Slijede razlike između dviju inačica stranice
Starije izmjene na obje strane Starija izmjena Novija izmjena | Starija izmjena | ||
hr:research_results:principles_and_effects [2014/01/12 19:50] amaricic |
hr:research_results:principles_and_effects [2023/06/19 16:03] (trenutno) |
||
---|---|---|---|
Redak 7: | Redak 7: | ||
^ | **__[[hr:research_results:Redundancy principle|Načelo suvišnosti]]__** |Kapacitet oba informacijska kanala kod čovjeka može biti nepotrebno preopterećen suvišnim informacijama ako su prezentirane kroz oba kanala, što negativno utječe na proces učenja.((Primjer: [[http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0747563210001445|Schmidt-Weigand, Florian, and Katharina Scheiter. The role of spatial descriptions in learning from multimedia. Computers in Human Behavior 27, no. 1: 22-28. Siječanj, 2011.]])) |^ ^ | ^ | **__[[hr:research_results:Redundancy principle|Načelo suvišnosti]]__** |Kapacitet oba informacijska kanala kod čovjeka može biti nepotrebno preopterećen suvišnim informacijama ako su prezentirane kroz oba kanala, što negativno utječe na proces učenja.((Primjer: [[http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0747563210001445|Schmidt-Weigand, Florian, and Katharina Scheiter. The role of spatial descriptions in learning from multimedia. Computers in Human Behavior 27, no. 1: 22-28. Siječanj, 2011.]])) |^ ^ | ||
^ | **Efekt podijeljene pažnje** |"//Kada je svaki izvor informacija neophodan za razumijevanje prezentiranog sadržaja, učenje pospješuje ako su višestruki izvori informacija u vremenu i prostoru prezentirani integrirano, a ne zasebno.//"(([[http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0959475209000358|Florax, Mareike, and Rolf Ploetzner. What contributes to the split-attention effect? The role of text segmentation, picture labelling, and spatial proximity. Learning and Instruction 20, no. 3: 216-224. Lipanj, 2010.]])) Učinak podijeljene pažnje ovdje može biti interpretiran kao //prostoran// ili //vremenski//, iz čega proizlazi efekt prostornog i vremenskog kontigviteta (spatial and temporal contiguity effect). |^ ^ | ^ | **Efekt podijeljene pažnje** |"//Kada je svaki izvor informacija neophodan za razumijevanje prezentiranog sadržaja, učenje pospješuje ako su višestruki izvori informacija u vremenu i prostoru prezentirani integrirano, a ne zasebno.//"(([[http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0959475209000358|Florax, Mareike, and Rolf Ploetzner. What contributes to the split-attention effect? The role of text segmentation, picture labelling, and spatial proximity. Learning and Instruction 20, no. 3: 216-224. Lipanj, 2010.]])) Učinak podijeljene pažnje ovdje može biti interpretiran kao //prostoran// ili //vremenski//, iz čega proizlazi efekt prostornog i vremenskog kontigviteta (spatial and temporal contiguity effect). |^ ^ | ||
- | ^ | **__[[hr:research_results:Spatial contiguity principle|Princip prostornog kontigviteta (Spatial contiguity principle)]]__** | Procesiranje informacija je olakšano kada su **dva povezana vizualna izvora informacija jedan drugome bliži**. Primjerice, tekst koji je pozicioniran blizu mjesta na kojeg se odnosi u skici rezultira uspješnijim učenjem nego da je pozicioniran ispod skice. |^ ^ | + | ^ | **__[[hr:research_results:Spatial contiguity principle|Načelo prostornog kontigviteta ]]__** | Procesiranje informacija je olakšano kada su dva povezana vizualna **izvora informacija jedan drugome bliža**. Primjerice, tekst koji je smješten u blizini mjesta na koje se odnosi unutar dijagrama rezultira uspješnijim učenjem od onoga smještenog ispod dijagrama. |^ ^ |
- | ^ | **__[[hr:research_results:Temporal contiguity principle|Princip vremenskog kontigviteta (Temporal contiguity principle)]]__** | **Istovremena prezentacija** **(Simultaneous presentation)** srodnih informacija trebala bi biti najsličnija načinu na koji funkcionira ljudski um, te je kao i prikazivanje srodnih multi-modalnih informacija u jako kratkim vremenskim intervalima, pružila dobre eksperimentalne nalaze|^ ^ | + | ^ | **__[[hr:research_results:Temporal contiguity principle|Načelo vremenskog kontigviteta]]__** | **Istovremena prezentacija** povezanih informacija trebala bi biti najsličnija načinu na koji funkcionira ljudski um, te je kao i prikazivanje povezanih višemodalnih informacija u jako kratkim vremenskim razmacima, pružila dobre eksperimentalne nalaze|^ ^ |
- | ^ | **__[[hr:research_results:Coherence principle|Princip povezanosti (Coherence principle)]]__** |(Također nazivan //efekt privlačnih detalja// **(//seductive details effect//)**) tvrdi da **nepoznat/strani materijal** **(extraneous material)** koji može biti zanimljiv i motivirajući, ali je irelevantan, **troši resurse za učenje** **(wastes learning resources)**. |^ ^ | + | ^ | **__[[hr:research_results:Coherence principle|Načelo koherentnosti]]__** |Tzv. //efekt privlačnih detalja (seductive details effect)// tvrdi da **suvišan materijal** iako zanimljiv i motivirajući, ako je irelevantan, **troši resurse za učenje**. |^ ^ |
- | ^ | **__[[ hr:research_results:Individual differences principle|Princip individualnih razlika (Individual differences principle)]]__** |Naglašava utjecaj ranije stečenog znanja **(prior knowledge)** i kognitivnog kapaciteta **(cognitive capacity)** na rezultate učenja. Učinci izgleda/dizajna materijala za učenje **(design effects)** su snažniji kod učenika s malo ranije stečenog znanja i kod "vizualnih tipova", koji imaju veći kognitivni kapacitet za mentalno integriranje verbalnih i vizualnih informacija. |^ ^ | + | ^ | **__[[ hr:research_results:Individual differences principle|Načelo individualnih razlika]]__** |Naglašava utjecaj ranije stečenog znanja i kognitivnog kapaciteta na rezultate učenja. Učinci dizajna su snažniji kod osobe s malo predznanja, te kod izrazito "prostornih tipova", koji imaju veći kognitivni kapacitet za mentalno integriranje verbalnih i vizualnih informacija. |^ ^ |
^ ^ ^^^ ^ | ^ ^ ^^^ ^ | ||
^ ^ Efekti ^ Opis ^^^ | ^ ^ Efekti ^ Opis ^^^ | ||
- | ^ | **__[[hr:research_results:Signaling effect|Efekt signalizacije (Signaling effect)]]__** |(//Signalizacija// ili //usmjeravanje//) **(//Signaling// or //cuing//)** predstavlja povećanje ishoda učenja zbog usmjeravanja pažnje na relevantne informacijame. Signali su zasnovani na prirodnim usmjerivačima pažnje **(natural attention attractors)** poput pokreta ili kontrasta. U multimediji ovo također može biti postignuto podcrtavanjem, strelicama ili markiranjem bojama **(color-coding)**.(([[http://etd.lib.clemson.edu/documents/1252424615/Visser_clemson_0050D_10312.pdf|Visser, R. D. Exploring different instructional designs of a screen-captured video lesson: A mixed methods study of transfer of learning. PhD thesis. Clemson University. 2009.]])) |^ ^ | + | ^ | **__[[hr:research_results:Signaling effect|Efekt signalizacije]]__** |//Signalizacija// (signaling or cuing) predstavlja povećanje ishoda učenja zbog usmjeravanja pažnje na relevantne informacije. Signali su zasnovani na prirodnim "privlačiteljima" pažnje, poput pokreta ili kontrasta. U multimediji ovo također može biti postignuto podcrtavanjem, strelicama ili upotrebom boja.(([[http://etd.lib.clemson.edu/documents/1252424615/Visser_clemson_0050D_10312.pdf|Visser, R. D. Exploring different instructional designs of a screen-captured video lesson: A mixed methods study of transfer of learning. PhD thesis. Clemson University. 2009.]])) |^ ^ |
- | ^ | **__[[hr:research_results:Segmenting effect|Efekt raščlanjivanja (Segmenting effect)]]__** |Učenje bi trebalo biti učinkovitije ako su kontinuirana animacija ili pripovijedanje raščlanjeni na manje dijelove.(([[http://etd.lib.clemson.edu/documents/1252424615/Visser_clemson_0050D_10312.pdf|Visser, R. D. Exploring different instructional designs of a screen-captured video lesson: A mixed methods study of transfer of learning. PhD thesis. Clemson University. 2009.]])) |^ ^ | + | ^ | **__[[hr:research_results:Segmenting effect|Efekt raščlanjivanja]]__** |Učenje bi trebalo biti učinkovitije ako su kontinuirana animacija ili pripovijedanje raščlanjeni na manje dijelove.(([[http://etd.lib.clemson.edu/documents/1252424615/Visser_clemson_0050D_10312.pdf|Visser, R. D. Exploring different instructional designs of a screen-captured video lesson: A mixed methods study of transfer of learning. PhD thesis. Clemson University. 2009.]])) |^ ^ |
- | ^ | **__[[hr:research_results:Worked examples effect|Učenje putem primjera (Worked examples effect)]]__** | Smanjenje kognitivnog opterećenja "//… **demonstracijom** kako korak po korak izvršiti zadatak ili riješiti problem.//"(([[http://books.google.com/books?id=iKVhZ4wj82cC|Clark, Ruth Colvin, Frank Nguyen, and John Sweller. Efficiency in learning: evidence-based guidelines to manage cognitive load. John Wiley and Sons, 2006.]])) |^ ^ | + | ^ | **__[[hr:research_results:Worked examples effect|Efekt praktičnih primjera]]__** | Smanjenje kognitivnog opterećenja "//… **demonstracija** kako korak po korak izvršiti zadatak ili riješiti problem.//"(([[http://books.google.com/books?id=iKVhZ4wj82cC|Clark, Ruth Colvin, Frank Nguyen, and John Sweller. Efficiency in learning: evidence-based guidelines to manage cognitive load. John Wiley and Sons, 2006.]])) |^ ^ |
- | ^ | **__[[hr:research_results:Expertise reversal effect|Efekt stručnosti (Expertise reversal effect)]]__** |"//Tehnike davanja uputa **(Instructional techniques)** koje su vrlo učinkovite sa neiskusnim učenicima mogu izgubiti svoju učinkovitost, pa čak i imati negativni učinak kada se koriste kod iskusnijih učenika.//"(([[http://www.cs.pitt.edu/~chopin/references/tig/kayluga_ayres.pdf.pdf|Kalyuga, Slava, Paul Ayres, Paul Chandler, and John Sweller. The Expertise Reversal Effect. Educational Psychologist 38: 23-31. Ožujak, 2003.]])) |^ ^ | + | ^ | **__[[hr:research_results:Expertise reversal effect|Efekt preokreta stručnosti (Expertise reversal effect)]]__** |"//Nastavne tehnike koje su vrlo učinkovite s neiskusnim učenicima mogu izgubiti svoju učinkovitost, pa čak i imati negativni učinak kada se koriste kod iskusnijih učenika.//"(([[http://www.cs.pitt.edu/~chopin/references/tig/kayluga_ayres.pdf.pdf|Kalyuga, Slava, Paul Ayres, Paul Chandler, and John Sweller. The Expertise Reversal Effect. Educational Psychologist 38: 23-31. Ožujak, 2003.]])) |^ ^ |
- | ^ | **__[[hr:research_results:Explanation prompts|Poticanje na tumačenje (Explanation prompts)]]__** | Poticanje učenika da samostalno objašnjavaju pojedine korake primjera ili postupka koje uče ima pozitivan utjecaj na konceptualno znanje.(([[http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0747563210001652|Berthold, Kirsten, Heidi Röder, Daniel Knörzer, Wolfgang Kessler, and Alexander Renkl. The double-edged effects of explanation prompts. Computers in Human Behavior 27, no. 1: 69-75. Siječanj, 2011.]])) |^ ^ | + | ^ | **__[[hr:research_results:Explanation prompts|Poticanje tumačenja (Explanation prompts)]]__** | Poticanje učenika da samostalno objašnjavaju pojedine korake primjera ili postupka koje uče ima pozitivan utjecaj na konceptualno znanje.(([[http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0747563210001652|Berthold, Kirsten, Heidi Röder, Daniel Knörzer, Wolfgang Kessler, and Alexander Renkl. The double-edged effects of explanation prompts. Computers in Human Behavior 27, no. 1: 69-75. Siječanj, 2011.]])) |^ ^ |
- | ^ | **__[[hr:research_results:Collective Working-Memory Effect|Efekt kolektivnog radnog pamćenja (Collective Working-Memory Effect)]]__** |Kod učenja manje složenog materijala, individualno učenje je djelotvornije i učinkovitije od kolektivnog (suradničkog) **(colaborative)**. Tako je kolektivno učenje složenog materijala učinkovitije, jer omogućuje dijeljenje opterećenja radnog pamćenja među sudionicima.(([[http://www.springerlink.com/content/puhvw0186j1h8258/|Kirschner, Femke, Fred Paas, and Paul A. Kirschner. Individual Versus Group Learning as a Function of Task Complexity: An Exploration into the Measurement of Group Cognitive Load. In Beyond Knowledge: The Legacy of Competence, edited by Jörg Zumbach, Neil Schwartz, Tina Seufert, and Liesbeth Kester, 21-28. Dordrecht: Springer Netherlands, 2008.]] citirano prema [[http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0747563210001494|Kirschner, Femke, Fred Paas, and Paul A. Kirschner. Superiority of collaborative learning with complex tasks: A research note on an alternative affective explanation. Computers in Human Behavior 27, no. 1: 53-57. Siječanj, 2011.]])) |^ ^ | + | ^ | **__[[hr:research_results:Collective Working-Memory Effect|Efekt kolektivnog radnog pamćenja]]__** |Kod učenja manje složenog materijala, individualno učenje je djelotvornije i učinkovitije od suradničkog. Kod složenog materijala, suradničko učenje je učinkovitije, jer omogućuje dijeljenje opterećenja radnog pamćenja među sudionicima.(([[http://www.springerlink.com/content/puhvw0186j1h8258/|Kirschner, Femke, Fred Paas, and Paul A. Kirschner. Individual Versus Group Learning as a Function of Task Complexity: An Exploration into the Measurement of Group Cognitive Load. In Beyond Knowledge: The Legacy of Competence, edited by Jörg Zumbach, Neil Schwartz, Tina Seufert, and Liesbeth Kester, 21-28. Dordrecht: Springer Netherlands, 2008.]] citirano prema [[http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0747563210001494|Kirschner, Femke, Fred Paas, and Paul A. Kirschner. Superiority of collaborative learning with complex tasks: A research note on an alternative affective explanation. Computers in Human Behavior 27, no. 1: 53-57. Siječanj, 2011.]])) |^ ^ |
- | ^ | **__[[hr:research_results:Schema activation|Aktivacija shema (Schema activation)]]__** |"//Aktivacija i uporaba prethodno stečenog znanja.//"(([[http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0747563210002852|Kirschner, Paul A., Paul Ayres, and Paul Chandler. Contemporary cognitive load theory research: The good, the bad and the ugly. Computers in Human Behavior 27, no. 1: 99-105. Siječanj, 2011.]])) |^ ^ | + | ^ | **__[[hr:research_results:Schema activation|Aktivacija shema]]__** |"//Aktivacija i uporaba prethodno stečenog znanja.//"(([[http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0747563210002852|Kirschner, Paul A., Paul Ayres, and Paul Chandler. Contemporary cognitive load theory research: The good, the bad and the ugly. Computers in Human Behavior 27, no. 1: 99-105. Siječanj, 2011.]])) |^ ^ |
- | ^ | **Učenikov stupanj kontrole** **(Learner control)** |"//Previše kontrole uzrokuje kognitivno preopterećenje. Čak i stručnjaci mogu iskusiti poteškoće pri odabiru, sljedovanju i nošenjem s velikim brojem informacija.//" (([[http://celstec.org/content/learner-controlled-selection-tasks-different-surface-and-structural-features-effects-trans-0|Corbalan, Gemma, Liesbeth Kester, and Jeroen J.G. van Merriënboer. Learner-controlled selection of tasks with different surface and structural features: Effects on transfer and efficiency. Computers in Human Behavior 27: 76-81, Siječanj, 2011.]] citirano prema [[http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0747563210002852|Kirschner, Paul A., Paul Ayres, and Paul Chandler. Contemporary cognitive load theory research: The good, the bad and the ugly. Computers in Human Behavior 27, no. 1: 99-105. Siječanj, 2011.]])) |^ ^ | + | ^ | **Učenikova kontrola** |"//Prevelika količina kontrole uzrokuje kognitivno preopterećenje. Čak i stručnjaci mogu iskusiti poteškoće pri odabiru, nizanju i nošenju s velikim brojem informacija.//" (([[http://celstec.org/content/learner-controlled-selection-tasks-different-surface-and-structural-features-effects-trans-0|Corbalan, Gemma, Liesbeth Kester, and Jeroen J.G. van Merriënboer. Learner-controlled selection of tasks with different surface and structural features: Effects on transfer and efficiency. Computers in Human Behavior 27: 76-81, Siječanj, 2011.]] citirano prema [[http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0747563210002852|Kirschner, Paul A., Paul Ayres, and Paul Chandler. Contemporary cognitive load theory research: The good, the bad and the ugly. Computers in Human Behavior 27, no. 1: 99-105. Siječanj, 2011.]])) |^ ^ |
^ ^^^^ ^ | ^ ^^^^ ^ |