tutorials/process/gestaltprinciples/gestaltprinc.htm|Rock, I. i Palmer, S. The Legacy of Gestalt Psychology. Scientific American, 263(6), str 48-61. 1990.]])) - prisutno je dovoljno elemenata da stvorimo mentalnu sliku pande     | **Prägnanz**((Slike pozajmljene sa: Rock, I. and Palmer, S. The Legacy of Gestalt Psychology. Scientific American, 263(6), p48-61. 1990.)) - dvosmisleni uzorak (1) je prepoznat kao par najjednostavnije mogućih oblika (kao krug i kvadratić koji ga djelomično prekriva (2)), a ne kao kompleksni oblici (3,4)    | **Percepcija figure i pozadine**: Rubinov pehar((slike pozajmljene sa [[http://www.psywww.com/intropsych/ch04_senses/gestalt_psychology.html|Psych Web - Gestalt Psihologija]])) - ako je crni dio u prvome planu prepoznat ćemo dva lica, a kada je bijeli dio slike u prvome planu vidjet ćemo pehar, no oba lika nikada ne mogu biti percipirana u isto vrijeme        |
-Pogled gestaltista na učenje i rješavanje problema bile su suprotne do tad dominantnim prebiheviorističkim i biheviorističkim pogledima. Wertheimer je naglasio važnost gledanja **cijele strukture problema**. Köhler je izvodio eksperimente učenja na životinjama putem tehnike pokušaja i pogrešaka. U svom najpoznatijem primjeru učenja uvidom kod životinja dao je majmunu imena Sultan štapove koji su, ako povezani skupa, mogli činiti duži štap te je stavio bananu izvan njegova kaveza i van njegova dometa. Sultan je, nakon promatranja situacije, iznenada skočio, spojio štapove i dohvatio bananu. Pronalasku točnog rješenja problemu slijedila je pojava uvida. To predstavlja **//učenje uvidom//**, koje ima sljedeće značajke(([[http://fac.hsu.edu/ahmada/3%20Courses/2%20Learning/Learning%20Notes/10%20Gestalt%20Theory.pdf|Ahmad, A. Gestalt School on Learning. Ppt presentation.]])):
+Pogled gestaltista na učenje i rješavanje problema bile su suprotne do tad dominantnim predbiheviorističkim i biheviorističkim pogledima. Wertheimer je naglasio važnost gledanja **cijele strukture problema**. Köhler je izvodio eksperimente učenja na životinjama putem tehnike pokušaja i pogrešaka (**trial and error sessions**). U svom najpoznatijem primjeru učenja uvidom (**insight learning**) kod životinja dao je majmunu imena Sultan štapove koji su, ako su bili povezani skupa, mogli činiti duži štap te je stavio bananu izvan njegova kaveza i van njegova dometa. Sultan je, nakon promatranja situacije, iznenada skočio, spojio štapove i dohvatio bananu. Pronalasku točnog rješenja problemu slijedila je pojava uvida. To predstavlja **//[[:glossary#insightful_learning|učenje uvidom]]//**, koje ima sljedeće značajke(([[http://fac.hsu.edu/ahmada/3%20Courses/2%20Learning/Learning%20Notes/10%20Gestalt%20Theory.pdf|Ahmad, A. Gestalt School on Learning. Ppt presentation.]])):
   * Prijelaz između vremena prije rješenja i rješenja je iznenadan i potpun.
   * Kada je nađeno rješenje problema, izvedba je glatka i bez pogrešaka.
@@ Redak 33: / Redak 33: @@
 ===== Koje je praktično značenje Gestalt psihologije? =====
-Wertheimer je predložio korištenje gestalt načela u obrazovanju. On je suprotstavio **produktivno razmišljanje** i **učenje napamet**, koje se događa **bez razumijevanja**. Ljudi, za razliku od životinja, mogu učiti ne samo kroz uvjetovanje ili putem pokušaja i pogrešaka, već i kroz **objašnjenja**, **mijenjanjući** svoje **kognitivne strukture** kako bi postigli kognitivnu strukturu onoga koji objašnjava, a to ne bi trebalo biti pretvoreno u učenje napamet. Rješavanje problema predstavlja učenje s razumijevanjem koristeći gestalt načela. Takvo učenje pamti se dugo vremena, i može biti primijenjeno i na druge situacije. Stoga gestaltisti predlažu da oni koji uče trebaju biti **poticani da otkriju** cijelu prirodu ili veze između elemenata problema, ali također i da **isključe implicitne pretpostavke** koje mogu biti netočne. S obzirom da ljudski um funkcionira u skladu s navedenim načelima, nastavni dizajn bi trebao biti temeljen na **blizini**, **zatvorenosti**, **sličnosti** i **jednostavnosti**.
+Wertheimer je predložio korištenje gestalt načela u obrazovanju. On je suprotstavio **produktivno razmišljanje** i **učenje napamet**, koje se događa **bez razumijevanja**. Ljudi, za razliku od životinja, mogu učiti ne samo kroz uvjetovanje ili putem pokušaja i pogrešaka, već i kroz **objašnjenja**, **mijenjanjući** svoje **kognitivne strukture** kako bi postigli kognitivnu strukturu onoga koji objašnjava, a to ne bi trebalo biti pretvoreno u učenje napamet. Rješavanje problema predstavlja učenje s razumijevanjem koristeći gestalt načela. Takvo učenje pamti se dugo vremena te može biti primijenjeno i na druge situacije. Stoga gestaltisti predlažu da oni koji uče budu **poticani da otkriju** cijelu prirodu ili veze između elemenata problema, ali također i da **isključe implicitne pretpostavke** koje mogu biti netočne. S obzirom da ljudski um funkcionira u skladu s navedenim načelima, nastavni program (**instructional design**) bi trebao biti temeljen na **blizini**, **zatvorenosti**, **sličnosti** i **jednostavnosti**.
-Primjena gestalt zakona bila je predložena i za dizajn **kognitivnih mapa** (uzimajući u obzir boje, oblike i grupiranje), gdje je dala **pozitivne rezultate**((Wallace, D., Wandell, S., Ware, A. and Dansereau D. The Effect of Knowledge Maps That Incorporate Gestalt Principles on Learning. The Journal of Experimental Education 67, no. 1: 5-16. 1998.)).
+Primjena gestalt zakona bila je predložena i za nacrte **kognitivnih mapa** (**knowledge maps**) (uzimajući u obzir boje, oblike i grupiranje), gdje je dala **pozitivne rezultate**((Wallace, D., Wandell, S., Ware, A. and Dansereau D. The Effect of Knowledge Maps That Incorporate Gestalt Principles on Learning. The Journal of Experimental Education 67, no. 1: 5-16. 1998.)).
@@ Redak 40: / Redak 40: @@
 =====Kritike=====
 Gestalt teorija najviše je kritizirana zbog:
-  * toga što je bila previše **deskriptivna umjesto da nudi objašnjenja** i modele za objašnjenje fenomene,
+  * toga što je bila previše **deskriptivna umjesto da nudi objašnjenja** i modele za objašnjene fenomene,
   * **istraživanja subjektivnih isktustva** kao što je percepcija,
-  * **nedostatka preciznosti** pri opisivanju i korištenju kvalitativne deskripcije
+  * **nedostatka preciznosti** pri opisivanju i korištenja kvalitativne deskripcije
   * **opovrgavanja** osnovnog znanstvenog pristupa koji definira **cjelinu kao skup svojih dijelova**
 Gestalt teorija je nadahnula psihologe kao što su [[http://www.muskingum.edu/~psych/psycweb/history/lewin.htm|Kurt Lewin]] i [[http://www.acsu.buffalo.edu/~duchan/history_subpages/kurtgoldstein.html|Kurt Goldstein]], da ju uključe i u druge aspekte psihologije. Pogledi gestalt psihologije također su utjecali i na kasnije kognitivističke teorije.
 ===== Ključne riječi i najvažnija imena =====
   * **gestalt**, **figura/pozadina**, **prägnanz**, **blizina**, **zatvorenost**, **sličnost**, **jednostavnost**
@@ Redak 55: / Redak 56: @@
 ===== Literatura =====
+[[http://kobi.nat.uni-magdeburg.de/uploads/Courses/RockPalmer1990.pdf|Rock, I. and Palmer, S. The Legacy of Gestalt Psychology. Scientific American, 263(6), p48-61. 1990.]]
 [[http://www.instructionaldesign.org/theories/gestalt.html|TIP: Teorije. Geštalt Teorije(Wertheimer).]]
@@ Redak 67: / Redak 70: @@
 [[http://psychclassics.yorku.ca/Wertheimer/Forms/forms.htm|Wertheimer, M. Laws of Organization in Perceptual Forms. Translation published in Ellis, W. A source book of Gestalt psychology (pp. 71-88). London: Routledge & Kegan Paul. 1938.]]

Learning Theories

Korisnički alati

Site alati

Razlike

Stranični alati