Korisnički alati

Site alati


hr:research_results:principles_and_effects

Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice

Poveznica na ovu usporedbu

Novija izmjena
Starija izmjena
hr:research_results:principles_and_effects [2013/12/11 21:08]
lsmrke created
hr:research_results:principles_and_effects [2023/06/19 16:03] (trenutno)
Redak 1: Redak 1:
-======  ​Principi ​i efekti ​ ======+======  ​Načela ​i efekti ​ ======
  
-Ova stranica sadrži ​neke principe ​i efekte/​pomagala ​pri enju istraživana u okvirima [[learning_theories:​teorije kognitivnog opterećenja (cognitive load theory)]]  [[learning_theories:​kognitivne teorije ​multimedijalnog ​učenja (cognitive theory of multimedia learning)]].+Ova stranica sadrži ​neka načela ​i efekte/​pomagala ​koja olakšavaju ​enje, a istraživana ​su u okvirima [[hr:learning_theories:​cognitive load theory|teorije kognitivnog opterećenja]] (cognitive load theory) i [[hr:learning_theories:​cognitive theory of multimedia learning|kognitivne teorije ​multimedijskog ​učenja]](cognitive theory of multimedia learning).
  
-^  ^  ​Principi ​ ​^ ​ Opis  ^^^ +^  ^  ​Načela ​ ​^ ​ Opis  ^^  
-^  |  **__[[hr:​research_results:​Modality principle|Načelo modaliteta ​(Modality principle)]]__** |Učenje će se poboljšati ako je **tekstualna informacija prikazana u auditivnom obliku**, više nego u vizualnom obliku, te kada je popraćena ​s drugim ​vizualnim informacijama ​poput grafovaskica ili animacija.(([[http://​www.sciencedirect.com/​science/​article/​pii/​S0959475205000459|Ginns,​ Paul. Meta-analysis of the modality effect. Learning and Instruction 15, br. 4: 313-331. Kolovoz 2005.]])) ​ |^  ^ +^  |  **__[[hr:​research_results:​Modality principle|Načelo modaliteta]]__** ​ |Učenje će se olakšati ako je **tekstualna informacija**, umjesto vizualno, **prikazana u auditivnom obliku**, te kada je popraćena ​ostalim ​vizualnim informacijama ​kao što je grafdijagram ​ili animacija.(([[http://​www.sciencedirect.com/​science/​article/​pii/​S0959475205000459|Ginns,​ Paul. Meta-analysis of the modality effect. Learning and Instruction 15, no. 4: 313-331. Kolovoz2005.]])) ​ |^  ^ 
-^  |  **__[[hr:​research_results:​ Redundancy principle|Načelo suvišnosti ​(Redundancy principle)]]__** |Kapaciteti ​oba informacijska kanala kod čovjeka ​mogu nepotrebno ​biti **preopterećeni suvišnim informacijama** koje su prezentirane kroz oba kanala ​čime negativno utječna proces učenja.((Za primjer vidi: [[http://​www.sciencedirect.com/​science/​article/​pii/​S0747563210001445|Schmidt-Weigand,​ Florian, ​Katharina Scheiter. The role of spatial descriptions in learning from multimedia. Computers in Human Behavior 27, br. 1: 22-28. Siječanj 2011.]])) ​ |^  ^ +^  |  **__[[hr:​research_results:​Redundancy principle|Načelo suvišnosti]]__** ​ |Kapacitet ​oba informacijska kanala kod čovjeka ​može biti nepotrebno preopterećen suvišnim informacijama ​ako su prezentirane kroz oba kanala, što negativno utječna proces učenja.((Primjer: [[http://​www.sciencedirect.com/​science/​article/​pii/​S0747563210001445|Schmidt-Weigand,​ Florian, ​and Katharina Scheiter. The role of spatial descriptions in learning from multimedia. Computers in Human Behavior 27, no. 1: 22-28. Siječanj2011.]])) ​ |^  ^ 
-^  |  **__[[hr:​research_results:​ Split-attention effect | Efekt podijeljene pažnje ​(Split-attention effect)]]__** |"//​Kada je svaki izvor informacija ​suštinski važan ​za razumijevanje prezentiranog sadržaja, učenje ​će biti poboljšano ako su višestruki izvori informacija ​prezentirani integrirano ​u vremenu i prostoru ​ ​nego ​zasebno.//"​(([[http://​www.sciencedirect.com/​science/​article/​pii/​S0959475209000358|Florax,​ Mareike, ​Rolf Ploetzner. What contributes to the split-attention effect? The role of text segmentation,​ picture labelling, and spatial proximity. Learning and Instruction 20, br. 3: 216-224. Lipanj 2010.]])) Učinak podijeljene pažnje ovdje može biti interpretiran kao //prostorni// ili //​vremenski//​ iz čega proizlaze prostorno granični ​vremensko granični efekti.  |^  ^ +^  |  **Efekt podijeljene pažnje** ​ |"//​Kada je svaki izvor informacija ​neophodan ​za razumijevanje prezentiranog sadržaja, učenje ​pospješuje ako su višestruki izvori informacija u vremenu i prostoru ​prezentirani integrirano,​ a ne zasebno.//"​(([[http://​www.sciencedirect.com/​science/​article/​pii/​S0959475209000358|Florax,​ Mareike, ​and Rolf Ploetzner. What contributes to the split-attention effect? The role of text segmentation,​ picture labelling, and spatial proximity. Learning and Instruction 20, no. 3: 216-224. Lipanj2010.]])) Učinak podijeljene pažnje ovdje može biti interpretiran kao //prostoran// ili //​vremenski//​iz čega proizlazi efekt prostornog ​vremenskog kontigviteta (spatial and temporal contiguity effect).  |^  ^ 
-^  |  **__[[hr:​research_results:​ Spatial contiguity principle | Prostorno granični princip (Spatial contiguity principle)]]__** |procesiranje ​informacija je olakšano kada su **dva srodna ​izvora informacija bliža ​jedan drugom**. Na primjer, tekst koji je pozicioniran blizu mjesta na kojeg se odnosi ​u u skici rezultira uspješnijim učenjem ​nego da je pozicioniran ​ispod skice.  |^  ^ +^  |  **__[[hr:​research_results:​Spatial contiguity principle|Načelo prostornog kontigviteta ​]]__** ​ Procesiranje ​informacija je olakšano kada su dva povezana vizualna ​**izvora informacija ​jedan drugome ​bliža**. ​Primjerice, tekst koji je smješten u blizini ​mjesta na koje se odnosi ​unutar dijagrama ​rezultira uspješnijim učenjem ​od onoga smještenog ​ispod dijagrama.  |^  ^ 
-^  |  **__[[hr:​research_results:​ Temporal contiguity principle | Vremensko granični princip (Temporal contiguity principle)]]__** |**Istovremena prezentacija** ​**(Simultaneous presentation)** srodnih ​informacija trebala bi biti najsličnija načinu na koji funkcionira ljudski um i pružila ​je dobre eksperimentalne nalaze, isto kao i prikazivanje ​srodnih multimodalnih ​informacija u jako kratkim vremenskim ​intervalima.  ​|^  ^ +^  |  **__[[hr:​research_results:​Temporal contiguity principle|Načelo vremenskog kontigviteta]]__** ​ | **Istovremena prezentacija** ​povezanih ​informacija trebala bi biti najsličnija načinu na koji funkcionira ljudski um, te je kao i prikazivanje ​povezanih višemodalnih ​informacija u jako kratkim vremenskim ​razmacima, pružila dobre eksperimentalne nalaze|^  ^ 
-^  |  **__[[hr:​research_results:​ Coherence principle | Princip povezanosti (Coherence principle)]]__** |(Također nazivan ​//efekt privlačnih detalja//tvrdi da **Nepoznat ​materijal** ​**(extraneous material)** koji može biti zanimljiv i motivirajuć , ali je irelevantan ​i uglavnom ​**troši resurse za učenje** **(wastes learning resources)**.  |^  ^ +^  |  **__[[hr:​research_results:​Coherence principle|Načelo koherentnosti]]__** ​ |Tzv. //efekt privlačnih detalja ​(seductive details effect)// tvrdi da **suvišan ​materijal** ​iako zanimljiv i motivirajućiako je irelevantan**troši resurse za učenje**. ​ |^  ^ 
-^  |  **__[[hr:​research_results:​ Individual differences principle | Princip ​individualnih razlika ​(Individual differences principle)]]__** ​ |Naglašava utjecaj ​predznanja ​i kognitivnog kapaciteta na rezultate učenja. ​Proizvedeni efekti ​su snažniji kod učenika ​s malo predznanja ​kod učenika s naglašenom prostornom snalažljivošću ​koji imaju veći kognitivni kapacitet za mentalno integriranje verbalnih i vizualnih informacija. ​ |^  ^+^  |  **__[[ hr:​research_results:​Individual differences principle|Načelo ​individualnih razlika]]__** ​ |Naglašava utjecaj ​ranije stečenog znanja ​i kognitivnog kapaciteta na rezultate učenja. ​Učinci dizajna ​su snažniji kod osobe s malo predznanja, te kod izrazito "​prostornih tipova", ​koji imaju veći kognitivni kapacitet za mentalno integriranje verbalnih i vizualnih informacija. ​ |^  ^
 ^  ^  ^^^  ^ ^  ^  ^^^  ^
  
 ^  ^  Efekti ​ ^  Opis  ^^^ ^  ^  Efekti ​ ^  Opis  ^^^
-^  |  **__[[hr:​research_results:​ Signaling effect | Efekt signalizacije ​(Signaling effect)]]__** |(//Signaling// or //cuing//) predstavlja povećanje ishoda učenja zbog pridavanje više pažnje ​relevantnim informacijama. Signali su zasnovani na prirodnim privlačiteljima pažnje ​(natural attention attractors) kao pokret ​ili kontrast. U multimediji ovo također može biti postignuto podcrtavanjem,​ strelicamaili bojanjem.(([[http://​etd.lib.clemson.edu/​documents/​1252424615/​Visser_clemson_0050D_10312.pdf|Visser,​ R. D. Exploring different instructional designs of a screen-captured video lesson: A mixed methods study of transfer of learning. PhD thesis. Clemson University. 2009.]])) ​ |^  ^ +^  |  **__[[hr:​research_results:​Signaling effect|Efekt signalizacije]]__** ​ |//Signalizacija// (signaling ​or cuing) predstavlja povećanje ishoda učenja zbog usmjeravanja ​pažnje ​na relevantne informacije. Signali su zasnovani na prirodnim ​"privlačiteljima" ​pažnje, poput pokreta ​ili kontrasta. U multimediji ovo također može biti postignuto podcrtavanjem,​ strelicama ili upotrebom boja.(([[http://​etd.lib.clemson.edu/​documents/​1252424615/​Visser_clemson_0050D_10312.pdf|Visser,​ R. D. Exploring different instructional designs of a screen-captured video lesson: A mixed methods study of transfer of learning. PhD thesis. Clemson University. 2009.]])) ​ |^  ^ 
-^  |  **__[[hr:​research_results:​ Segmenting effect | Efekt raščlanjivanja ​(Segmenting effect)]]__** ​ |Učenje bi trebalo biti učinkovitije ako su kontinuirana animacija ili pripovijedanje raščlanjene ​na manje dijelove.(([[http://​etd.lib.clemson.edu/​documents/​1252424615/​Visser_clemson_0050D_10312.pdf|Visser,​ R. D. Exploring different instructional designs of a screen-captured video lesson: A mixed methods study of transfer of learning. PhD thesis. Clemson University. 2009.]])) ​ |^  ^ +^  |  **__[[hr:​research_results:​Segmenting effect|Efekt raščlanjivanja]]__** ​ |Učenje bi trebalo biti učinkovitije ako su kontinuirana animacija ili pripovijedanje raščlanjeni ​na manje dijelove.(([[http://​etd.lib.clemson.edu/​documents/​1252424615/​Visser_clemson_0050D_10312.pdf|Visser,​ R. D. Exploring different instructional designs of a screen-captured video lesson: A mixed methods study of transfer of learning. PhD thesis. Clemson University. 2009.]])) ​ |^  ^ 
-^  |  **__[[hr:​research_results:​ Worked examples effect | Efekt praktičnih primjera ​(Worked examples effect)]]__** ​ |Smanjenje ​u nametnutom kognitivnom ​opterećenju zbog "//...  ​**demonstracija** korak po korak kako izvršiti zadatak ili kako riješiti problem.//"​(([[http://​books.google.com/​books?​id=iKVhZ4wj82cC|Clark,​ Ruth Colvin, Frank Nguyen, and John Sweller. Efficiency in learning: evidence-based guidelines to manage cognitive load. John Wiley Sons, 2006.]])) ​ |^  ^ +^  |  **__[[hr:​research_results:​Worked examples effect|Efekt praktičnih primjera]]__** ​ | Smanjenje ​kognitivnog ​opterećenja "//… **demonstracija** ​kako korak po korak izvršiti zadatak ili riješiti problem.//"​(([[http://​books.google.com/​books?​id=iKVhZ4wj82cC|Clark,​ Ruth Colvin, Frank Nguyen, and John Sweller. Efficiency in learning: evidence-based guidelines to manage cognitive load. John Wiley and Sons, 2006.]])) ​ |^  ^ 
-^  |  **__[[hr:​research_results:​ Expertise reversal effect | Efekt obrata ​stručnosti (Expertise reversal effect)]]__** ​ |"//​Nastavne tehnike koje su vrlo učinkovite ​sa neiskusnim učenicima mogu izgubiti svoju učinkovitost,​ pa čak i imati negativni učinak kada se koristi ​kod iskusnijih učenika.//"​(([[http://​www.cs.pitt.edu/​~chopin/​references/​tig/​kayluga_ayres.pdf.pdf|Kalyuga,​ Slava, Paul Ayres, Paul Chandler, ​John Sweller. The Expertise Reversal Effect. Educational Psychologist 38: 23-31Ožujak 2003.]])) ​ |^  ^ +^  |  **__[[hr:​research_results:​Expertise reversal effect|Efekt ​preokreta ​stručnosti (Expertise reversal effect)]]__** ​ |"//​Nastavne tehnike koje su vrlo učinkovite ​neiskusnim učenicima mogu izgubiti svoju učinkovitost,​ pa čak i imati negativni učinak kada se koriste ​kod iskusnijih učenika.//"​(([[http://​www.cs.pitt.edu/​~chopin/​references/​tig/​kayluga_ayres.pdf.pdf|Kalyuga,​ Slava, Paul Ayres, Paul Chandler, ​and John Sweller. The Expertise Reversal Effect. Educational Psychologist 38: 23-31Ožujak2003.]])) ​ |^  ^ 
-^  |  **__[[hr:​research_results:​ Explanation prompts | Poticanje ​na tumačenje (Explanation prompts)]]__** ​ |Poticanje učenika da samostalno objašnjavaju korake primjera ili postupka koje uče ima pozitivan utjecaj na konceptualno znanje.(([[http://​www.sciencedirect.com/​science/​article/​pii/​S0747563210001652|Berthold,​ Kirsten, Heidi Röder, Daniel Knörzer, Wolfgang Kessler, and Alexander Renkl. The double-edged effects of explanation prompts. Computers in Human Behavior 27, br. 1: 69-75Siječanj 2011.]])) ​ |^  ^ +^  |  **__[[hr:​research_results:​Explanation prompts|Poticanje tumačenja (Explanation prompts)]]__** ​ | Poticanje učenika da samostalno objašnjavaju ​pojedine ​korake primjera ili postupka koje uče ima pozitivan utjecaj na konceptualno znanje.(([[http://​www.sciencedirect.com/​science/​article/​pii/​S0747563210001652|Berthold,​ Kirsten, Heidi Röder, Daniel Knörzer, Wolfgang Kessler, and Alexander Renkl. The double-edged effects of explanation prompts. Computers in Human Behavior 27, no. 1: 69-75Siječanj2011.]])) ​ |^  ^ 
-^  |  **__[[hr:​research_results:​ Collective Working-Memory Effect | Efekt kolektivnog radnog pamćenja ​(Collective Working-Memory Effect)]]__** ​ |kod učenja manje složenog materijala, individualno učenje ​ je djelotvornije i učinkovitije od kolektivnog (suradničkog). Kod učenja ​složenog materijala, ​kolektivno ​učenje je učinkovitije jer omogućuje dijeljenje opterećenja ​radne memorije ​među sudionicima.(([[http://​www.springerlink.com/​content/​puhvw0186j1h8258/​|Kirschner,​ Femke, Fred Paas, and Paul A. Kirschner. Individual Versus Group Learning as a Function of Task Complexity: An Exploration into the Measurement of Group Cognitive Load. In Beyond Knowledge: The Legacy of Competence, edited by Jörg Zumbach, Neil Schwartz, Tina Seufert, and Liesbeth Kester, 21-28. Dordrecht: Springer Netherlands,​ 2008.]] citirano ​[[http://​www.sciencedirect.com/​science/​article/​pii/​S0747563210001494|Kirschner,​ Femke, Fred Paas, and Paul A. Kirschner. Superiority of collaborative learning with complex tasks: A research note on an alternative affective explanation. Computers in Human Behavior 27, br. 1: 53-57Siječanj 2011.]])) ​ |^  ^ +^  |  **__[[hr:​research_results:​Collective Working-Memory Effect|Efekt kolektivnog radnog pamćenja]]__** ​ |Kod učenja manje složenog materijala, individualno učenje je djelotvornije i učinkovitije od suradničkog. Kod složenog materijala, ​suradničko ​učenje je učinkovitijejer omogućuje dijeljenje opterećenja ​radnog pamćenja ​među sudionicima.(([[http://​www.springerlink.com/​content/​puhvw0186j1h8258/​|Kirschner,​ Femke, Fred Paas, and Paul A. Kirschner. Individual Versus Group Learning as a Function of Task Complexity: An Exploration into the Measurement of Group Cognitive Load. In Beyond Knowledge: The Legacy of Competence, edited by Jörg Zumbach, Neil Schwartz, Tina Seufert, and Liesbeth Kester, 21-28. Dordrecht: Springer Netherlands,​ 2008.]] citirano ​prema [[http://​www.sciencedirect.com/​science/​article/​pii/​S0747563210001494|Kirschner,​ Femke, Fred Paas, and Paul A. Kirschner. Superiority of collaborative learning with complex tasks: A research note on an alternative affective explanation. Computers in Human Behavior 27, no. 1: 53-57Siječanj2011.]])) ​ |^  ^ 
-^  |  **__[[hr:​research_results:​ Schema activation | Aktivacija shema (Schema activation)]]__** ​ |"//​Aktivacija i maksimalno korištenje predznanja učenika.//"​(([[http://​www.sciencedirect.com/​science/​article/​pii/​S0747563210002852|Kirschner,​ Paul A., Paul Ayres, and Paul Chandler. Contemporary cognitive load theory research: The good, the bad and the ugly. Computers in Human Behavior 27, br. 1: 99-105Siječanj 2011.]])) ​ |^  ^ +^  |  **__[[hr:​research_results:​Schema activation|Aktivacija shema]]__** ​ |"//​Aktivacija i uporaba prethodno stečenog znanja.//"​(([[http://​www.sciencedirect.com/​science/​article/​pii/​S0747563210002852|Kirschner,​ Paul A., Paul Ayres, and Paul Chandler. Contemporary cognitive load theory research: The good, the bad and the ugly. Computers in Human Behavior 27, no. 1: 99-105Siječanj2011.]])) ​ |^  ^ 
-^  |  **__[[hr:​research_results:​ Learner control | Kontrola učenika (Learner control)]]__** **(Learner control)**  ​|"//Previše ​kontrole uzrokuje kognitivno preopterećenje ​te čak i stručnjaci mogu osjetiti ​poteškoće pri odabiru, ​raščlanjivanju ​obradbi velikog broja informacija.//"​ (([[http://​celstec.org/​content/​learner-controlled-selection-tasks-different-surface-and-structural-features-effects-trans-0|Corbalan,​ Gemma, Liesbeth Kester, and Jeroen J.G. van Merriënboer. Learner-controlled selection of tasks with different surface and structural features: Effects on transfer and efficiency. Computers in Human Behavior 27: 76-81, Siječanj 2011.]] citirano ​[[http://​www.sciencedirect.com/​science/​article/​pii/​S0747563210002852|Kirschner,​ Paul A., Paul Ayres, and Paul Chandler. Contemporary cognitive load theory research: The good, the bad and the ugly. Computers in Human Behavior 27, br. 1: 99-105Siječanj 2011.]])) ​ |^  ^+^  |  **Učenikova kontrola** |"//Prevelika količina ​kontrole uzrokuje kognitivno preopterećenje. Čak i stručnjaci mogu iskusiti ​poteškoće pri odabiru, ​nizanju ​nošenju s velikim brojem ​informacija.//"​ (([[http://​celstec.org/​content/​learner-controlled-selection-tasks-different-surface-and-structural-features-effects-trans-0|Corbalan,​ Gemma, Liesbeth Kester, and Jeroen J.G. van Merriënboer. Learner-controlled selection of tasks with different surface and structural features: Effects on transfer and efficiency. Computers in Human Behavior 27: 76-81, Siječanj2011.]] citirano ​prema [[http://​www.sciencedirect.com/​science/​article/​pii/​S0747563210002852|Kirschner,​ Paul A., Paul Ayres, and Paul Chandler. Contemporary cognitive load theory research: The good, the bad and the ugly. Computers in Human Behavior 27, no. 1: 99-105Siječanj2011.]])) ​ |^  ^
 ^  ^^^^  ^ ^  ^^^^  ^
- 
- 
hr/research_results/principles_and_effects.1386796100.txt.gz · Zadnja izmjena: 2023/06/19 15:49 (vanjsko uređivanje)