Sadržaj

Praktične implikacije obrađenih teorija učenja.

Biheviorističke teorije

  1. Ukoliko nije zadovoljen, potencijal za učenje vodi do frustracije. Connectionism
  2. Kazna ne vodi do nikakvog učenja. Connectionism
  3. ponavljanje pospješuje učenje. Connectionism
  4. Kazna i nagrada ne iniciranju proces učenja, nego samo motiviraju iskazivanje prethodno naučenog ponašanja. Sign Learning, Operant conditioning
  5. Učenici moraju biti u mogućnosti učiti u vlastitom tempu. The Keller plan, Programmed instruction
  6. Učenici moraju imati definirane ishode/ciljeve učenja. The Keller plan, Conditions of learning
  7. Da bi nastavili učiti iduću cjelinu učenik mora pokazati da je ovladao trenutnom. The Keller plan, Programmed instruction

Dugoročno pamćenje i organizacija znanja

  1. Ljudsko znanje organizirano je u dugoročnom pamćenju koje ima gotovo neograničeni kapacitet i trajanje. A Brief History of Human Memory Systems Research
  2. Reprezentacije znanja u dogoročnom pamćenju organizirane su u obliku logogena (verbalnih podražaja) i imagena (ne-verbalnih podražaja). Dual coding theory
  3. Kako bi znanje bilo pohranjeno u dugoročnom pamćenju, mora proći vremenski zahtjevan prtoces konsolidacije. Za vrijeme tog procesa novo znanje podložno je gubitku tragova pamćenja i reaktivnoj/proaktivnoj interferenciji. A Brief History of Human Memory Systems Research
  4. Shema je hijerarhijski okvir koji ljudi koriste za reprezentaciju i organizaciju usvojenog znanja. Schema theory
  5. Skripta je mentalni okvir za reprezentaciju kompleksnih slijedova događaja. Script theory

Radno pamćenje i spoznajna arhitektura

  1. Ljudsko radno pamćenje ima ograničeni kapacitet od 7±2 ili 4±1 čestica informacije. Čestica pritom predstavlja jedinicu informacije kojom se može baratati kao cjelinom i ima drugačiju vrijednost kod početnika i eksperta. Human Working Memory
  2. Ljudsko radno pamćenje ima četiri komponente: fonološku petlju, vizuospacijalni ekran, epizodni ekran, te središnjeg izvršitelja (phonological loop, visuospatial sketchpad, episodic buffer i central executive). Vizuospacijalni ekran i fonološka petlja omogućavaju paralelno procesiranje vizualnih i auditivnih informacija. Human Working Memory, Cognitive load theory
  3. Budući da radno pamćenje ima ograničeni kapacitet, do učenja neće doći ako je on premašen. Cognitive load theory

Predznanje

  1. Ako učenik ne raspolaže potrebnim predznanjem, neće doći do učenja. Assimilation theory
  2. Razumijevanje i retencija ovise ponajviše o shemama kojima učenik raspolaže. Schema Theory
  3. Značenje ne prenosi učitelj i ono se ne nalazi u informaciji koja se prenosi. Značenje se izvodi iz interakcije predznanja učenika i njegovih schema. Schema Theory

Smisleno učenje

  1. Učenje nije pasivan nego svjestan, aktivan proces. Constructivism, Cognitivism
  2. Učenje je proces konstrukcije i prihvaćanja znanja. Constructivism/Cognitivism
  3. Učenje se odvija kroz interakciju učenikovog predznanja (shema), ideja i iskustva. Constructivism
  4. Učenje je društveno pospješeni proces. Constructivism, Social Cognitive Theory, Social Development Theory
  5. Do smislenog učenja dolazi samo ukoliko su ideje predstavljene na jasan način koji omogućuje njihovo povezivanje s drugim idejama. Assimilation theory
  6. Učitelj bi trebao savjetovati učenike kako i u kojem kontekstu mogu primjeniti stečeno znanje izvan učionice. Conditions of learning
  7. Učitelj bi trebao voditi studente pri diskusiji, pružiti im odgovore na pitanja i dodatne materijale o temi. Conditions of learning
  8. Polazište učenja uvijek je iskustvo, no različiti ljudi bolje uče korištenjem različitih stilova učenja. Jedna od podjela razlikuje 4 stila učenja koji nastaju kao kombinacija apstraktnog/konkretnog iskustva/konceptualizacije. Experiential learning

Principi instrukcijskog dizajna

  1. Modality principle - Predstavljanje tekstualne informacije za učenje u zvučnom umjesto pisanom formatu rezultirat će uspješnijim učenjem ukoliko je takva informacija popraćena drugim vizualnim prikazima poput grafova, dijagrama ili animacija. Cognitive theory of multimedia learning
  2. Redundancy principle - Kapacitet ljudskih informacijskih kanala može biti nepotrebno preopterećen ukoliko je ista (redundantna) informacija prezentirana putem oba kanala. Cognitive theory of multimedia learning
  3. Spatial contiguity principle - Procesiranje informacije je jednostavnije kada su dva povezana izvora informacija smještena jedan blizu drugoga. Cognitive theory of multimedia learning
  4. Temporal contiguity principle - Prezentiranje povezanih informacija različite modalnosti (zvučne i vizualne) u bliskim vremenskim trenutcima omogućiti će bolje rezultate učenja, budući da je takav način njihovog predstavljanja sličan načinu na koji djeluje ljudski um. Cognitive theory of multimedia learning
  5. Coherence principle - Materijal za učenje koji je zanimljiv i motivirajući, ali ne nosi nikakvu konkretnu ili poželjnu informaciju, nepotrebno troši spoznajne resurse. Cognitive theory of multimedia learning
  6. Individual differences principle - Individualne razlike poput predznanja i spoznajnog kapaciteta znatno utječu na ishode učenja. Cognitive theory of multimedia learning
  7. Signaling effect - Vođenje pažnje na bitne informacije u materijalu za učenje imati će pozitivan učinak na ishod učenja. Cognitive theory of multimedia learning
  8. Segmenting effect - Učenje će biti uspješnije ukoliko se kontinuirana animacija ili naracija razdijeli na više kraćih segmenata. Cognitive theory of multimedia learning
  9. Worked examples effect - Prezentiranje riješenih/razrađenih primjera prije nego se od učenika traži da sam riješi koji imati će pozitivan efekt na njegov ishod učenja. Cognitive theory of multimedia learning
  10. Synthesizers - Materijali za sintezu znanja poput dijagrama, slika ili sažetaka omogućuju jednostavniju smislenu integraciju i asimilaciju novog znanja u postojeće predznanje. Elaboration theory
  11. konceptne mape - Sredstvo za vizualizaciju veza među konceptima. Concept mapping
  12. Prezentacija teme sa postupnim povećanjem kompleksnosti. Elaboration theory, Cognitive theory of multimedia learning
  13. Advance organizers - Materijal koji na višoj razini apstrakcije učeniku pomaže u smještavanju novog materijala koji će učiti u njegovo postojeće predznanje. Assimilation theory
  14. Također: Case-Based Learning, Simulation-Based Learning, Goal Based Scenarios, Problem-Based Learning, Inquiry-Based Learning, Incidental Learning

Humanistička dimenzija učenja

  1. Učenje je prirodna želja, sredstvo samoostvarenja i ostvarenja osobnih potencijala. Važnost učenja je u procesu, ne u ishodima. Humanism
  2. Nije moguće nekoga nešto naučiti; moguće je samo pospješiti njegov proces učenja. To bi trebao biti cilj obrazovnog procesa i učitelja kroz vjerojst, nagrađivanje i empatiju (realness, prizing, empathy). Facilitation theory
  3. Učenici bi u okviru obrazovnog procesa trebali biti pozvani na ostvarenje svojih potencijala. Ljudi, mjesta učenja, politika, programi i procesi vezani uz obrazovanje trebali biti maksimalno pozivajući. Invitational learning

Konektivistička dimenzija učenja

  1. Budući da se znanje danas brzo mijenja i raste, proces učenja ne bi trebao biti usredotočen na usvajanje više znanja u ili iz nekog od njegovih izvora, nego ostvarivanje i održavanje veza s takvim izvorima. Connectivism