Slijede razlike između dviju inačica stranice
Starije izmjene na obje strane Starija izmjena Novija izmjena | Starija izmjena | ||
hr:learning_theories:social_cognitive_learning_theory [2014/01/12 18:02] mblazev [Što je socijalno kognitivna teorija?] |
hr:learning_theories:social_cognitive_learning_theory [2023/06/19 16:03] (trenutno) |
||
---|---|---|---|
Redak 33: | Redak 33: | ||
Bandura ukazuje na to da ljudi ne reagiraju samo na vanjske podražaje naučenim ponašanjem, već osoba može kontrolirati to ponašanje kroz //samoregulaciju//. **Samoregulacija** uključuje tri koraka(([[http://webspace.ship.edu/cgboer/bandura.html|Boeree, George. Albert Bandura.]])): | Bandura ukazuje na to da ljudi ne reagiraju samo na vanjske podražaje naučenim ponašanjem, već osoba može kontrolirati to ponašanje kroz //samoregulaciju//. **Samoregulacija** uključuje tri koraka(([[http://webspace.ship.edu/cgboer/bandura.html|Boeree, George. Albert Bandura.]])): | ||
- | ***Samoopažanje** (**self-observation**)- pojedinac promatra sebe i svoje ponašanje, praćenjem svojih postupaka. | + | ***Samoopažanje** (**self-observation**) - pojedinac promatra sebe i svoje ponašanje, praćenjem svojih postupaka. |
***Prosudbu** (**judgment**) - pojedinac uspoređuje svoje opažanje sa standardima i očekivanjima društva ili vlastitim standardima | ***Prosudbu** (**judgment**) - pojedinac uspoređuje svoje opažanje sa standardima i očekivanjima društva ili vlastitim standardima | ||
- | ***Samoodgovaranje** (**self-response**)- ako su očekivanja ispunjena, pojedinac si daje nagrađujući samoodgovor i obratno. Samo-odgovor koji pojedinac daje sebi, može varirati od čašćenja samog sebe finim obrokom do osjećaja ponosa ili srama. | + | ***Samoodgovaranje** (**self-response**) - ako su očekivanja ispunjena, pojedinac si daje nagrađujući samoodgovor i obratno. Samoodgovor koji pojedinac daje sebi, može varirati od čašćenja samog sebe finim obrokom do osjećaja ponosa ili srama. |
- | Dugoročni rezultati o češćem pozitivnom samo-odgovaranju ukazuju na viši self-koncept (**samopoštovanje**) osoba. Prema Banduri, negativni samo-odgovori rezultiraju lošijim self-konceptom i eventualnom kompenzacijom (kompleks superiornosti), inaktivnošću (apatija i depresija) ili bijegom (droga, televizijske fantazije, čak samoubojstvo). Bandura predlaže načine kojima pojedinac može izbjeći navedena stanja: | + | Dugoročni rezultati o češćem pozitivnom samoodgovaranju ukazuju na viši self-koncept (**samopoštovanje**) osoba. Prema Banduri, negativni samoodgovori rezultiraju lošijim self-konceptom i eventualnom kompenzacijom (kompleks superiornosti), inaktivnošću (apatija i depresija) ili bijegom (droga, televizijske fantazije, čak samoubojstvo). Bandura predlaže načine kojima pojedinac može izbjeći navedena stanja: |
* naučiti točnu sliku vlastitog ponašanja (uzimajući u obzir samoopažanje), | * naučiti točnu sliku vlastitog ponašanja (uzimajući u obzir samoopažanje), | ||
Redak 46: | Redak 46: | ||
Bandurina ideja, temeljena na ovoj teoriji, je da se osoba sa psihološkim poremećajem može naučiti nositi sa tim, oponašajući zdrave osobe koje se nose sa istim problemom. Bio je uspješan u provođenju eksperimenata terapijom modeliranja na ljudima sa neurotičnim strahom od zmija. | Bandurina ideja, temeljena na ovoj teoriji, je da se osoba sa psihološkim poremećajem može naučiti nositi sa tim, oponašajući zdrave osobe koje se nose sa istim problemom. Bio je uspješan u provođenju eksperimenata terapijom modeliranja na ljudima sa neurotičnim strahom od zmija. | ||
- | Socijalno kognitivna teorija učenja je, također, bila vrlo uspješno primijenjena na **razumijevanje agresije** i drugih **promjena u ponašanju**(([[http://tip.psychology.org/bandura.html|Kearsley, Greg. TIP: Social Learning Theory (A. Bandura).]])), posebno kroz **utjecaj medija**. Bandura je upozoravao da nasilni sadržaji na televiziji mogu voditi nasilnom ponašanju u stvarnosti, čega se svakako trebamo bojati.. | + | Socijalno kognitivna teorija učenja je, također, bila vrlo uspješno primijenjena na **razumijevanje agresije** i drugih **promjena u ponašanju**(([[http://tip.psychology.org/bandura.html|Kearsley, Greg. TIP: Social Learning Theory (A. Bandura).]])), posebno kroz **utjecaj medija**. Bandura je upozoravao da nasilni sadržaji na televiziji mogu voditi nasilnom ponašanju u stvarnosti, čega se svakako treba bojati. |
Redak 54: | Redak 54: | ||
Bandurinu teoriju su kritizirali biologijski usmjereni teoretičari, koji su tvrdili da on **zanemaruje** biološka stanja i **odgovore autonomnog živčanog sustava**. Činjenica je da neka ponašanja i odgovori nisu samo naučeni, već su **jednim dijelom i naslijeđeni**. | Bandurinu teoriju su kritizirali biologijski usmjereni teoretičari, koji su tvrdili da on **zanemaruje** biološka stanja i **odgovore autonomnog živčanog sustava**. Činjenica je da neka ponašanja i odgovori nisu samo naučeni, već su **jednim dijelom i naslijeđeni**. | ||
- | **Eksperiment sa Bobo lutkom** je također bio na udaru kritika zbog pretjerane **artificijelnosti**(([[http://books.google.hr/books?id=zlMLgKkSsYQC&printsec=frontcover&dq=Durkin,+Kevin.+Developmental+social+psychology:+from+infancy+to+old+age&hl=hr&ei=RLRrTZ3yE86z8QOD84HyBw&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCcQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false|Durkin, Kevin. Developmental social psychology: from infancy to old age. Wiley-Blackwell, 1995.]])), a kritiziran je i postupak odrasle osobe u eksperimentu,naime, kritičari su tvrdili da ako se odrasla osoba nasilno ponašala prema djetetu, druga djeca ne bi ponovila to ponašanje; zatim, da su djeca izmanipulirana kako bi se agresivno ponašala; a kritizirali su i zaključak da su se djeca radije igrala nego bila agresivna prema lutki. | + | **Eksperiment sa Bobo lutkom** je također bio na udaru kritika zbog pretjerane **artificijelnosti**(([[http://books.google.hr/books?id=zlMLgKkSsYQC&printsec=frontcover&dq=Durkin,+Kevin.+Developmental+social+psychology:+from+infancy+to+old+age&hl=hr&ei=RLRrTZ3yE86z8QOD84HyBw&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCcQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false|Durkin, Kevin. Developmental social psychology: from infancy to old age. Wiley-Blackwell, 1995.]])), a kritiziran je i postupak odrasle osobe u eksperimentu, naime, kritičari su tvrdili da ako se odrasla osoba nasilno ponašala prema djetetu, druga djeca ne bi ponovila to ponašanje; zatim, da su djeca izmanipulirana kako bi se agresivno ponašala; a kritizirali su i zaključak da su se djeca radije igrala nego bila agresivna prema lutki. |
- | Bandurine ideje o nasilnom ponašanju naučenom iz medija su također bile izložene kritikama. Neki autori su otkrili da gledanje televizije zapravo smanjuje pojavu agresivnog ponašanja, jer se djeca mogu poistovjetiti s likovima uključenima u nasilne radnje, te na taj način se osloboditi od nasilnih misli(([[http://books.google.hr/books?id=R5O0AAAAIAAJ|Feshbach, Seymour, and Singer, Robert D. Television and Aggression. Jossey-Bass Inc., Publishers, 615 Montgomery Street, San Francisco, California 94111, 1971.]])) (//efekt katarze //). | + | Bandurine ideje o nasilnom ponašanju naučenom iz medija su također bile izložene kritikama. Neki autori su otkrili da gledanje televizije zapravo smanjuje pojavu agresivnog ponašanja, jer se djeca mogu poistovjetiti s likovima uključenima u nasilne radnje, te se na taj način osloboditi od nasilnih misli(([[http://books.google.hr/books?id=R5O0AAAAIAAJ|Feshbach, Seymour, and Singer, Robert D. Television and Aggression. Jossey-Bass Inc., Publishers, 615 Montgomery Street, San Francisco, California 94111, 1971.]])) (//efekt katarze//). |
Redak 71: | Redak 71: | ||
[[http://books.google.hr/books?id=IXvuAAAAMAAJ|Bandura, Albert. Social learning theory. Prentice Hall, 1977.]] | [[http://books.google.hr/books?id=IXvuAAAAMAAJ|Bandura, Albert. Social learning theory. Prentice Hall, 1977.]] | ||
- | [[http://tip.psychology.org/bandura.html|TIP: Theories. Social Learning Theory (A. Bandura).]] Dobavljeno 17.veljače 2011. | + | [[http://tip.psychology.org/bandura.html|TIP: Theories. Social Learning Theory (A. Bandura).]] Preuzeto 17.veljače 2011. |
[[http://www.afirstlook.com/docs/sociallearning.pdf|Griffin, E. Social learning theory of Albert Bandura. Chapter 31: A first look at communication theory (pp. 367-377). McGraw-Hill, 2006.]] | [[http://www.afirstlook.com/docs/sociallearning.pdf|Griffin, E. Social learning theory of Albert Bandura. Chapter 31: A first look at communication theory (pp. 367-377). McGraw-Hill, 2006.]] | ||
- | [[http://www.criminology.fsu.edu/crimtheory/bandura.htm|Isom, M. D. Albert Bandura. November 30, 1998.]] Dobavljeno 18.veljače 2011. | + | [[http://www.criminology.fsu.edu/crimtheory/bandura.htm|Isom, M. D. Albert Bandura. November 30, 1998.]] Preuzeto 18.veljače 2011. |
- | [[http://www.mhhe.com/socscience/comm/bandur-s.mhtml|Boerre, G. Social learning theory of Albert Bandura.]] Dobavljeno 9.srpnja 2011. | + | [[http://www.mhhe.com/socscience/comm/bandur-s.mhtml|Boerre, G. Social learning theory of Albert Bandura.]] Preuzeto 9.srpnja 2011. |
===== Pročitaj više ===== | ===== Pročitaj više ===== | ||