====== Gestalt psihologija (Gestalt Psychology) ====== ===== Općenito ===== Gestalt psihologiju prvi je predstavio njemački psiholog [[http://en.wikipedia.org/wiki/Max_Wertheimer|Max Wertheimer]](([[http://webspace.ship.edu/cgboer/gestalt.html|Boeree, George. Gestalt Psihologija.]])) 1912. godine, kada je objavio rad o optičkoj iluziji zvanoj //prividno kretanje//. U tom je radu analizirao iluziju koja seriju statičnih slika percipira kao pokret, poput filma. Pretpostavka da je **cjelina puno više od samog zbroja njenih dijelova** glavno je načelo gestalt psihologije. ===== Što je Gestalt psihologija? ===== Gestalt teorija predstavljena je kao **suprotnost** do tad dominantnom **[[:glossary#structuralism|strukturalizmu]]**, koji je tvrdio da kompleksnost percepcije može biti shvaćena razbijajući je u manje, osnovne dijelove iskustva, kao što je primjerice cjepkanje grafičke forme u set točaka ili melodije na niz zvukova. Gestaltisti su **napali tu teoriju**: ista melodija može biti prepoznata i ako se odsvira u drugačijem ključu, a pravokutnik može biti percipiran kao pravokutnik i kroz druge oblike, ne samo crtanjem četiriju linija. Ideja Werheimera bila je da je mogućnost **percipiranja objekata sposobnost živčanog sustava**, koji ima tendenciju **zajedničkog grupiranja objekata** koji su **blizu**, **slični**, čine **glatke linije**, **oblikuju većinu lika dovoljnu za prepoznavanje**. Ovo su četiri Wertheimerova //**načela grupiranja**//(([[http://www.psiholoskicentar-razvoj.hr/?p=40|Gestalt psihologija]])): * **Sličnost**- objekte **sličnih obilježja** (primjerice oblika ili boje) percipirat ćemo kao cjelinu * **Blizina**- objekte koji su **blizu** jedan drugome doživjet ćemo grupirane zajedno * **Kontinuitet**- objekti koji zajedno definiraju **glatke linije** ili **krivulje** percipit će se zajedno * **Zatvorenost**- ako je **prikazan dovoljan dio nekog lika **, percipirat ćemo taj lik kao cjelinu nadopunjujući ga dijelovima koji nedostaju Danski psiholog [[http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/judaica/ejud_0002_0017_0_17126.html|Edgar Rubin]] 1921. godine predstavio je još jedan važan gestalt aspekt organiziranja (iako sam nije bio gestaltist), percepciju //**figure i pozadine**// (**//figure-ground//** perception). Rubin je predložio da grupa povezanih objekata može mentalno biti shvaćena kao **objekt** (figura) ili kao **površina iza nje** (pozadina)* dok formulirani uvjeti odlučuju kada će što od toga biti percepirano. Zadnje načelo Gestalt psihologije jest //Prägnanzov princip//, koje tvrdi da vizualni podražaj koji može biti interpretiran na više načina (kao na primjer djelomično skrivena figura), ljudi **organiziraju** kao **jednostavan**, **uobičajen** i **simetričan**, koliko god to uvjeti (informacije dohvaćene očnom retinom) dopuštaju. Gestalisti ovo objašnjavaju kroz ideju električnog polja mozga koji doseže stanje minimalne energije, no ta je teorija danas u potpunosti odbačena. | {{images:similarity.gif}} | {{images:prox.gif}} | {{images:continuation.gif}} | | **1. Sličnost**(()) - slični objekti su formirani skupa da čine sunce oko glave orla | **2. Blizina**(()) - kada su blizu, devet kvadratića čine cjelinu, a kada nisu, percipiraju se kao različiti objekti | **3. Kontinuitet**(()) - glatka linija se percipira kao neprekidna| | {{images:closure.gif}} | {{images:praganz.gif}} | {{images:vase.png}} | | **4. Zatvorenost**((slike pozajmljene sa:[[http://graphicdesign.spokanefalls.edu/tutorials/process/gestaltprinciples/gestaltprinc.htm|Rock, I. i Palmer, S. The Legacy of Gestalt Psychology. Scientific American, 263(6), str 48-61. 1990.]])) - prisutno je dovoljno elemenata da stvorimo mentalnu sliku pande | **Prägnanz**((Slike pozajmljene sa: Rock, I. and Palmer, S. The Legacy of Gestalt Psychology. Scientific American, 263(6), p48-61. 1990.)) - dvosmisleni uzorak (1) je prepoznat kao par najjednostavnije mogućih oblika (kao krug i kvadratić koji ga djelomično prekriva (2)), a ne kao kompleksni oblici (3,4) | **Percepcija figure i pozadine**: Rubinov pehar((slike pozajmljene sa [[http://www.psywww.com/intropsych/ch04_senses/gestalt_psychology.html|Psych Web - Gestalt Psihologija]])) - ako je crni dio u prvome planu prepoznat ćemo dva lica, a kada je bijeli dio slike u prvome planu vidjet ćemo pehar, no oba lika nikada ne mogu biti percipirana u isto vrijeme | Pogled gestaltista na učenje i rješavanje problema bile su suprotne do tad dominantnim predbiheviorističkim i biheviorističkim pogledima. Wertheimer je naglasio važnost gledanja **cijele strukture problema**. Köhler je izvodio eksperimente učenja na životinjama putem tehnike pokušaja i pogrešaka (**trial and error sessions**). U svom najpoznatijem primjeru učenja uvidom (**insight learning**) kod životinja dao je majmunu imena Sultan štapove koji su, ako su bili povezani skupa, mogli činiti duži štap te je stavio bananu izvan njegova kaveza i van njegova dometa. Sultan je, nakon promatranja situacije, iznenada skočio, spojio štapove i dohvatio bananu. Pronalasku točnog rješenja problemu slijedila je pojava uvida. To predstavlja **//[[:glossary#insightful_learning|učenje uvidom]]//**, koje ima sljedeće značajke(([[http://fac.hsu.edu/ahmada/3%20Courses/2%20Learning/Learning%20Notes/10%20Gestalt%20Theory.pdf|Ahmad, A. Gestalt School on Learning. Ppt presentation.]])): * Prijelaz između vremena prije rješenja i rješenja je iznenadan i potpun. * Kada je nađeno rješenje problema, izvedba je glatka i bez pogrešaka. * Učenje uvidom rezultira dužim zadržavanjem. * Načelo naučeno uvidom može vrlo lako biti primijenjen na druge probleme. ===== Koje je praktično značenje Gestalt psihologije? ===== Wertheimer je predložio korištenje gestalt načela u obrazovanju. On je suprotstavio **produktivno razmišljanje** i **učenje napamet**, koje se događa **bez razumijevanja**. Ljudi, za razliku od životinja, mogu učiti ne samo kroz uvjetovanje ili putem pokušaja i pogrešaka, već i kroz **objašnjenja**, **mijenjanjući** svoje **kognitivne strukture** kako bi postigli kognitivnu strukturu onoga koji objašnjava, a to ne bi trebalo biti pretvoreno u učenje napamet. Rješavanje problema predstavlja učenje s razumijevanjem koristeći gestalt načela. Takvo učenje pamti se dugo vremena te može biti primijenjeno i na druge situacije. Stoga gestaltisti predlažu da oni koji uče budu **poticani da otkriju** cijelu prirodu ili veze između elemenata problema, ali također i da **isključe implicitne pretpostavke** koje mogu biti netočne. S obzirom da ljudski um funkcionira u skladu s navedenim načelima, nastavni program (**instructional design**) bi trebao biti temeljen na **blizini**, **zatvorenosti**, **sličnosti** i **jednostavnosti**. Primjena gestalt zakona bila je predložena i za nacrte **kognitivnih mapa** (**knowledge maps**) (uzimajući u obzir boje, oblike i grupiranje), gdje je dala **pozitivne rezultate**((Wallace, D., Wandell, S., Ware, A. and Dansereau D. The Effect of Knowledge Maps That Incorporate Gestalt Principles on Learning. The Journal of Experimental Education 67, no. 1: 5-16. 1998.)). =====Kritike===== Gestalt teorija najviše je kritizirana zbog: * toga što je bila previše **deskriptivna umjesto da nudi objašnjenja** i modele za objašnjene fenomene, * **istraživanja subjektivnih isktustva** kao što je percepcija, * **nedostatka preciznosti** pri opisivanju i korištenja kvalitativne deskripcije * **opovrgavanja** osnovnog znanstvenog pristupa koji definira **cjelinu kao skup svojih dijelova** Gestalt teorija je nadahnula psihologe kao što su [[http://www.muskingum.edu/~psych/psycweb/history/lewin.htm|Kurt Lewin]] i [[http://www.acsu.buffalo.edu/~duchan/history_subpages/kurtgoldstein.html|Kurt Goldstein]], da ju uključe i u druge aspekte psihologije. Pogledi gestalt psihologije također su utjecali i na kasnije kognitivističke teorije. ===== Ključne riječi i najvažnija imena ===== * **gestalt**, **figura/pozadina**, **prägnanz**, **blizina**, **zatvorenost**, **sličnost**, **jednostavnost** * [[http://en.wikipedia.org/wiki/Max_Wertheimer|Max Wertheimer]], [[http://faculty.frostburg.edu/mbradley/psyography/wolfgangkohler.html|Wolfgang Köhler]], [[http://www.kirjasto.sci.fi/kohler.htm|Kurt Koffka]] ===== Literatura ===== [[http://kobi.nat.uni-magdeburg.de/uploads/Courses/RockPalmer1990.pdf|Rock, I. and Palmer, S. The Legacy of Gestalt Psychology. Scientific American, 263(6), p48-61. 1990.]] [[http://www.instructionaldesign.org/theories/gestalt.html|TIP: Teorije. Geštalt Teorije(Wertheimer).]] [[http://webspace.ship.edu/cgboer/genpsyperception.html|Boeree, G. General Psychology - Perception and Interaction.]] ===== Pročitaj više ===== [[http://books.google.hr/books?id=cLnqI3dvi4kC|Koffka, Kurt. Principles of Gestalt Psychology. Routledge, 1999.]] [[http://psychclassics.yorku.ca/Koffka/Perception/perception.htm|Koffka, K. Perception: An introduction to the Gestalt-theory. Psychological Bulletin, 19, 531-585. 1922.]] [[http://psychclassics.yorku.ca/Wertheimer/Forms/forms.htm|Wertheimer, M. Laws of Organization in Perceptual Forms. Translation published in Ellis, W. A source book of Gestalt psychology (pp. 71-88). London: Routledge & Kegan Paul. 1938.]]